ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Prvi val poskupljenja mlijeka prešutno smo tolerirali, no za ponovne zahtjeve prerađivača mlijeka tražit ćemo preispitivanje ponuđenih kalkulacija, rekao je na današnjem sastanku u Zagrebu pomoćnik ministra
gospodarstva Kruno Kovačević.
ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Prvi val poskupljenja mlijeka prešutno
smo tolerirali, no za ponovne zahtjeve prerađivača mlijeka tražit
ćemo preispitivanje ponuđenih kalkulacija, rekao je na današnjem
sastanku u Zagrebu pomoćnik ministra gospodarstva Kruno Kovačević.
#L#
Sastanku, na kojem se razgovaralo o aktulnom stanju u hrvatskom
mljekarstvu, nazočni su bili proizvođači mlijeka, vodeći
prerađivači, znanstvenici iz mljekarske struke, predstavnici
ministarstava gospodarstva i poljoprivrede. Današnji sastanak
sazvan je na poticaj premijera Mateše.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić istaknuo je kako će
uključenjem Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju neminovno
doći do prilagođavanja cijena zahtjevima te organizacije. S tim u
svezi najavio je kako Hrvatsku čeka smanjenje poticaja za
proizvodnju mlijeka.
Osvrćući se na akutalno stanje u mljekarstvu, Đurkić je kazao kako
je nedopustivo da seljak odradi svoj dio posla, a onda ne zna kada će
mu to biti plaćeno.
Đurkić je potvrdio da država nije platila poticaje za mlijeko za
prosinac, ali je istaknuo da to ne može biti opravdanje za kašnjenje
plaćanja seljacima, jer poticaju su tek manji dio ukupne cijene
mlijeka.
Po podacima pomoćnika ministra poljoprivrede Miroslava Božića u
Hrvatskoj oko 65 tisuća malih proizvođača prima poticaje. Od 1994.
do 1998. otkup mlijeka gotovo je udvostručen, no unatoč tome još
uvijek se godišnje uveze oko 100 milijuna litara mlijeka.
Udio cijene koju seljak dobije u veleprodajnoj cijeni mlijeka kreće
se oko 35-40 posto, a u neki drugim europskim zemljama između 50 i 70
posto.
Proizvođač mlijeka Marijan Hartman u raspravi je ustvrdio da su na
posljednjem poskupljenju mlijeka zaradili prerađivači, ne i
seljaci.
Međutim, Dragutin Gregorić iz Dukata naveo je da toj tvrtki država
nije isplatila naknade za svježe mlijeko od konca prošle godine.
U raspravi je naglašeno da bi mlijeko trebalo plaćati prema
kvaliteti, a da na cijenu mlijeka bitno utječe i dugačak put od
proizvođača do prerađivača.
Antun Vrandečić iz splitkog Milsa rekao je kako tri kamiona iz
njegove tvrtke dnevno prijeđu gotovo 850 kilometara da bi skupili
oko 12.500 litara mlijeka.
Na sastanku je također istaknuto da bi mljekari trebali osmisliti
zajednički marketinški pristup kako bi se povećala potrošnja
mlijeka. Naime, podaci govore da je potrošnja mlijeka u Hrvatskoj
među najnižima u Europi.
Prerađivači su upozorili i na probleme s trgovcima i plaćanjima za
predane proizvode. Tako primjerice, splitski Mils 75 posto svoje
prodaje naplaćuje najrazličitijim kompenzacijama iako se mlijeko
uglavnom kupuje za gotovinu.
(Hina) bm ds