ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je danas priopćenje vezano uz korištenje primarne emisije za isplatu mirovina, odgovarajući na upite novinara o navodnom posuđivanju novca od HNB za isplatu
mirovina.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je
danas priopćenje vezano uz korištenje primarne emisije za isplatu
mirovina, odgovarajući na upite novinara o navodnom posuđivanju
novca od HNB za isplatu mirovina.#L#
"Točno je da mirovinski fond od mjeseca studenoga 1998. ima
pojačane probleme s financiranjem isplata mirovina, zbog čega je
njegov račun kod ZAP-a bio u minusu od 215,6 milijuna kuna 23.
studenoga 1998., te 370,9 milijuna kuna 24. prosinca 1998. Minusi
na računu tehnički nastaju zbog isplate mirovina u gotovini putem
pošte. Nalozi za gotovinsku isplatu izdaju se bez trenutačne
kontrole pokrića na računu kod ZAP-a, pa kad se nakon nekoliko dana
nalozi proknjiže, moguće je minusno stanje ako je iznos
proknjiženih naloga veći od stanja na računu mirovinskog fonda u
tom trenutku. Na račun mirovinskog fonda svakodnevno se slijeva
priljev po osnovi naplate doprinosa, pa minusi nestaju nakon
nekoliko dana. No, bez obzira na tu okolnost, takvo poslovanje s
minusom neprihvatljivo je sa stanovišta novčane politike i
ostvarivanja zakonom predviđenih ovlasti i zadaća središnje
monetarne institucije.
Stoga je Hrvatska narodna banka promptno reagirala na situaciju
nastalu potkraj prošle godine. Da bi se nastale teškoće rješavale
na regularan način, u suradnji s Ministarstvom financija od
siječnja ove godine otvorena je mogućnost korištenja okvirnog
kredita do 400 milijuna kuna. Taj kredit koristi Ministarstvo
financija. Prvi takav kredit korišten je u siječnju i vraćen je
tijekom veljače. U tom razdoblju nije bilo pojave minusa na računu
mirovinskog fonda. Okvirni je kredit potom korišten i radi
transfera za isplatu mirovina u veljači, no unatoč tome ponovljeno
je korištenje platnoga sustava za isplatu mirovina ulaskom u
minus.
Mirovinski je fond zabilježio maksimalan minus na računu na dan 23.
siječnja 1999. u iznosu od 232,6 milijuna kuna. Nakon toga minus se
smanjuje i na dan 27. veljače 1999. iznosio je 129,3 milijuna kuna.
Kako je okvirni kredit HNB otvoren upravo radi izbjegavanja pojave
minusa na računu fonda, guverner HNB donio je 1. ožujka 1999. Uputu
koja onemogućava korištenje platnog sustava za isplatu mirovina u
budućnosti prije nego što je osigurano pokriće.
Hrvatska narodna banka smatra potrebnim naglasiti da iznosi
okvirnog kredita i minusa o kojima je riječ ne narušavaju mogućnost
ostvarenja ciljeva monetarne politike. Korištenje zajmova
središnje banke regulirano je Zakonom o HNB-u, koji predviđa da se
država može, radi premošćivanja vremenske neusklađenosti između
pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda, kratkoročno zadužiti do
iznosa 5 posto rashoda proračuna za tekuću godinu. To znači da
zakonski maksimum do kojega se država može kratkoročno zadužiti kod
HNB u ovoj godini - iznosi oko 1450 milijuna kuna. Ukupan iznos
kredita proračunu na dan 27. veljače 1999., koji uključuje i
spomenuti okvirni kredit Ministarstvu financija i minus na računu
mirovinskog fonda, bio je 1583,7 milijuna kuna ili oko 65% zakonski
dopuštenog iznosa.
Do potrebe za korištenjem znatnijih kredita od središnje banke
došlo je zbog opće gospodarske situacije i, prije svega, zbog
produženja roka naplate PDV-a s 15 na 30 dana. Imajući u vidu učinak
slabije naplate fiskalnog prihoda po toj osnovi, HNB je i
predvidjela pojačano kreditiranje proračuna u prvom tromjesečju
ove godine. Stoga se iznosi o kojima je riječ uklapaju u monetarne
projekcije, a one pak osiguravaju ispunjenje glavnog cilja HNB -
čuvanja stabilnosti cijena. Cjelokupna ponuda novca u Hrvatskoj i
dalje je pokrivena deviznim pričuvama, a HNB jamči da će takvo
pokriće i sačuvati", priopćeno je iz HUP-a.
(Hina) pp db