GB-HR-YU-IZVJEŠĆA-Sudovi-Nemiri/sukobi/ratovi BBC-PREGLED TISKA-21-2 BRITANSKI RADIO - BBC21. II. 1999.Pregled tiska"Približava se suđenje bivšem zapovjedniku ustaškoga logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu i 'The Sunday Times'
donosi o tome veliku reportažu. Opisujući Jasenovac, autor Jon Swain kaže da je ondje ubijeno do 120.000 ljudi - Srba, Židova, Roma i Hrvata koji su se protivili ustaškoj državi. Ne zna se točan broj jer Jasenovac, kaže Swain, nije bio poput nacističkih logora gdje su se dokumentirala njihova nedjela. U Jasenovcu toga nije bilo, a sam logor uništen je na kraju rata. No zna se da su zatočenici ondje strijeljani, klani, spaljivani i tučeni na smrt. Kad je rat završio u logoru je bilo samo oko stotinu preživjelih. U zemlji koja se još nije suočila sa svojom fašističkom prošlošću, nastavlja novinar, nije lako ljudima koji su vidjeli Dinka Šakića u Jasenovcu svjedočiti o njegovim zločinima. Neki hrvatski dužnosnici radije bi da se ti zločini ostave po strani, a neki svjedoci zastrašivani su kako bi se suzdržali od svjedočenja. Hrvatska je danas demokracija u razvoju, ali mnogi hrvatski nacionalisti, uključujući predsjednika Franju Tuđmana, pokušavaju prikazati ustaše kao legitimnog prethodnika suvremene Hrvatske. Oni umanjuju
BRITANSKI RADIO - BBC
21. II. 1999.
Pregled tiska
"Približava se suđenje bivšem zapovjedniku ustaškoga logora
Jasenovac u Drugom svjetskom ratu i 'The Sunday Times' donosi o tome
veliku reportažu. Opisujući Jasenovac, autor Jon Swain kaže da je
ondje ubijeno do 120.000 ljudi - Srba, Židova, Roma i Hrvata koji su
se protivili ustaškoj državi. Ne zna se točan broj jer Jasenovac,
kaže Swain, nije bio poput nacističkih logora gdje su se
dokumentirala njihova nedjela. U Jasenovcu toga nije bilo, a sam
logor uništen je na kraju rata. No zna se da su zatočenici ondje
strijeljani, klani, spaljivani i tučeni na smrt. Kad je rat završio
u logoru je bilo samo oko stotinu preživjelih. U zemlji koja se još
nije suočila sa svojom fašističkom prošlošću, nastavlja novinar,
nije lako ljudima koji su vidjeli Dinka Šakića u Jasenovcu
svjedočiti o njegovim zločinima. Neki hrvatski dužnosnici radije
bi da se ti zločini ostave po strani, a neki svjedoci zastrašivani
su kako bi se suzdržali od svjedočenja. Hrvatska je danas
demokracija u razvoju, ali mnogi hrvatski nacionalisti,
uključujući predsjednika Franju Tuđmana, pokušavaju prikazati
ustaše kao legitimnog prethodnika suvremene Hrvatske. Oni umanjuju
brutalnost NDH. Predsjednik Tuđman smatra da su ustaše, doduše
stvorile fašističku državu, ali su ostvarile tisućugodišnji san o
hrvatskoj neovisnosti, san koji je sad napokon osiguran. Sam Tuđman
gotovo sigurno nije želio da Šakić bude izručen, kaže dalje
novinar. Šakić kaže da se Predsjednik srdačno s njim rukovao za
vrijeme posjeta Argentini gdje je Šakić bio u egzilu, što sam Tuđman
poriče. No, budući da se Hrvatska želi uključiti u modernu Europu
nije bilo drugog izbora nego da popusti pred međunarodnim
pritiskom. Očekuje se da će suđenje Šakiću privući znatnu
međunarodnu pozornost. Trajat će dva mjeseca i uglavnom se očekuje
da će on biti proglašen krivim. Da bi se izbjegla politička neugoda
za suvremenu Hrvatsku, tužitelj će pokušati izbjeći puno povijesno
razobličavanje ustaškog režima, što neće biti lako. Jasno je, kako
kaže na kraju svoje reportaže u 'The Sunday Timesu' Jon Swain, da
Hrvatska danas nije ustaška država, no predsjednik Tuđman hvali se
da je riješio srpski problem. Broj Srba u Hrvatskoj smanjio se na
samo nekoliko postotaka stanovništva. Srbi koji su ostali u
Hrvatskoj ne usude se žaliti. Oko 200.000 ih je pobjeglo kad je HV
skršio srpsku pobunu 1995. godine. Ubijeno je najmanje 900 starijih
Srba koji su ostali. Srbi, kaže Tuđman, nikad više neće biti izvor
nesigurnosti u Hrvatskoj. Suvremena Hrvatska, kaže Swain, velikim
je dijelom etnički čista država kakvu su Šakić i njegovi ratni
koljači pokušali ostvariti prije 50 godina.
