POSLOVNI PREGLED, BROJ 92

POSLOVNI PREGLED broj 92 13. - 19. 02. 1999. SADRŽAJ: ? UTVRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA 2 ? PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O DVOSTRANIM PREGOVORIMA O PRIJAMU RH U WTO 2 ? USTAVNI SUD O USTAVNOSTI ZAKONA O PRIVATIZACIJI I HFP-A 2 ? PREDSTAVLJEN PROGRAM UZGOJA I SELEKCIJE OVACA U HRVATSKOJ 3 ? UGOVOR O KREDITIRANJU MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA 3 ? POZIV VJEROVNICIMA DA PODUPRU PREUSTROJ DIONE 3 ? PLANOVI ERICSSON NIKOLE TESLE U 1999. 3 ? IZASLANSTVO KONČARA NA RAZGOVORIMA U SKOPLJU 4 ? KONČAR D&ST NAJAVLJUJE NOVU EMISIJU DIONICA 4 ? ASTRA INDUSTRIJA - PROGRES DO KRAJA OŽUJKA 400 TRAKTORA 4 ? MANJA PROIZVODNJA DALMATINSKIH HIDROELEKTRANA 4 ? DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE U SIJEČNJU 83.300 TONA 4 ? DRVNA INDUSTRIJA VRHOVINE OTPUSTILA RADNIKE 4 ? UNIVERZAL ULOŽIO MILIJUN DEM ZA NABAVU STROJEVA 4 ? METEOR POVEĆAO PROMET ZAHVALJUJUĆI IZVOZU 5 ? PLIVA POTPISALA UGOVOR O KUPNJI 60 POSTO UDJELA U FARMACOMU 5 ? IZGRADNJA BELUPOVE TVORNICE LIJEKOVA PREMA PLANU 5 ? PIK VRBOVEC PODNOSI TUŽBU PROTIV DOMINIKOVIĆA I TURKA 5 ? NA ČELU TVORNICE DUHANA ROVINJ I NADALJE ANTE VLAHOVIĆ 5 ? CROATIA AIRLINES I ACI POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 5 ? USKORO OBNOVA HOTELA OLIMPYA 6 ? SPLITSKI NCP JEDINI PONUDITELJ ZA KUPNJU DIONICA "PRIMOŠTENA" 6 ? PREDSTAVLJEN ZAGREBAČKI VODIČ ZA INOZEMNE I DOMAĆE ULAGAČE 6 ? D&B DODIJELJIVAT ĆE REJTING HRVATSKIM TVRTKAMA 6 ? MAROKO I HRVATSKA POTPISALI UGOVOR O TRGOVINI 6 ? U MILANU PREDSTAVLJENA EMISIJA HRVATSKIH DRŽAVNIH OBVEZNICA 7 ? SERGEJ MORSAN U PETAK I SUBOTU U MUENCHENU 7 ? OSNOVANA HRVATSKO-BRITANSKA POSLOVNA MREŽA 7 ? HGK DODIJELILA "ZLATNE KUNE" 7 ? SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A PRIKLJUČIO SE STROJOVOĐAMA 7 ? UDRUŽILA SE TRI ŽELJEZNIČARSKA SINDIKATA 8 ? HRVATSKA - ZEMLJA PARTNER MUENCHENSKOM SAJMU 8 ? OD 24. DO 28. VELAJČE 8. ZAGREBAČKI SAJAM SPORTA I NAUTIKE 8 ? SEMINAR "NELIKVIDNOST I UPRAVLJANJE RIZICIMA" 8 ? PRIZNANJE HRVATSKOM TURISTIČKOM KATALOGU 8 ? ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA NAPLAĆENO 76,4 MILIJARDI KUNA 9 ? NOVČANI PRIMICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 353,1 MILIJARDI KUNA 9 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 4,1 POSTO 9 ? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 0,1 POSTO 9 ? U MALOPRODAJI SKUPLJE 0,5 POSTO - TROŠKOVI ŽIVOTA VIŠI 0,9 POSTO 9 ? BROJ NEZAPOSLENIH PORASTAO 2,6 POSTO 9 ? PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA 2.806 KUNA 10 ? HNB ZAPOČELA SA SUSTAVOM VELIKIH PLAĆANJA 10 ? POVEZIVANJE EFT POS MREŽA ZAGREBAČKE BANKE I DINERS CLUBA 10 ? DALMATINSKA BANKA PREDSTAVILA USLUGE INTERNET BANKARSTVA 10 ? EBRD I HYPOBANKA O OTPLATI DIONICA SLAVONSKE BANKE 10 ? KOMERCIJALNI ZAPISI PLIVE NA ZAGREBAČKOJ BURZI 11 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 11 ? VIJESTI IZ SVIJETA 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA UTVRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA Hrvatska je Vlada na ovotjednoj redovitoj sjednici, između ostaloga: - utvrdila i u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o otocima. Na prošloj sjednici Vlada je temeljito raspravila konačni prijedlog zakona o otocima kojemu je temeljni cilj potaknuti gospodarstvo, hrvatske otoke što bolje povezati s kopnom, stvoriti uvjete da se ljudi ne iseljavaju i potaknuti povratak otočana. No, na toj sjednici jedina neusklađena odredba bila je odredba o mogućnosti davanja na privremeno korištenje - zakup privatnih kuća i gospodarskih objekata o kojima vlasnici duže od pet godina ne vode brigu i ne plaćaju propisane naknade. Pojedini članovi Vlade iznijeli su tada primjedbe kako je privremeno davanje na korištenje privatne imovine protuustavno, ali čule su se i one, kako je vlasništvo ne samo pravo, nego i obveza. U konačnom tekstu prihvaćenom danas Vlada predlaže da se nad stambenim i gospodarskim