DEN HAAG, 11. ožujka (Hina) - General Tihomir Blaškić u četvrtak je posvjedočio da je prva saznanja o pokolju u Ahmićima dobio iz pisma zapovjednika britanskog bataljuna UN-a Boba Stewarta upućenog tjedan dana nakon počinjenog
zločina.
DEN HAAG, 11. ožujka (Hina) - General Tihomir Blaškić u četvrtak je
posvjedočio da je prva saznanja o pokolju u Ahmićima dobio iz pisma
zapovjednika britanskog bataljuna UN-a Boba Stewarta upućenog
tjedan dana nakon počinjenog zločina.#L#
"To je bilo prvi put da sam suočen s konkretnim imenom sela i osam
žrtava", rekao je u četvrtak Blaškić.
"Svakako da sam bio potresen s pismom kojeg sam dobio od njega jer je
to bilo prvo suočavanje sa, zaista, zločinom i stradavanjem", rekao
je Blaškić pred haškim sudom.
Pokolj stotinu civila 16. travnja 1993. u selu Ahmići u Lašvanskoj
dolini jedan je od najtežih zločina koje tužiteljstvo stavlja na
teret Blaškiću po načelu zapovjedne odgovornosti.
Stewart je u pismu Blaškiću 22. travnja izvijestio o svom obilasku
Ahmića tijekom kojeg je pronašao spaljena tijela šestero djece te
jednog muškarca i žene i zatražio je istragu i kažnjavanje
počinitelja.
Blaškić je kazao da je nakon prijema pisma upitao svoje suradnike
raspolaže li zapovjedništvo ikakvim drugim informacijama o zločinu
te da je naložio prikupljanje svih dokumenata, zapovijedi i
izvješća izdanih od 15. travnja kako bi se utvrdilo sadrže li išta o
tom zločinu.
U emotivnom pismu Stewartu dan kasnije, 23. travnja, Blaškić ga je
"molio kao čovjek čovjeka" da pomogne u istrazi. On je također
zatražio da postojeća zajednička komisija, u kojoj su bili
predstavnici Armije BiH, HVO-a i europske promatračke misije,
provede istragu, koja bi bila "objektivnija i imala stručniji
pristup" te da se pitanje tog zločina podigne na razinu načelnika
stožera dvije vojske.
"Osjećao sam da će biti problema s nedovoljnom efikasnošću",
objasnio je Blaškić svoje zahtjeve za međunarodnim sudjelovanjem u
istrazi i podizanju problema na višu razinu.
Blaškić je kazao da nije naložio vojnoj policiji da ispita zločin
koji se dogodio na njihovu području jer je bio svjestan da mu je
zapovjednik 4. bojne slao do tada lažna izvješća, a i zato što nije
imao nad njima ovlasti smjenjivanja. Još 18. travnja uputio sam
zapovijed za izvješćima o stradanjima civila svima podređenima,
ali o Ahmićima nisam dobio nikakvo izvješće vojne policije, rekao
je Blaškić.
Stoga je 24. travnja zapovijedio istragu načelniku sigurnosno-
informativne službe koja je, kako je objasnio, jedina osim same
vojne policije imala nadležnost istrage nad vojnom policijom.
Blaškić je ranije posvjedočio da je o jednom zločinu nad civilima
čuo od zamjenika zapovjednika trećeg korpusa Armije BiH Đeme
Merdana 20. travnja. Na sastanku, kojeg je međunarodna zajednica
organizirala na razini zapovjednika stožera Armije BiH i HVO u
Zenici, Merdan je ljutito ustao i rekao 'pobili ste stotine ljudi,
mislim da je rekao 500, tamo dolje, i civile, u kanalu kod ceste'.
Blaškić je kazao da ga je to asociralo na Ahmiće, ali da Merdan nije
točno naveo mjesto zločina. On je na tom sastanku predložio da
postojeća zajednička komisija ispita Merdanove navode.
"Brojka od 500 ljudi meni se u tom momentu činila pretjeranom",
posvjedočio je Blaškić.
"Bio sam iznenađen da nitko više to pitanje nije stavio na dnevni
red", dodao je, jer je očekivao da bi zločin takvih razmjera
trenutačno zasjenio svaku drugu točku dnevnog reda i da bi najviši
časnici Armije BiH ustrajali na tom pitanju.
Nakon povratka s tog sastanka pitao sam suradnike i od njih doznao
da nemaju informacija koje bi potvrdile Merdanove riječi, rekao je
Blaškić.
On je posvjedočio da je Ahmiće prvi put obišao 26. ili 27. travnja
što do tada nije bilo moguće zbog trajanja borbi.
Sudsko vijeće danas je brojnim pitanjima prekidalo Blaškićevo
svjedočenje tražeći detaljna objašnjenja njegovih prvih saznanja o
o najtežem zločinu koji mu se stavlja na teret po načelu zapovjedne
odgovornosti, kao i o koracima poduzetim u istrazi i kažnjavanju
počinitelja.
(Hina) ps br