Današnji listovi također opširno pišu o kosovskoj krizi. Pod
naslovom 'Rat na pomolu jer Srbija odbacuje sporazum', 'The
Observer' piše kako su se NATO i Srbija primaknuli ponoru rata jer
je srbijansko izaslanstvo na razgovorima u Francuskoj odbacilo
mogućnost da snage NATO nadziru primjenu mirovnog sporazuma.
Međunarodni diplomati kažu kako bi politički sporazum bio ništavan
bez vojne sile koja bi ga nadzirala i ne bi bio dovoljan za
uklanjanje prijetnje zračnim udarima. Prema diplomatskim i vojnim
izvorima, zračni udari mogli bi trajati četiri dana i mogli bi
početi već u ponedjeljak. Britanska zrakoplovna tvrtka objavila je
da prekida svoje redovne letove iz Londona za Beograd dok američki
bombarderi B-52 stižu u Britaniju gdje će se priključiti ostalim
zrakoplovima spremnim za moguću akciju. Jučer je, kaže list,
također objavljeno što će se dogoditi ako se ne postigne sporazum.
Zapadni ministri će izravno odletjeti u sjedište NATO-a gdje će
razgovarati o budućim mjerama. Tek tada bi mogli uputiti posljednje
upozorenje Beogradu.
'The Sunday Times', pak, piše kako je rok za sporazum produljen zbog
znakova da srbijansko izaslanstvo popušta u pregovorima o
političkom sporazumu. Prema nacrtu sporazuma, kosovski Albanci
dobili bi široku samoupravu nakon godina srbijanske represije. No,
i dalje glavna zapreka ostaje srpsko odbijanje međunarodnih snaga.
U međuvremenu rastu strahovanja da bi u slučaju zračnih udara NATO-
a promatrači na Kosovu bili zadržani i de facto pretvoreni u ljudske
štitove. Zapadni diplomati i dalje odlaze iz Beograda, a srbijanske
snage na Kosovu napastuju i pretražuju međunarodne promatrače i
prijete im, zaključuje 'The Sunday Telegraph'.
Opisujući pripreme NATO-a za moguće zračne udare 'The Sunday Times'
kaže da su zračne baze na jugu Europe u pripravnosti i da bi vojna
akcija imala dvije faze. Prva bi bila napad krstarećim raketama
lansiranim s američkih brodova u Jadranskom moru. Ako bi se Srbi i
dalje opirali sporazumu, nastupio bi sveobuhvatni zračni napad,
kažu službenici Pentagona. Zapadni službenici nadali su se da će
barem Albanci potpisati sporazum, iako im se ne nudi neovisnost.
No, pokazalo se da su oni nezadovoljni ustupcima za koje smatraju da
su posrednici pružili Beogradu u političkom dijelu plana, osobito
oko pitanja neovisnosti, zaključuje 'The Sunday Times'.
Komentator 'The Sunday Telegrapha' John Simpson piše o situaciji u
Srbiji i o strategiji predsjednika Miloševića te kaže kako bi njemu
na neki način odgovarao međunarodni napad na Srbiju. Za sporazum o
Kosovu on želi ishoditi ukidanje međunarodnih sankcija protiv
Srbije, a možda i obećanje Zapada da neće biti optužen za ratne
zločine. No, čak i ako ne izvuće nikakvu korist iz kosovske krize,
iskoristit će je kako bi se zaštitio od štetnih posljedica svoje
politike. Kad strane postrojbe uđu na Kosovo unatoč svim njegovim
obećanjima, bit će to krivnja NATO-a. Kad Albanci dobiju samoupravu
i kad srbijanska policija nestane s kosovskih ulica, bit će to
krivnja NATO-a. A kad u travnju Srbija počne plaćati svoje goleme
dugove Rusiji i Kini za naftu i plin, i kad opet bukne gospodarska
kriza u Srbiji, i za to će nekako biti kriv NATO. Moglo bi se
pokazati, zaključuje John Simpson u 'The Sunday Telegraphu', da su
bombarderi i krstareći projektili još Miloševićev najbolji
alibi".
(BBC)