DE-RAT NJ 3.4.SZ-MIROVNA POSTROJBA-NEPRIJATELJ NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG3. IV. 1999.Mirovna postrojba kao neprijatelj"U Jugoslaviji NATO vodi rat, a u Makedoniji je - odmah iza granice s Kosovom - mirovna postrojba. Uhićenje
trojice američkih vojnika ipak pokazuje da ta crta koju je povukao Zapad, nije uvijek oštro povučena. Jer za jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića kao i za dijelove makedonskog stanovništva, vrijedi jednostavna rečenica: NATO je uvijek NATO.Za Beograd to znači da i postrojbe u susjednoj zemlji drži neprijateljem. Stoga su Srbi još prije početka NATO-va bombardiranja prijetili osvetom s one strane granice. Zarobljavanje trojice vojnika rabi se u propagandističke svrhe kao pobjeda nad NATO-m. No i slavensko stanovništvo Makedonije, koje većinom odbija NATO-ve napade, na oko 12 tisuća vojnika razmještenih u njihovoj zemlji gleda s očitom sumnjičavošću. Dakle nimalo lak položaj za mirovnu postrojbu kojoj pripadaju i tri tisuće vojnika Bundeswehra. Oni su razmješteni u dijelu s uglavnom albanskim stanovništvom Makedonije i tamo prihvaćeni s odobravanjem.
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
3. IV. 1999.
Mirovna postrojba kao neprijatelj
"U Jugoslaviji NATO vodi rat, a u Makedoniji je - odmah iza granice s
Kosovom - mirovna postrojba. Uhićenje trojice američkih vojnika
ipak pokazuje da ta crta koju je povukao Zapad, nije uvijek oštro
povučena. Jer za jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića
kao i za dijelove makedonskog stanovništva, vrijedi jednostavna
rečenica: NATO je uvijek NATO.
Za Beograd to znači da i postrojbe u susjednoj zemlji drži
neprijateljem. Stoga su Srbi još prije početka NATO-va
bombardiranja prijetili osvetom s one strane granice.
Zarobljavanje trojice vojnika rabi se u propagandističke svrhe kao
pobjeda nad NATO-m. No i slavensko stanovništvo Makedonije, koje
većinom odbija NATO-ve napade, na oko 12 tisuća vojnika
razmještenih u njihovoj zemlji gleda s očitom sumnjičavošću. Dakle
nimalo lak položaj za mirovnu postrojbu kojoj pripadaju i tri
tisuće vojnika Bundeswehra. Oni su razmješteni u dijelu s uglavnom
albanskim stanovništvom Makedonije i tamo prihvaćeni s
odobravanjem.
No njihova zadaća svakodnevno postaje sve daljom. Prema mirovnim
dogovorima, trebali su vojno osiguravati sporazum iz Rambouilleta.
Bilo je predviđeno ukupno 28 tisuća vojnika. Prethodnica je
razmještena na području uz granicu s Kosovom, kako bi mogla brzo
biti na raspolaganju na području akcije. Osim njemačkih vojnika,
toj postrojbi pripadaju i Britanci, Francuzi, Talijani i
Nizozemci. Radi se, dakle, o europskoj postrojbi koja je pod svojim
državnim zapovjedništvima.
Što dakle tjera američke vojnike na ophodnju u graničnom području?
Pojašnjenje iz Washingtona: Amerikanci su pripadnici postrojbe
plavih kaciga nazvane UNPREDEP, sastavljene uglavnom od
Amerikanaca, koja je krajem 1992. razmještena u Makedoniji da bi
spriječila širenje bosanskoga rata. Mandat te, za razliku od NATO-
a, dobro primljene postrojbe istekao je 18. veljače ove godine. To
je bila posljedica diplomatske šale. Kina se vetom na produljenje
nazočnosti UN-a osvetila za to što je vlada u Skopju uspostavila
diplomatske odnose s Tajvanom. No očito su poslije isteka mandata u
zemlji ostali barem dijelovi plavih kaciga. Vojnici su stavljeni
pod američko zapovjedništvo.
Zarobljavanje trojice američkih vojnika dodatno je povećalo ionako
uočljivu nervozu zbog sudjelovanja stranih postrojba u Makedoniji.
U njemačkim emisijama vijesti u subotu ujutro izvješće o sudbini
Amerikanaca povezano je s viješću da su ranjena dva vojnika
Bundeswehra. Kasnije je je jedan glasnogovornik objasnio da se
radilo o nezgodama na radu, a nipošto o 'stranim utjecajima'. A
zatim se za riječ javio ministar obrane Scharping sa zamršenom
formulacijom kako želi osigurati da njemački vojnici razmješteni u
Makedoniji ne budu izloženi opasnosti od uhićenja. Uz to treba
spriječiti da Bundeswehr bude uvučen u kopneni rat.
No zbog eskalacije na Kosovu, baš se o toj temi već naveliko
raspravlja. Iznenada je onemogućena mirovna postrojba u središtu
zanimanja - kao potencijalni dio kopnene oružane sile koja bi mogla
intervenirati na Kosovu i bez prethodnog mirovnog sporazuma. Ta je
tema došla u raspravu ne samo s neslužbene nego i s kompetentne
strane, primjerice ranijeg vrhovnog zapovjednika NATO-a Georgea
Joulwana. No službeno se o tomu ne čuje ništa. Makedonska vlada
teško bi pristala na ulazak postrojba u svoju zemlju" - drži Peter
Muench.