HNB PREDLAŽE STEČAJ ZA JOŠ JEDNU BANKU I JEDNU ŠTEDIONICU

ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) predlaže pokretanje stečajnog postupka za još dvije financijske institucije u Hrvatskoj - Neretvansko gospodarsku banku i Invest štedionicu. Nakon što je jučer za četiri banke predložen stečajni postupak - Glumina banku, Gradsku banku, Županjsku banku i Komercijalnu banku Zagreb, počela je završna faza rješavanja bankarske krize u Hrvatskoj, izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare guverner HNB-a Marko Škreb.#L# Sve banke za koje se predlaže stečaj čine 6,5 posto ukupne bilančne aktive hrvatskog bankarskog sustava, odnosno 4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ukupna osigurana štednja u tim bankama je oko 3 milijarde kuna, što čini 6 posto ukupne štednje. Riječ je o 150.000 štediša pri čemu je do 100.000 kuna u potpunosti pokriveno njih više od 95 posto, rekao je guverner Škreb. Napomenuo je da sukladno zakonskim propisima, najkasnije šest mjeseci od dana pokretanja stečaja, Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka počinje s isplatom osiguranih iznosa štedišama. Guverner smatra da je Hrvatska od osamostaljenja prošla dvije bankarske krize. Prvu od 1991. do 1996. kada su proces sanacije, čišćenja loših plasmana i ozdravljenja prošle Slavonska, Splitska, Riječka i Privredna banka Zagreb. Privatizacija Slavonske je završena, a okončanje privatizacije ostalih triju očekuje se do kraja godine. Te banke čine 30 posto ukupne hrvatske bankarske aktive. Doda li se tomu kvalitetna Zagrebačka banka, te da od 1994. osam inozemnih banaka ima u Hrvatskoj otvorene banke ili podružnice (čije je udjel 5 posto) te male i srednje banke koje vode konzervativnu politiku i dobro posluju - jezgra i kralježnica hrvatskog bankarskog sustava je zdrava. Druga bankarska kriza počela je velikim problemima u Dubrovačkoj banci, koju je hrvatska država odlučila sanirati, za što je izdala obveznica u visini 2,6 milijarda kuna. Zašto je sanirana ta banka a ne druge, Škreb je sam pojasnio kako su presudna bila tri elementa - regionalni monopol i vlasništvo hotela, veličina (5. banka u Hrvatskoj koja čini 5 posto ukupne hrvatske bankarske bilance) kao i činjenica da je riječ o području koje je dulje vrijeme bilo u izolaciji i pretrpjelo ratne štete. Tih elemenata u slučaju šest banaka za koje se predlaže pokretanje stečaja nema, napominje Škreb. Kod njih su gubitci nekoliko puta nadmašili iznos pasive odnosno imaju duboko negativan kapital. Projicirani potencijalni gubici Glumina banke su 2,1 milijardu kuna, pri čemu je 1,7 milijardi kuna negativnog kapitala; Županjske banke 940 milijuna kuna, s negativnim kapitalom 700 milijuna kuna; Gradske banke Osijek 930 milijuna kuna, s negativnim kapitalom 650 milijuna kuna i Komercijalne banke 230 milijuna kuna s negativnim kapitalom 170 milijuna kuna, iznio je izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole Čedo Maletić. HNB potražuje 300 milijuna kuna. Ključna je sada, napominje Škreb, brzina rješavanja problema te treba očekivati da nadležni trgovački sudovi što hitnije pokrenu postupak stečaja u tim bankama. Na komentar novinara da je stečaj za Ilirija banku predložen još u srpnju 1998., a da trgovački sud nije pokrenuo stečaj, guverner je rekao da je to točno, ali i da je nedavno i sam predsjednik Tuđman najavio mjere za učinkovitost djelovanja gospodarstva. U njima stoji da će se - ako se otvori stečaj, štedišama banaka početi isplaćivati opsigurani iznosi od 1.srpnja ove godine. Zakonska obveza Agencije da počne s isplatom štednje je najkasnije šest mjeseci od pokretanja stečaja. Na upit ima li Agencija 3 milijarde kuna za isplatu, guverner je rekao da - nema, a budući da za obveze jamči država, novinare je uputio da o mogućem rebalansu proračuna pitaju nadležne - Vladu i Sabor. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, napominju čelni ljudi HNB-a, teška je odluka ali jedina ispravna, donesena nakon što se nisu javili ni domaći ni inozemni investitori spremni preuzeti te banke. Pokretanje postupka ne znači traženje likvidacije ili prekida rada, već mogućnost da se u preustroju, zalaganjem vjerovnika, vrate u život, rečeno je. Odgovarajući na upit o dugu tih banaka prema inozemnim vjerovnicima, Škreb je kazao da mu je poznat dug i inicijativa 8 njemačkih banaka za vraćanje sredstava, da one nemaju jamstvo države, te da se to može smatrati poslovnim potezom. Stoga nisam za to da hrvatrska država rješava to pitanje, rekao je guverner Škreb. Zaključno je na novinarski upit odgovorio kako "ne dolazi u obzir da se imena čelnih ljudi uprava banaka koje su otišle u stečaj nađu kao prijedlozi za čelna mjesta u drugim bankama i finacnijskim institucijama. Savjet to neće dozvoliti", rekao je Škreb. (Hina) db il