STRASBOURG, 27. siječnja (Hina) - Odbor za monitoring parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koji se poslijepodne sastao u Strasbourgu, uvrstio je u srijedu u dnevni red izvješće o Hrvatskoj.
STRASBOURG, 27. siječnja (Hina) - Odbor za monitoring
parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koji se poslijepodne sastao
u Strasbourgu, uvrstio je u srijedu u dnevni red izvješće o
Hrvatskoj.#L#
Rasprava će se održati u četvrtak prijepodne, jer je Odbor čitav
svoj sastanak, posvetio pripremi nacrta rezolucije, s prijetnjama
suspenzije Ukrajini, o čemu parlamentarna skupština odlučuje već
na sadašnjem zasjedanju.
Uz izvješće o Hrvatskoj, Odbor će u četvrtak raspraviti i nacrt
rezolucije parlamentarnoj skupštini, te prednacrt preporuka
ministarskom odboru Vijeća Europe. Uz Žarka Domljana i grofa Eltza,
koji su stalni članovi Odbora , na sastanku Odbora nazočan je i
Stjepan Radić iz oporbe.
Radić je najavio da će u raspravi o izvješću izložiti stajališta
oporbe, u ime HSS-a , te SDP-a i HSLS-a, koji su ga na to ovlastili.
On će, kako je izjavio hrvatskim novinarima u Strasbourgu ,
upoznati Odbor s razlozima nesudjelovanja oporbe u radnim tijelima
Sabora i u izaslanstvu u Vijeću Europe. A to je - ponovio je Radić -
odbijanje vladajuće stranke da prihvati zahtjev oporbe o
formiranju istražnog povjerenstva o radu tajnih službi i otvaranju
javne rasprave o toj temi u Saboru.
Nacrt izvješća o Hrvatskoj - koji u službenoj formi još nije
objavljen - u svom zaključnom dijelu sadrži i prijedlog da se
monitoring Odbora za Hrvatsku nastavi i nakon usvajanja
rezolucije, koja će se vjerovatno naći na dnevnom redu
parlamentarne skupštine VE na travanjskom zasjedanju.
Žarko Domljan ocjenjuje da je sam tekst sadašnje verzije izvješća
"korektan" , napominjući da se u njemu objektivno registriraju
problemi i različita mišljenja koja postoje oko njihovog
rješavanja. Prihvaća se, kaže Domljan, da je u određenim područjima
ostvaren napredak , a izražavaju se "zabrinutosti" zbog sporosti u
ostvarenju svih obveza koje je Hrvatska preuzela pristupajući
Vijeću Europe. U izvješću je, primjerice, konstatacija da je
Hrvatska ostvarivala te obveze , ne samo kao zemlja u tranziciji,
nego i izlazeći iz rata i ratnih razaranja , što nije bio slučaj sa
ostalima novoprimljenim članicama Vijeća Europe. U nacrtima
rezolucije i preporuke ministarskom odboru su i pozivi državama
članicama VE da povećaju svoje financijske doprinose akciji za
razminiranje u Hrvatskoj , te da ponude veću financijsku pomoc za
obnovu i razvoj ratom razorenih područja.
Među temama o kojima se izražavaju "zabrinutosti" ili iznose ocjene
izvjestitelja VE o nedovoljnom ili presporom napretku su, kako se
doznaje , navedena, na prvome mjestu , pitanja reforme izbornog
zakona( u vezi sa sadašnjim načinom zastupljenosti hrvatske
dijaspore) , zatim odustajanje od privatizacije trećeg programa
HTV , te više pitanja u vezi s povratkom Srba ili razlozima zbog
kojih neki od njih i dalje napuštaju Hrvatsku. Spominju se pritom i
problemi povratka prognanih Hrvata i ukazuje na značaj pomirbe.
(Hina) mb rb