ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Zastupnički je dom Hrvatskog državnog sabora poslijepodne zaključio višesatnu raspravu o Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske, dokumenta, kako je istaknuo dr. Franjo Gregurić, važnog za dugoročni
brži gospodarski i prometni razvoj Hrvatske. Uz niz konkretnih prigovora na neke predložene prometne pravce, zastupnici su iznijeli i različite ocjene tog dokumenta.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Zastupnički je dom Hrvatskog državnog
sabora poslijepodne zaključio višesatnu raspravu o Strategiji
prometnog razvitka Republike Hrvatske, dokumenta, kako je istaknuo
dr. Franjo Gregurić, važnog za dugoročni brži gospodarski i
prometni razvoj Hrvatske. Uz niz konkretnih prigovora na neke
predložene prometne pravce, zastupnici su iznijeli i različite
ocjene tog dokumenta. #L#
Iako je materijal opširan i kao takav izaziva određeni rešpekt,
dojam je Zlatka Kramarića (LS) da je Strategija prilično
neprecizna, da je puno toga dano predetaljno, a puno strateški
bitnih stvari izostavljeno.
Prijedlogom strategije predviđa se u prometni sustav investirati
oko 20 milijardi dolara do 2010., što je godišnje izdvajanje od pet
posto bruto domaćeg proizvoda uz planirani rast BDP-a od šest posto
godišnje. Uz podizanje nivoa održavanja cesta, poboljšanje
rekonstrukciju ukupne mreže županijskih i lokalnih, prioritet je
Strategije u cestovnom prometu izgradnja autocesta, poluautocesta
ili brzih cesta kojih se do 2005. planira izgraditi novih oko 400
kilometara takvih cesta.
Najviše su pažnje zastupnici i u pojedinačnoj raspravi usmjerili na
povezivanje sjevera i juga Hrvatske, Zagreba i Splita. Pritom su
gotovo nepodijeljenog mišljenja da apsolutni prioritet treba biti
modernizacija postojeće ceste Zagreb-Split preko Plitvica.
Božidar Kalmeta (HDZ) prioritetom smatra i nastavak gradnje
autoceste Karlovac - Bosiljevo kao dio pravca prema Rijeci, ali i
Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku.
Više se zastupnika usprotivilo forsiranju tzv. Bechtelove ceste
koja bi povezala hrvatsku granicu, preko Zagreba, Siska, a potom
Bihaća i područja BiH, sa Splitom i Dubrovnikom. "Zašto se forsira
BiH. Ne možemo ignorirati svoju državu, a ići preko BiH. Može biti
samo iz nekih interesa", riječi su kojima je i Slavko Vukšić
(Stranka hrvatske ravnice) sublimirao primjedbe većeg broja,
uglavnom oporbenih zastupnika. Vukšić smatra da se već jednom jasno
i glasno mora reći što je to Bechtel, tko će odlučivati o izgradnji
cesta kroz Hrvatsku, Amerika, Bechtel ili Hrvatska.
Upozoreno je također na Karlovac kao usko prometno grlo, naročito u
turističkoj sezoni, te predloženo da se prometnim koridorima
povežu žarišta gospodarskog razvoja sa slabo ili slabije
razvijenim područjima.
Ključnim su pak pitanjem zastupnici ocijenili i pitanje
financijskih sredstava. Prijedlog je skup dobrih želja u najboljoj
namjeri i uvijek i u svakom slučaju determiniran prije svega
finacijskim i drugim mogućnostima, kazao je Bosiljko Mišetić
(HDZ). I Ivan Milas (HDZ) protivi se megalomaniji. Umjesto
megalomanije napravimo 10 metara široku cestu od Karlovca do
Gračaca, što ne bi tako puno koštalo, poručio je.
(Hina) bn/sšh dd