NJ4.III.SZ: SVIJET POZORNO PRATI SUĐENJE ŠAKIĆU ZBOG DVOZNAČNOG STAVA HRV. VLADE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 4. III. 1999. Suđenje zapovjedniku koncentracijskog logora Dinku Šakiću "Danas bi Županijski sud u Zagrebu trebao početi zasjedati u slučaju protiv posljednjeg zapovjednika ozloglašenog hrvatskog koncentracijskog suda. Optužnica tereti sedamdesetosmogodišnjeg Dinka Šakića za smrt najmanje 2000 zatočenika koncentracijskog logora Jasenovac. Šakić je prošle godine uhićen u Argentini i potom izručen Hrvatskoj. Prijeti mu zatvorska kazna u trajanju do 20 godina zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. U srijedu je Šakić privremeno smješten u bolnici zbog lagane nesvjestice. Uvečer nije bilo sigurno hoće li početak suđenja zbog toga biti odgođen. Zbog stajališta hrvatske vlade, inozemstvo prati suđenje s pojačanom pozornošću. Službena Hrvatska i njezin predsjednik Franjo Tuđman dosad su se dvoznačno odnosili prema fašističkoj kvislinškoj državi ustaškog vođe Ante Pavelića jer su je, između ostalog, smatrali i prethodnicom hrvatske državne nezavisnosti. Osim toga, zločini u Jasenovcu nisu dovoljno rasvijetljeni. Centar Simona Wiesenthala procjenjuje broj žrtava tog logora na 600 tisuća. A zagrebačka optužnica kaže da je u Jasenovcu 'zlostavljano i ubijeno nekoliko desetaka tisuća ljudi, uglavnom Židova, Roma, Srba i Hrvata'. Optužnica smatra Šakića odgovornim za to što su za vrijeme njegova devetomjesečnog obavljanja zapovjedničke dužnosti (1944.) mnogi zatvorenici umrli zbog pretjerano teškog tjelesnog rada i zlostavljanja, dok su bolesni i oni nesposobni za rad ubijeni. Osim odgovornosti za nedjela logorskog osoblja, Šakić je optužen i da je osobno ustrijelio više zatvorenika te izdao zapovijedi o vješanju nekih drugih zatvorenika. Šakić je nesmetano živio u Argentini sve dok u veljači 1998. nije uhićen nakon jednog televizijskog interviewa. Hrvatska je neodlučno vodila postupak njegova izručenja. Ni interview s jednim hrvatskih tjednikom nije potaknuo Zagreb da zatraži Šakićevo izručenje. Tuđman, koji je za drugog svjetskog rata bio komunistički partizan, dok je kasnije, u Titovoj Jugoslaviji, kao hrvatski nacionalist bio izložen političkom progonu, zagovara, kao predsjednik i šef vladajućeg HDZ-a 'pomirbu' između bivših komunističkih dužnosnika i ustaških emigranata. Neko je vrijeme planirao pretvoriti Jasenovac u spomen-područje za sve hrvatske žrtve rata - i one koje su stradale od ustaša i one koje su stradale od komunista", podsjeća na kraju izvješća Bernhard Kueppers.