SAVJET HNB: PREDLAŽE SE STEČAJ ZA ČETIRI BANKE

Savjet HNB: Predlaže se stečaj za četiri banke Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na današnjoj je sjednici odlučio da se za Komercijalnu, Gradsku, Županjsku i Glumina banku što hitnije pokrene stečajni postupak. Takav prijedlog bit će i upućen nadležnim trgovačkim sudovima, priopćeno je danas iz HNB- a. "Pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, te uz sudjelovanje ministra financija Borislava Škegre i predsjednika saborskog Odbora za proračun dr. Đure Njavre, Savjet je nastavio raspravu o bankama u kojima su potkraj siječnja imenovani privremeni upravitelji: Komercijalnoj banci d.d. Zagreb, Gradskoj banci d.d, Osijek, Županjskoj banci d.d. Županja, te Glumina banci d.d. Zagreb. Kao što se moglo i očekivati na temelju prethodnih kontrola, nalazi privremenih upravitelja i njima pridruženih stručnjaka potvrđuju da su sve te banke dosadašnjim poslovanjem dovedene u duboku nesolventnost i da nemaju izgleda za oporavak koji bi jamčio stabilno i sa zakonskim propisima usklađeno buduće poslovanje. Radi se o četiri banke na koje otpada oko 6,5 posto bilančne svote hrvatskog bankovnog sustava, a koje su raspolagale s oko 3,5 milijarda kuna ukupne odnosno oko 2,8 milijardi osigurane štednje. Nažalost, i tom štednjom i ostalim povjerenim im sredstvima gospodarile su tako da već duže vrijeme nisu u stanju isplaćivati ni glavnicu a kamoli visoke kamate kojima su privlačile tuđi novac, da bi ga zatim u velikoj mjeri koristile za financiranje tvrtki u vlasništvu samih banaka, članova njihovih uprava, nadzornih odbora i s njima povezanih osoba. Rezultat takve poslovne politike, kao i brojnih drugih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju, sažet je u podatku da su kod sve četiri banke potencijalni gubici daleko veći od jamstvenog kapitala. Članovi Savjeta HNB razmatrali su svestrano i temeljito sve zakonom predviđene mogućnosti raspleta krize u nesolventnim bankama, polazeći pritom u prvom redu od što bolje zaštite interesa štediša tih banaka i povjerenja u bankovni sustav, a vodeći računa i o procjenjivanim troškovima svakog od tih rješenja za državni proračun i porezne obveznike. Savjet HNB zaključio je da će spomenuti interesi biti najučinkovitije zaštićeni što hitnijim pokretanjem stečajnog postupka nad sve četiri navedene banke, te će takav prijedlog biti i upućen nadležnim trgovačkim sudovima. Savjet HNB pritom podsjeća da je štedišama banaka koje moraju u stečaj i s najviše državne razine zajamčen početak isplate štednih uloga osiguranih u sustavu osiguranja štednje preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, do iznosa od 100.000 kuna po štediši, već od 1. srpnja ove godine. Savjet HNB smatra izuzetno važnim da Vlada RH u što kraćem roku razmotri mogućnost dodatne zaštite štednih uloga do razine cjelokupne glavnice s primjerenom kamatom na štedne uloge, kakve se ostvaruju u normalnim okolnostima, a ne one koja je ugovarana po visokim stopama i bez ikakvih kriterija. Dodatnu zaštitu štednih uloga te sva vjerovnička potraživanja treba osigurati učinkovitom provedbom stečajnog postupka, sukladno zakonskim odredbama. Osim toga, članovi Savjeta HNB smatraju opravdanim da se još jednom preispitaju sve mogućnosti i računice za prijenos osigurane štednje iz blokiranih i nesolventnih banaka za koje se predlaže stečaj u zdrave i stabilne hrvatske banke, za što u dosadašnjim pokušajima nije nađeno potrebno zanimanje i očekivano pokriće. Članovi Savjeta HNB posebno naglašavaju da pokretanje stečajnog postupka ne znači automatski i konačnu likvidaciju. I tijekom samog stečajnog postupka otvorena je mogućnost preuzimanja banke u stečaju ukoliko se pronađe zainteresirani ulagač s potrebnim sredstvima, što do sada niti jednoj od ove četiri banke nije uspjelo, ili pak preustroj stečajnog dužnika na temelju dogovora vjerovnika, ukoliko zaključe da bi takvim rješenjem u većoj mjeri zaštitili svoje interese", navodi se u priopćenju HNB-a.