NJ20.III.WELT:HRVATI POTENC. TRAJNI EMIGRANTI

rganizacije/savezi NJEMAČKA DIE WELT 20. III. 1999. Većina migranata dolazi u Njemačku da bi radila "Nakon pada Berlinskoga zida mnogi su prizivali sablast migracija naroda. Strahovalo se da će ljudi sa siromašnog Istoka masovno pritjecati u bogatu Europsku uniju. No, invazija je izostala, a migracije na relaciji istok-zapad i dalje će biti ograničenih razmjera - taj zaključak iznosi u svojoj opsežnoj studiji Međunarodna organizacija za migracije (IOM) sa sjedištem u Ženevi. Izvješće je utemeljeno na anketama, provedenim u 11 zemalja srednje i istočne Europe. Na potragu za poslom na Zapadu - u prvom redu u Njemačkoj - mnoge su ljude potaknuli uglavnom ekonomski motivi. Tome valja dodati nove valove izbjeglica s područja bivše Jugoslavije. Društveni brutto proizvod po stanovniku pokazuje pune razmjere jaza u životnom standardu, koji dijeli Zapad od Istoka. Naime, g. 1997. društveni brutto proizvod po stanovniku dosegnuo je u Češkoj i Sloveniji po 11.300 dolara, dakle polovicu njemačkog DBP-a (21.700 dolara). U Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj DBP je iznosio trećinu, u Hrvatskoj i Rumunjskoj 20 do 22 posto, u Bugarskoj 17, a u Ukrajini 10 posto njemačkog društvenog brutto proizvoda. Stopa nezaposlenosti iznosila je u Hrvatskoj 17, u Slovačkoj 13, a u Poljskoj i Mađarskoj više od 10 posto. No, ankete također pokazuju da daleko najveći broj migranata želi tek privremeno raditi na Zapadu kako bi poboljšali svoje prihode i životni standard svojih obitelji. Autori studije razlikuju tri skupine migranata. Većina njih traži kratkoročno zaposlenje, u okviru kojeg će redovito prelaziti granicu i raditi kao sezonski ili povremeni radnici - mnogi od njih i ilegalno kao 'turisti'. Visoke plaće u Njemačkoj, Austriji i ostalim članicama EU djeluju poput magneta. Putni troškovi i rizici su maleni. To vrijedi za Čehe, Slovake, Mađare i Poljake. Većina njih ne želi napustiti svoja imanja ni svoje obitelji i želi u domovini zadržati svoje mirovine, socijalna prava i radno mjesto. Druga skupina želi nekoliko godina ili nešto dulje živjeti u inozemstvu u statusu radnika na privremenom radu - mnogi od njih potječu s područja bivše Jugoslavije i iz Rumunjske ili Ukrajine. I oni se žele vratiti u svoju domovinu. Daleko je manji broj pravih emigranata. Cilj njihove emigracije - novi život - uglavnom nije zapadna Europa već prekomorske zemlje. Riječ je o ljudima koji žele izbjeći etničke sukobe ili u svojoj domovini ne vide budućnost, kao što je slučaj s Jugoslavijom. No, stvarni migracijski potencijal iznosi u većini slučajeva samo jedan do dva posto stanovništva. U tom kontekstu srednja Europa čini neku vrstu tampon-zone. Radna snaga odlazi iz srednje Europe na Zapad. Tome valja dodati i radnike s područja koja se nalaze dalje na istoku - Ukrajine, Bjelorusije i Rusije (nezahvaćene aktualnom studijom). Za njih su jako privlačne čak i plaće u Češkoj, Mađarskoj ili Poljskoj. Kada širenje EU na istok stupi na snagu a granice prema Zapadu budu ukinute, valja računati na stalno naseljavanje s udaljenijih istočnih dijelova Europe i s Balkana. Dakle, slika migracija zapravo je diferencirana. Velika većina migranata želi iskušati sreću u Njemačkoj ili Austriji. To vrijedi za Hrvate, Čehe, Poljake, Mađare i Slovake, Ukrajince i Bjeloruse. Pozornost privlači činjenica da je interes za druge članice EU - čak i za nordijske socijalne države - ograničen. Tek se malobrojni planiraju naseliti u Njemačkoj - u tom su pogledu iznimka Hrvati i Poljaci. Ukrajinci žele zarađivati novac na Zapadu ili u srednjoj Europi, ali ne do kraja života. U slučaju emigracije, željeli bi iseliti u Ameriku, zemlju useljenika. Većina potencijalnih migranata navodi kao motiv uvjete života (zapošljavanje, plaće) na Zapadu i dobra iskustva svojih poznanika. Manje često traže veću slobodu ili žele izbjeći etničke probleme. Glavni su razlozi zbog kojih mnogi od njih ne žele zauvijek napustiti domovinu obitelj i okolina, rizici emigracije ili strah od lošeg tretmana u inozemstvu. Za boravak u inozemstvu najbolje se pripremaju Poljaci. Po autorima studije oni najčešće uče strane jezike i najiscrpnije se informiraju. Sažetak IOM-a: 'Nije vjerojatno da će zapadna Europa biti preplavljena masovnom imigracijom. No, valja očekivati da će mnogi ljudi s istoka potražiti na zapadu privremeno zaposlenje'", prenosi na kraju izvješća Andreas Zaenker.