BUDIMPEŠTA, 27. siječnja (Hina) - Mađarska namjerava s Hrvatskom sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini iako ona nema ugovor o pridruženom članstvu s EU niti je članica svjetske trgovinske organizacije (WTO), rekao je mađarski
premijer Victor Orban uoči službenog posjeta Hrvatskoj od 28. do 31. siječnja.
BUDIMPEŠTA, 27. siječnja (Hina) - Mađarska namjerava s Hrvatskom
sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini iako ona nema ugovor o
pridruženom članstvu s EU niti je članica svjetske trgovinske
organizacije (WTO), rekao je mađarski premijer Victor Orban uoči
službenog posjeta Hrvatskoj od 28. do 31. siječnja. #L#
"Imamo nakanu da između Hrvatske i Mađarske uskoro bude potpisan
bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini", rekao je Orban u
razgovoru s hrvatskim novinarima u utorak navečer u mađarskom
Parlamentu u Budimpešti.
"To nije jednostavno pitanje jer Hrvatska nema ugovor s EU, no mi
smatramo da unatoč tome Mađarska i Hrvatska takav ugovor mogu
potpisati i da za to postoje svi izgledi ako se dogovore racionalni
uvjeti", dodao je mađarski premijer ne objašnjavajući podrobnije
spomenute uvjete.
Takvi se pregovori već vode, a siguran napredak treba očekivati na
skorašnjim razgovorima u Zagrebu, rekao je Orban.
Premijer Orban će, na čelu mađarskoga izaslanstva, posjetiti
Hrvatsku od 28. do 31. siječnja a tijekom boravka u Hrvatskoj će
razgovarati s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom,
premijerom Zlatkom Matešom kao i ministroma turizma Sergejom
Morsanom i pomorstva, prometa i veza Željkom Lužavcem.
Mađarska ne bi bila prva koja je potpisala ugovor o slobodnoj
trgovini s Hrvatskom jer je to već učinila Slovenija i poznato nam
je kako su se o tome izjasnile neke snage u svijetu, istaknuo je
Orban ocijenivši kako potpisivanje takva ugovora pridonosi
regionalnoj stabilnosti te da je od zajedničke korisiti EU i
NATO-u.
"Smatram da se eventualni prigovori ili kritike mogu slobodno
odbiti, a s druge strane ne postoji nikakva zapreka da Mađarska vodi
samostalnu vanjsku politiku. Mađarska je suverena, nezavisna
zemlja koja ima svoje vlastite interese i zamisli", ustvrdio je
Orban.
Iznoseći glavne odrednice za posjet Hrvatskoj mađarski premijer
je, među ostalim naglasio kako skori ulazak u NATO i približavanje
EU, neće udaljiti njegovu zemlju od susjeda i smanjiti interes za
suradnju u regiji.
Dolaskom na vlast u Mađarskoj u srpnju prošle godine, koalicijska
vlada desnog centra je nakon analize vanjske politike zaključila da
"odnosi s Hrvatskom zaslužuju puno veću pozornost" od dosadašnje,
rekao je premjer Orban.
"Idemo u Zagreb utvrditi mađarsko-hrvatsko strateško
partnerstvo", naglasio je Orban, istićući kao dvije točke tog
partnerstva, pitanja integracija i gospodarstva.
On je izrazio uvjerenost da će se Mađarska i Hrvatska, ako
predstojeći razgovori "uspješno završe", moći smatrati još
uspješnijim susjedima dodajući kako se Hrvatska smatra zemljom
koja se stabilizira i teži europskim integracijama.
Odgovarajući na upit o ubrzanoj gradnji autoceste Rijeka-Goričan s
hrvatske strane dok je s Mađarske strane samo obnovljena regionalna
cesta do granice s Hrvatskom Orban je najavio da će u idućih 3-5
godina među prioriterima biti produžetak autocesta M 7 od
Budimpešte do granice s Hrvatskom.
"Konačne odluke još nema a to djelomično zavisi od naših pregovora.
Ukoliko se formira strateško partnerstvo autocesta će ubrzo
povezati naše dvije zemlje", naglasio je Orban, priznajući kako
Mađari sanjaju o mogućnosti da sjednu u auto i za 4- 5 sati stignu na
more.
Mađarska raspolaže iskustvima euroatlantskih integracija koja će
naši hrvatski prijatelji moći iskoristiti, rekao je Orban,
dodajući da će zbog toga u sastavu izaslanstva u Zagreb otputovati i
voditelj mađarskog ureda za integracije Peter Gottfried.
U svrhu jačanja gospodarske suradnje u mađarsko izaslanstvo su
uključeni i ministar financija Zsigmond Jaraj, državni tajnik
Ministarstva gospodarstva Gabor Gulacsi i voditelj Ureda za
privatizaciju Gyula Gansperger.
Mađarski premijer je istaknuo da gospodarski odnosi dviju zemalja
bilježe stalni razvoj i da opseg vanjsko trgovinske razmjene već
premašuje onaj iz 1990. godine.
