SL-SUSJEDI SL DELO-HRVATSKA LEKCIJA-20. II. SLOVENIJADELO20. II. 1999.Hrvatska lekcija"Ocjena da naša država teritorijalno, gospodarski i vojno napada Hrvatsku i da s njom treba brzo obračunati, šačici crnokošuljaša u Hrvatskom
državnom saboru vratila se poput bumeranga. Odlučno su joj se usprotivili ne samo Mate Granić i zastupnici vladajućeg HDZ-a, nego i cijela oporba, čime se važnost lani potvrđenog konsenzusa između oporbe i službene hrvatske politike u rješavanju pitanja sa sjevernom susjedom, dodatno povećala. A saborska lekcija nije važna samo za hrvatsku unutarnju politiku i njezinu vanjsku legitimaciju nego je jasna poruka našemu, slovenskom političkom prizorištu, ako zanemarimo neusporediv položaj šefova diplomacija, dvaju najistaknutijih pregovarača, koji je poslije rasprave u petak u hrvatskom parlamentu dobio još jasnije obrise.Pravaši koji su nam uz suzdržanost službene politike tijekom rata za samostalnost jedini u Hrvatskoj ponudili pomoć s oko četiri tisuće naoružanih pripadnika stranke (Dobroslav Paraga), sada, istina pod drugim vodstvom, zacijelo ne bi naklapali o nekoj slovenskoj agresiji kad bi naša politika prema Hrvatskoj bila izraz
SLOVENIJA
DELO
20. II. 1999.
Hrvatska lekcija
"Ocjena da naša država teritorijalno, gospodarski i vojno napada
Hrvatsku i da s njom treba brzo obračunati, šačici crnokošuljaša u
Hrvatskom državnom saboru vratila se poput bumeranga. Odlučno su
joj se usprotivili ne samo Mate Granić i zastupnici vladajućeg HDZ-
a, nego i cijela oporba, čime se važnost lani potvrđenog konsenzusa
između oporbe i službene hrvatske politike u rješavanju pitanja sa
sjevernom susjedom, dodatno povećala. A saborska lekcija nije
važna samo za hrvatsku unutarnju politiku i njezinu vanjsku
legitimaciju nego je jasna poruka našemu, slovenskom političkom
prizorištu, ako zanemarimo neusporediv položaj šefova
diplomacija, dvaju najistaknutijih pregovarača, koji je poslije
rasprave u petak u hrvatskom parlamentu dobio još jasnije obrise.
Pravaši koji su nam uz suzdržanost službene politike tijekom rata
za samostalnost jedini u Hrvatskoj ponudili pomoć s oko četiri
tisuće naoružanih pripadnika stranke (Dobroslav Paraga), sada,
istina pod drugim vodstvom, zacijelo ne bi naklapali o nekoj
slovenskoj agresiji kad bi naša politika prema Hrvatskoj bila izraz
konsenzusa u vladajućoj vladinoj koaliciji i u parlamentu. Ili,
kako je u svojim prigovorima Zrinjevcu jednostavno tvrdio sadanji
pravaški vođa Anto Đapić, da hrvatska diplomacija i politika svojim
'omlohavljelim' stajalištem zapravo rješavaju unutarnje
političke probleme u Sloveniji, osobito u samoj koaliciji.
Crnokošuljaška ili crnosatnijska slika svijeta je naime
jednostavna, jednako jednostavna kao ona koju je predlagao
primitivni komunizam, pa zato Đapiću ne treba zamjeriti. Na kraju
krajeva, sa svoje je strane podsjetio da svaka od postkomunističkih
država ima svoju crnu satniju, a u hrvatskom slučaju se baš u
iznuđenoj raspravi o odnosima s nama poticajno pokazalo kakva je
njezina snaga i mjesto u politici. Tako su ponešto jasnije postale i
granice između nacionalizma i demokracije, pri čemu dakako nije
rečeno da su se i tamo demoni minulih vremena počeli vraćati u svoja
skrivališta" - piše Peter Potočnik u uvodniku lista.