BLAŠKIĆ: SUKOBI SU REZULTAT VOJNOG PLANA ARMIJE BIH

DEN HAAG, 22. veljače (Hina) - Sukobi HVO-a i Armije BiH početkom 1993. u središnjoj Bosni nisu izbili kao posljedica incidenata nego osmišljenog vojnog plana muslimansko-bošnjačke strane, kazao je u ponedjeljak pred haškim sudom Tihomir Blaškić.#L# Blaškić je četvrtog dana svjedočenja u svoju korist, uz pomoć topografskih karti i reljefa područja središnje Bosne, opisao kako je Armija BiH pripremala teren za prevlast na tom području. Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću započelo je koncem lipnja 1997. Tužitelji Međunarodnog suda stavljaju mu na teret povrede ženevskih konvencija, kršenje ratnog prava i običaja te zločine protiv čovječnosti počinjene u srednjoj Bosni u razdoblju od svibnja 1992. do siječnja 1994. Blaškić je optužen po načelu zapovjedne odgovornosti. Armija BiH, kaže Blaškić, umjesto na linije fronte sa srpskim snagama, u siječnju 1993. glavninu svojih snaga razmjestila je po unutrašnjosti središnje Bosne, a uspostavila je i kontrolu glavnih cestovnih pravaca i otvarala na njima sve više kontrolnih $ punktova. Nadzorom Armije BiH nad glavnim komunikacijama u siječnju 1993. Operativna zona srednje Bosne, kojom je zapovijedao Blaškić, podijeljena je u enklave i izolirana od logistike sa juga. I napadi Armije BiH na Bilalovac i Kaćune posljedica su vojnog cilja teritorijalnog povezivanja nekoliko korpusa te vojske, a ne incidenata,kaže Blaškić. Nekoliko dana prije izbijanja hrvatsko - muslimanskog sukoba pristižu i vijesti o iseljavanju Muslimana iz Busovače, dovođenju novih snaga Armije BiH iz Zenice u dolinu Lašve te zadržavanje velikog konvoja Armije BiH sa streljivom namijenjenim istočnoj Bosni, a koji je Armija BiH zadržala za svoje snage u Visokom. Blaškić je u svome svjedočenju objasnio postojanje paralelnog zapovjednog sustava u Herceg Bosni kojim jedinice posebne namjene nisu bile pod njegovim Operativnim centrom nego su bile pod izravnim zapovjedanjem Ministarstva obrane, a tek su mu bile 'posuđivane' za pojedine akcije. "Moja pozicija bila je pozicija koordinacije sa tim snagama", kaže Blaškić, i zapovjednici tih postrojbi mogli su imati "selektivni pristup" prema njegovim zapovijedima, odnosno izvršiti ih ili ga obavijestiti da nema nad njima nadležnost. Te jedinice, iako vojno potrebne, bile su izvor problema na terenu, kaže Blaškić. Tako je njegova druga bojna uputila izviješće o pljačkama koje su po Vitezu izvodile jedinice iz Hercegovine što je ohrabrilo 'domaće' pljačkaše. "Nisam mogao izreći nikakve disciplinske mjere tim vojnicima", kaže Blaškić, dodajući da mu je jedina mogućnost bilo telefonsko uvjeravanje sa zapovjednicima tih postrojbi. Početak 1993. Blaškić je proveo uspostavljajući osnovnu strukturu oružanih snaga u svom operativnom području, pa se tako primjerice ustrojavala temeljna kartoteka vojnih obveznika i plan nadzora u sustavu zapovjedanja. Blaškić je kao primjer problema u provođenju svojih odluka naveo dugotrajne pregovore o smjeni zapovjednika u Kiseljaku sa civilnim gradskim vlastima i predstavnicima HDZ-a koji nisu željeli prihvatiti njegovu odluku o postavljanju novog zapovjednika za to područje. Obrana je u ponedjeljak podnijela i više dokumenata kojim želi pokazati da je Blaškić nastojao pregovorima riješiti nesporazume sa Muslimanima te zapovijedao mjere koje su trebale poboljšati sigurnosno stanje na terenu. Suđenje se nastalja u utorak. (Hina) ps sv