U vanjsko trgovinskoj razmjeni postoji velika neravnoteža na štetu
Hrvatske pa je tako u 1997. godini Hrvatski uvoz iznosio 222,7
miliona dolara, a izvoz 36,9 milijuna dolara dok se u prvom dijelu
1998. taj nepovoljni odnos počeo mjenjati zahvaljujući
ograničenjima za uvoz mesa iz Mađarske.
Orban je u razgovoru s hrvatskim novinarima carinska ograničenja za
proizvode mađarskog agrara istaknuo kao problem, rekavši da je za
mađarske proizvođače položaj dodatno otežalo i uvođenje sličnih
mjera od Slovačke, Češke i drugih susjednih zemalja.
Spominjući Hrvate u Mađarskoj i Mađare u Hrvatskoj kao još jednu
važnu točku odnosa dviju zemalja, Orban je rekao da pitanje manjina
ne smatra teretom.
"Nakon povijesti koja je doživljena u srednjoj Europi smatram
prirodnim prihvatiti činjenicu da manjine žive iza naših granica u
svim zemljama", rekao je.
O položaju oko 90 do 100 tisuća Hrvata u Mađarskoj i oko 30 tisuća
Mađara u Hrvatskoj bit će riječi na hrvatsko-mađarskim razgovorima
u Zagrebu.
Nakon raspada Austro-Ugarske, mirom u Trianonu 1920., Mađarska je
ostala bez dvije trećine svog dotadašnjeg teritorija pa izvan
njezinih granica danas živi oko 5 milijuna Mađara dok ih je u samoj
Mađarskoj nešto preko 10 milijuna. Mađari su po brojnosti druga
manjina u Europi poslije Roma a u svijetu druga najbrojnija
dijaspora iza Židova.
Odgovarajući na pitanje o svom posjetu Rijeci, predviđeno za drugi
dan boravka u Hrvatskoj, Orban je rekao da će razgovarati s
čelnicima grada i županije o svim pitanjima o suradnji.
"Rijeka je naša strateška točka i jedan od mogućih prostora izlaska
na more i nadamo se da će doći do gospodarske suradnje Rijeke i nekih
područja Mađarske.
On je pritom spomenuo i orijentaciju na slovensku luku Kopar, kao
još jedan mađarski izlaz na more radi kojeg je u tijeku izgradnja
željezničke pruge prema Sloveniji. Kad je u pitanju Rijeka,
mađarske tvrtke već duže vrijeme ističu problem nekonkurentnosti,
visokih transportnih troškova i ispadanja iz glavnih morskih
tokova roba riječke Luke.
Premijer Orban je, govoreći o gospodarskim odnosima, izrazio
spremnost Mađarske da prihvati veća hrvatska ulaganja u Mađarsku i
potporu zajedničkim ulaganjima, zbog čega će u Hrvatsku doputovati
i guverner središnje banke.
Odgovarajući na upit o tajni jeftine proizvodnje hrane u Mađarskoj
zbog koje hrvatski građani masovno dolaze u shopping mađarski
premijer je rekao da je ta jeftinoća relativna i da se smatra kako je
mađarska poljoprivreda u krizi. Cijene određuje ponuda koja je u
Mađarskoj velika, a u zemlji tradicionalno postoji mnogo malih
proizvođača koji moraju nekako prodati svoje proizvode. Mađarski
premijer je otkrio da i on ponekad odlazi u shopping kraj hrvatske
granice, kod Siklosa, jer su cijene niže nego na sjeveru Mađarske,
posebno u Budimpešti.
Pitanje poljoprivrede jedno je od ključnih vezano uz Ugovor o
slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja (CEFTA) i pristup EU,
rekao je Orban. On je nedavno izrazio neslaganje s namjerom EU da
poljoprivredi budućih članica osigura lošiji tretman, odnosno
manje subvencije od starih članica.
Ocjenjujući ulogu regionalne integracije unapređenju suradnje i
stabilnosti u regiji, Orban je rekao kako Mađarskoj položaj
omogućuje da njezine regije sudjeluju u različitim oblicima
prekogranične suradnje.
Kao primjer on je naveo dinamičan razvoj u trokutu Budimpešta-Beč-
Bratislava na sjeverozapadu, dok je na istoku to euroregionalna
suradnja u koju su se uključile Slovačka, Ukrajina i Mađarska. Na
jugu je to suradnja u euroregiji Dunav-Drava-Sava mađarska
županija Baranja, Osječko-baranjska županija i kanton Tuzla iz
BiH.
"Mi smo zainteresirani za sve takve integracije u svemu što je
racionalno i znači korektne uvjete za razvoj mađarskog
gospodarstva", rekao je Orban izražavajući nadu da će tijekom
hrvatsko-mađarskih razgovora biti izneseni prijedlozi za nove
oblike takve regionalne suradnje.
Na upit o mogućem uključenju Hrvatske u suradnju Mađarske,
Slovenije i Italije Orban nije izravno odgovorio zadržavši se na
formulaciji da će Mađarska prilikom svog skorog uključenja u NATO,
pripasti južnom, talijanskom krilu saveza te da će biti odgovorna
za dio sigurnosti južno od svojih granica.
(Hina) dh sl