NJEMAČKA 4. III. TAZ: HRVATSKA VLADA OZBILJNO PRISTUPA SLUČAJU ŠAKIĆ

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 4. III. 1999. Bivši zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac pokazuje slabost "Suđenje Dinku Šakiću, bivšem zapovjedniku koncentracijskog logora Jasenovac, od 1942. do 1944., očekuje se već dugo. No, taj sudski proces, čiji je početak najavljen za danas, vjerojatno će biti odgođen. Razlog je zdravstveno stanje osamdesetogodišnjeg glavnog optuženika. Šakić, koji se do uhićenja u proljeće prošle godine skrivao u Argentini, prebačen je u noći na srijedu u jednu zagrebačku bolnicu zbog lagane nesvjestice. Liječničko povjerenstvo trebalo bi odlučiti može li se Šakić pojaviti pred sudom. U ponedjeljak je Šakić u Karlovcu prisustvovao pokopu svog brata Josipa, koji je umro prije nekoliko dana prigodom posjeta Hrvatskoj. Već jedan dan uoči prvobitno planiranog početka suđenja, akreditirano je 73 novinara iz cijelog svijeta i iz Hrvatske, koji su sada morali otputovati neobavljena posla. Baš kao i svjedoci, koji su već stigli u Zagreb. Dolazak nekoliko svjedoka iz Srbije očekuje se sljedećih dana. Procijenjeno je da je za vrijeme Drugoga svjetskog rata u koncentracijskom logoru Jasenovac ubijeno između 80 tisuća i 500 tisuća ljudi, a većinu tih ljudi činili su - uz Židove, Rome i hrvatske antifašiste - Srbi. Slučaj Šakić ima veliko unutarnjepolitičko značenje za Hrvatsku. Predsjednik Franjo Tuđman, koji je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio general u partizanskim postrojbama, ali se krajem osamdesetih godina sastao s bivšim ustaškim članovima nekadašnjeg fašističkog režima pod vodstvom Ante Pavelića, našao se zbog svojih veza s egzilom u središtu kritike hrvatske oporbe i židovskih organizacija. U posljednje je vrijeme Tuđman, i sam teško bolestan (navodno ima tumor na mozgu), više puta naglašavao da je Hrvatska raskinula s ustaškom diktaturom. No, kritičari smatraju da zapušteni spomenik u Jasenovcu nije jedini znak koji pokazuje s kakvim se mukama suočava vodstvo oko Tuđmana pri izricanju radikalne kritike povijesti. Bitno oštrije kritike izazvalo je svojedobno uvođenje kune, koja je bila platno sredstvo i za vrijeme Pavelićeva režima. Tuđmanova objašnjenja nisu uspjela poboljšati taj image. Osim toga, Hrvatska se ponovno našla u središtu kritike međunarodnih organizacija i zato što srpskim izbjeglicama s područja koja su od 1991. do 1995. bila pod srpskom okupacijom, ne želi nakon vojne ofenzive hrvatske vojske (iz 1995.) omogućiti povratak u Hrvatsku. Kritici je neprekidno izložena Tuđmanova politika prema novinarima, a posljednju kritiku te vrste uputilo je izaslanstvo OESS-a. Stoga je Bruxelles blokirao Tuđmanovu želju za približavanjem Hrvatske Europi. U slučaju Šakić vlada želi pokazati da ozbiljno pristupa procesu suočavanja s poviješću. Novinari iz cijelog svijeta službeno su pozvani da prisustvuju suđenju. Već se sada može nazrijeti da će slučaj Šakić u Hrvatskoj izazvati duboke raspre. Njihov ishod također će bitno uvjetovati ocjenu kojom će europski susjedi vrednovati pretvaranje danas već osam godina nezavisne zemlje u demokratsku državu", ističe Erich Rathfelder na kraju izvješća.