US IHT 22. II. EU-POLJOPRIVR.

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 22. II. 1999. EU smanjuje poljoprivredne subvencije "Europska je unija u nedjelju ušla u presudan tjedan svoje povijesti, pregovorima za smanjenje i preraspodjelu proračuna radi utiranja puta novim članicama iz istočne i srednje Europe", piše Barry James. "Promjene bi mogle uključivati velika smanjenja poljoprivrednih subvencija, što je potaklo prosvjede u nekoliko zemalja. Belgija je u svom glavnom gradu razmjestila tisuće dodatnih pripadnika policijskih snaga i zatvorila je neka područja zbog očekivanih masovnih demonstracija poljodjelaca, a ministri poljoprivrede sastali su se u ponedjeljak radi rasprave o zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja bi trebala krenuti od sljedeće godine. Promjene predviđaju smanjenja poljoprivrednih subvencija od čak 30%, a nadoknadit će se izravnim isplatama siromašnijim poljodjelcima. U drugom krugu pregovora o proračunu, ministri vanjskih poslova EU sastali su se u Luksemburgu u nedjelju da bi pripremili teren za bonnski summit u petak, na kojem će čelnici država i vlada raspravljati o proračunu 2000. - 2006. Ministri vanjskih poslova razmatrali su i međunarodna pitanja uključujući Kosovo i tursko uhićenje kurdskog pobunjeničkog vođe Abdulaha Oecalana. (...) Iako se zemlje razilaze o mnogim pitanjima, počinju se nazirati obrisi mogućeg dogovora. Većina zemalja članica slaže se o zamrzavanju poljoprivredne potrošnje blizu sadašnje razine od 40,4 miljarde eura (44 milijarde dolara) godišnje. (...) Strukturalni fondovi, koji su činili više od 30 milijarda eura u 1999., plus 2,9 milijardi u fondu za koheziju eura (namjena obaju fondova bila je preraspodjela bogatstva u siromašnija područja) također se suočavaju s pritiskom zagovornika smanjenja proračuna u Njemačkoj i Nizozemskoj, koje od njih ima razmjerno malo koristi. Njemačka tvrdi da u EU uplaćuje 11 milijarda eura više nego što dobija natrag, a u srcu rasprave je zahtjev kancelara Gerharda Schroedera za ublažavanje te nejednakosti. Njemačka tvrdi da, dok se pitanje proračuna ne riješi, EU ne može uspješno poštovati svoje obećanje o prihvaćanju do deset susjeda iz istočne i srednje Europe te Cipra u svoje članstvo. Španjolska, najveći korisnik strukturalnog fonda i fonda za koheziju Europske unije, opire se pokušajima smanjenja svoje pomoći. Učiniti to, tvrde dužnosnici, značilo bi da bi Španjolska plaća trošak proširenja na istok, područje gdje ima razmjerno malo trgovine i doslovno nikakav utjecaj. No madridska se vlada našla sve usamljenijom u tom pitanju, a premijer Jose Maria Aznar nedavno je izrazio svoju spremnost da 'sudjeluje u igri' kako bi se postigao dogovor na berlinskom sastanku na vrhu 24. i 25. ožujka. On je izjavio da je spreman razmotriti nadzor poljoprivredne potrošnje, budu li siromašniji španjolski poljodjelci zaštićeni. Španjolski dužnosnici uznemireni su onim što drže njemačkim poistovjećivanjem svojih nacionalnih interesa s onima EU kao cjeline. G. Aznar je neizravno sugerirao da Njemačka ne igra u potpunosti ulogu poštenog posrednika koji obavlja svoju ulogu predsjednika EU. Druge zemlje tvrde da je Španjolska, kao jedan od osnivača europske zajedničke valute, u položaju da počne odustajati od nekih ili svih svojih privilegija. Prvotna je zamisao bila da zemlje prestanu primati razvojne fondove jednom kad su dostigle paritet sa svojim bogatijim susjedima. Iako je g. Aznar jednom kritizirao bivšeg premijera Felipea Gonzaleza zbog zahtijevanja osnivanja kohezijskog fonda 1992., on sad inzistira da Španjolska ima pravo na posebnu pomoć EU jer njezin prihod per capita još ne doseže prosjek EU. Francuska, međutim, ostaje snažno suprotstavljena prijedlogu po kojem bi vlade podmirivale dio troškova subvencioniranja poljodjelaca. Ona kaže da bi to bilo protiv načela solidarnosti u EU. Njemačka predlaže dva načina smanjenja poljoprivredne potrošnje. Jedan je zadržati potrošnju iz 1999., koja iznosi 40,4 milijarda eura, u svakoj od slijedećih pet godina. Drugi bi dopustio dodatnu potrošnju za izravnu potporu poljodjelcima, s tim da poljoprivredni proračun 2006. ne bi bio viši od ovogodišnjeg. To bi vladama pomoglo u prilagodbi sustavu izravne potpore."