ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Hrvatski centar ITI i Društvo hravatskih književnika danas su u Zagrebu predstavili Antologiju ruske disidentske drame, autorice Irena Lukšić, koja je izabrala i prevela drame te napisala širi uvod "Tlo
ruske disidentske drame". Na predstvlanju prve Antologije ruske disidentske drame, u kojoj je zastupljeno devet autora, govorili su urednica biblioteke Sanja Nikčević, Maja Hribar-Ožegović, Anđelko Novaković i Irena Lukšić. Prigodan program izvela je sisačka kazališna družina DASKA.
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Hrvatski centar ITI i Društvo
hravatskih književnika danas su u Zagrebu predstavili Antologiju
ruske disidentske drame, autorice Irena Lukšić, koja je izabrala i
prevela drame te napisala širi uvod "Tlo ruske disidentske drame".
Na predstvlanju prve Antologije ruske disidentske drame, u kojoj je
zastupljeno devet autora, govorili su urednica biblioteke Sanja
Nikčević, Maja Hribar-Ožegović, Anđelko Novaković i Irena Lukšić.
Prigodan program izvela je sisačka kazališna družina DASKA.#L#
Sanja Nikčević, urednica biblioteke "Mansioni", prilikom
predstavljanja Antologije rekla je kako je biblioteka pokrenuta
radi praćenja recentne svjetske teatrologije i drame te uviđanja
dosega vlastite dramske riječi. Po njezinim riječima, prvi put su
se našle zabranjivane drame u jednoj knjizi, čije je predstavljanje
namjerno odabrano na dan Staljinove smrti, koji je cijeli život
zabranjivao umjetnost. U biblioteci "Mansioni" ona je najavila
uskoro objavljivanje antologija suvremene škotske drame i
suvremene makedonske drame.
Maja Hribar-Ožegović, govoreći o doprinosu disidentske drame
književnosti i kulturi, napomenula je kako je autorica u uvodnom
eseju pomno obradila razvoj disidentske drame, ali da nedostaje
prikaz disidentskog kazališta koje je bilo vrlo živo u Parizu, gdje
je u časopisima i objavljen najveći broj tih drama.
Autorica, koja u uvodnom tekstu "Tlo ruske disidentske drame"
napominje kako se pojam disidentstva u ruskoj povijesti vezuje uz
razdoblje od stvaranja ruske države do perestrojke, od 1917. do
kraja 80-ih godina, rekla je da se prihvatila obrade ruske
disidentske drame da bi pokazala kako je književnost uspjela
preživjeti nepovoljne povijesne okolnosti i zbog toga što ona još
službeno nije priznata.
U Antologiji ruske disidentske drame zastupljeni su Josif Brodski,
I. Ivanov, Venedikt Jerofejev, Vladimir Kazakov, Vladimir
Maksimov, Muza Pavlova, Dmitrij Prigov, Vladimir Ufljand i
Aleksandar Zinovjev.
(Hina)mc