ZAVRŠEN OKRUGLI STOL "THE ECONOMISTA"

Završio okrugli stol "The Economista" s hrvatskom Vladom Hrvatsku, makroekonomski gledano, čeka teška godina, u kojoj se teško može očekivati veći gospodarski rast, rekao je na završetku dvodnevnog Okruglog stola "The Economista" u Zagrebu, viši potpredsjednik Sekcije za konferencije tog uglednog časopisa William Crisp. Predstavnici hrvatske Vlade sa 100-ak poslovnih ljudi iz zemlje i inozemstva raspravljali su o planovima ekonomske politike Vlade, a zainteresirani su poslovni ljudi imali priliku dobiti konkretne odgovore i "informacije iz prve ruke". Crisp je iznio - po njegovoj prosudbi, 12 osnovnih pokazatelja i zaključaka stola. Ocjenjujući da je gospodarstvo na prekretnici, Crisp smatra da Vlada daje naglasak na gospodarstvo i premda ima intenvercionističkih mjera, vidljivi su napori da se te deformacije iz prošlosti smanje. Gospodarstvo je pogođeno utjecajem propasti nekih banaka i država se mora riješiti "tih trulih jabuka", a pozitivno se ocjenjuju napori Ministarstva financija kako se ne bi izbjegavalo plaćanje poreza. Financiranje zdravstva - kakvo je danas - jest nedjelotvorno, a potrebne su hitne i jasne reforme. "Kultura neplaćanja mora prestati", iduća je poruka Okruglog stola. Neplaćanje je potrebno eliminirati raznim sredstvima. Crisp smatra da je Hrvatska - što se tiče europskih integracija, zbog rata i ostalih događanja, barem 5-10 godina iza susjednih zemalja: Mađarske, Poljske, Slovenije i Češke. Predstojeće učlanjenje u Svetsku trgovinsku organizaciju (WTO) predstavljat će prvi izravan korak Hrvatske na putu u članstvo EU-a. Što se pak tiče tečaja kune, Crisp vidi "opsjednutost" odnosom tečaja kune i njemačke marke, a potrebna je relativna stabilnost, bez većih promjena, jer realan tečaj ovisi o temeljima gospodarstva i njegovoj učinkovitosti. Novi Zakon o bankama daje ovlasti za veće intervencije Hrvatske narodne banke u slučaju nelikvidnosti banaka, što je dobro, kao i najava osiguravanja štednih uloga "za sprječavanje panike". Posebno bitnim Crisp smatra daljnju privatizaciju, posebno Hrvatskih telekomunikacija do kraja ove godine i INA-e u 2000. Napravi li se taj posao dobro i kvalitetno, postoje sve šanse za uspješan nastavak reformi. O gospodarskim pitanjima dva su dana, iza zatvorenih vrata, poslovnim ljudima, među ostalima, govorili potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ministri razvitka i obnove, gospodarstva, pomorstva, prometa i veza - Jure Radić, Nenad Porges, Željko Lužavec - guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb, direktori INE i Hrvatskih telekomunikacija Davor Štern i Ivica Mudrinić.