SL DELO-IZMEĐU DVIJE VATRE-24. III.

SLOVENIJA DELO 24. III. 1999. Igra između dvije vatre "Neki se naši državljani možda još sjećaju kako su u drugoj polovici 1990. iz inozemstva preko Hrvatske bez plaćanja carine uvozili automobile. Tuđman i njegovi su naime uskoro poslije dolaska na vlast ukidanjem bescarinskog uvoza stranih automobila najprije odgovorili na oružani ustanak kninskih Srba nekim trgovinskim ratom Miloševiću, Srbiji, odnosno kragujevačkoj Crvenoj zastavi. Ne bismo spominjali taj slučaj da među sadašnjim potezima hrvatskoga državnog vodstva za sanaciju gospodarstva nema zahtjeva za ukidanje carinskih olakšica pri uvozu stranih vozila, osim za ona, kako je u ponedjeljak svojim državljanima obznanio predsjednik Franjo Tuđman, 'koji imaju dijelove proizvedene u Hrvatskoj'. Carinski rat između Tuđmana i Miloševića kojega je uskoro zasjenio pravi rat, ne može se shvatiti kao uvod u sadašnju gospodarsku i općenitu krizu Hrvatske, nego kao pojavni oblik nastao u njedrima politike. Kao sastavni dio hrvatske stvarnosti koja je kući u dijelu oporbe i u inozemstvu u glavnim središtima moći i politike najviše napadana. Kritičari ne razumiju primjerice izjavu koju je prije tri godine izrekao bivši vrhovni sudac i najozbiljniji kandidat za novog predsjednika ustavnoga suda Milan Vuković, da hrvatski vojnici nisu mogli počiniti ratne zločine, jer su sudjelovali u obrambenom ratu. Prema tome, nije shvatljiva ni obrana Dinka Šakića na početku suđenja (još jedini živući zapovjednik jednog od koncentracijskih logora Drugoga svjetskog rata) da je njegova savjest čista, jer su na posljetku ustaše morali braniti mladu državu a ratne su ih prilike natjerale da tu i tamo pretjeraju. Tako ne razmišljaju ne samo novovjeki crnokošuljaši nego i oni koji se postavljaju u središte hrvatske politike i barem potiho navijaju za rehabilitaciju nekadašnjeg fašističkog režima. No kad spoznaju da su otišli predaleko, za dnevnu političku uporabu u prvi plan, ali na kratko vrijeme, stavljaju partizanski pokret 'koji je u Hrvatskoj u usporedbi s drugim dijelovima Europe bio i najrašireniji'. Tim potezima ne može se zadovoljiti međunarodne židovske i druge humanitarne organizacije pa stoga u hrvatskim prilikama često traže dlaku u jajetu. Iako tadašnje okolnosti nisu usporedive sa zadnjim desetljećem XX. stoljeća, tajni je dokument haaškog suda o navodnim zločinima koje da je napravila hrvatska vojska za oslobađanja nekadašnje kninske krajine početkom kolovoza 1995. (u nedjelju ga je objavio New York Times) opet nekakav pritisak na Hrvatsku koji nije povezan samo s kosovskom krizom, kako pretpostavlja hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, nego i sa suđenjem Šakiću. New York Times je prije objavljivanja tajnog dokumenta haaškog suda pisao da Hrvatska u tom suđenju mora ponajprije dokazati da je kadra suočiti se 'sa sramotnom prošlošću i sadašnjošću'. Hrvatski je premijer Mateša u utorak na zasjedanju gornjeg doma Sabora izazvao pljesak većine zastupnika izjavom da Hrvatska neće poslati ni jednog svojeg generala u Haag, jer ju na to obvezuje i nedavno prihvaćena rezolucija u donjem domu Sabora. Svojevrstan ispit polaže i oporba koja se u cijelosti priklonila stajalištu službene politike o haaškom sudu kao instrumentu međunarodne politike i isto se tako zgraža nad objavljivanjem haaškog dokumenta koji je nekakva optužnica hrvatskog obrambenog rata. Zato i o oporbi koja se već drži pobjednikom parlamentarnih izbora krajem godine, ovisi hoće li država biti kadra razdvojiti žito od kukolja, odnosno, biti kadra obračunati s mračnom prošlošću i njezinim naplavinama devedesetih godina. Na posljetku se ne radi samo o politici, nego o gospodarstvu i općim prilikama u državi" - piše Peter Potočnik.