DEN HAAG, 23. veljače (Hina) - Svako zapovijedanje hrvatskim postrojbama u središnjoj Bosni nakon što je ona vojnim akcijama Armije BiH u siječnju 1993. razbijena na šest enklava, bilo je nemoguće, kazao je u utorak u Den Haagu
general HVO-a Tihomir Blaškić.
DEN HAAG, 23. veljače (Hina) - Svako zapovijedanje hrvatskim
postrojbama u središnjoj Bosni nakon što je ona vojnim akcijama
Armije BiH u siječnju 1993. razbijena na šest enklava, bilo je
nemoguće, kazao je u utorak u Den Haagu general HVO-a Tihomir
Blaškić. #L#
On je pred haškim sudom, pred kojim se brani od optužbi za povrede
ženevskih konvencija, povrede ratnog prava i običaja te zločine
protiv čovječnosti počinjene na području Lašvanske doline, kazao
da je vojno stanje na terenu početkom 1993. ograničilo domete
njegova zapovjedanja tek na kiseljačku enklavu.
"Ja nisam imao mogućnost zapovijedanja u realnom vremenu tim
enklavama osim enklavom Kiseljak u kojoj sam u to vrijeme i
boravio", kaže Blaškić.
U veljači 1993., razdoblju koje je u utorak poslijepodne bilo tema
procesa, Blaškić je, kako je prikazala obrana, uložio napore u
pregovore radi stabilizacije vojnog stanja na terenu, kao i
poboljšanja sigurnosne situacije za civile.
Čitav je mjesec Blaškić i dalje bio izoliran u Kiseljaku, a na
pregovore je odlazio jedino u oklopnim vozilima Ujedinjenih
naroda. Po njegovu svjedočenju dogovori koje je postizao sa Armijom
BiH ta strana nije provodila, već je nastavila sa gomilanjem snaga i
taktičkim potezima na terenu.
Na jednom od sastanaka pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice
Blaškiću je postavljeno pitanje zatočenih Muslimana u Busovači
koji su početkom godine odvođeni na kopanje rovova. U međunarodnim
sukobima to predstavlja tešku povredu ženevskih konvencija.
Predstavnici Međunarodnog crvenog križa, koja je to pitanje
pokrenula, Blaškić je obećao odgovor. Prvi kojeg je dobio od svojih
snaga u Busovači bio je da "nitko nije tražio angažiranje
zatočenika na kopanju rovova". Kasniji Blaškićevi upiti
zapovjedništvu u Busovači ipak donose potvrdu tvrdnji predstavnice
ICRC-a te Blaškićev nalog za istragom koji je obuhvatio i nalog za
kažnjanjem ubojica dvoje muslimanskih zatočenika.
Blaškić svoje svjedočenje temelji osim na sjećanju i na iscrpnim
zabilješkama koje je radio u vrijeme rata u BiH.
U veljači Blaškić je izdao i zajedničku zapovijed o puštanju svih
zatočenika koju je supotpisao sa tadašnjim zapovjednikom trećeg
korpusa Armije BiH.
Blaškićevo svjedočenje pokazalo je i problem u nadzoru nad nekim
jedinicama HVO-a, HOS-a i drugih koje su samoinicijativno izvodile
prepade na zatvore u Kiseljaku i Busovači i odvodile zatočene.
(Hina) ps sv