objektima, koje vlasnici ne koriste dulje od pet godina i za to vrijeme ne podmiruju novčane obveze, može uspostaviti privremeno upravljanje - sekvestracija; - utvrdila prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij RH u i iz luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu. Taj je sporazum potpisan u Zagrebu 22. studenoga 1998; - dala državna jamstva o reprogramu sadašnjih ili uzimanju novih zajmova za tvrtke Agroludbreg iz Ludbrega i Hotele Baška Voda d. d; - u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovu; - raspravljala o provedbi nacionalnog programa rješavanja kompjutorskog problema 2000. godine. Kako je rekao zamjenik ministra znanosti Nikola Ružinski, dosad je učinjeno dosta posla, izrađen je plan u kojem je Hrvatskoj pomogla Svjetska banka, izdane su publikacije i upute kako pristupiti rješavanju tog problema. Bitno je, dodao je, da se radi po uputama Povjerenstva koje je za taj posao utemeljila Vlada te da svatko obavi svoj dio posla, te - utvrdila osnovicu za mirovinsko osiguranje nezaposlenih osoba u visini 1500 kuna. Obrazlažući tu vladinu odluku, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara podsjetio je da Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava sredstva za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje nezaposlenih osoba. Radi se o nezaposlenim osobama koje primaju novčanu naknadu, a koje do stjecanja prava na mirovinu imaju najviše pet godina. To pravo vrijedi i za žene koje u trenutku prestanka radnog odnosa imaju dijete koje nije navršilo godinu dana, odnosno za one koje imaju blizance, treće dijete i svako iduće dijete koje je navršilo tri godine. PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O DVOSTRANIM PREGOVORIMA O PRIJAMU RH U WTO Ovoga je tjedna na zatvorenom dijelu sjednice Vlada RH, među ostalim, prihvatila izvješće izaslanstva RH s dvostranih pregovora sa SAD-om u sklopu primitka Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a kao pripremu za deseti krug pregovora u Ženevi od 22. do 26. veljače 1999. Vlada je odobrila iz tekuće pričuve državnog proračuna novac potreban za dovršenje hotela Jastreb, jedinoga gospodarskog objekta u Begovu Razdolju, zemljopisno najvišem naseljenom mjestu Hrvatske. Vlada je dala suglasnost Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba za iznimnu nabavu, za ugovaranje radova izravnom pogodbom, te za uređenje tribine- zapad stadiona Maksimir. Ograničeno vrijeme preostalo do zadanog roka dovršetka radova i početka Svjetskih vojnih športskih igara uvjetovalo je potrebu skraćenja postupka i ubrzan nastavak radova. USTAVNI SUD O USTAVNOSTI ZAKONA O PRIVATIZACIJI I HFP-A Ustavni sud RH na nedavnoj sjednici, između ostaloga, nije prihvatio prijedlog skupine predlagatelja za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredbi Zakona o privatizaciji, ni prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju, smatrajući ih neosnovanim. Ustavni sud nije prihvatio prijedlog Socijaldemokratske unije (SDU) da je država Zakonom o HFP-u neovlašteno i neustavno prisvojila društvenu imovinu i pretvorila je u državnu. Ta imovina pripada društvu u cjelini i svim njegovim članovima, koji su svojim radom uvećavali vrijednost društvenih dobara, drži predlagatelj i predlaže ukidanje tog zakona kao i na temelju njega donijetih rješenja. PREDSTAVLJEN PROGRAM UZGOJA I SELEKCIJE OVACA U HRVATSKOJ Program uzgoja i selekcije ovaca u Hrvatskoj, kojemu je temeljni cilj cjelovitiji i organiziraniji pristup ovčarstvu kako bi ono postalo značajna dohodovna grana, ovoga je tjedna predstavljen u Zagrebu. U Programu su izneseni uzgojni ciljevi, te mjere, postupci i metode za njihovu provedbu. Hrvatsko ovčarstvo, rečeno je na predstavljanju Programa, karakterizira šarolika struktura i veličina stada, ovce se - najčešće, uzgajaju samo za podmirenje vlastitih potreba. Najveći broj uzgaja je radi proizvodnje janjećeg mesa, u manjem broju stada ovce se muzu i proizvodi visokokvalitetni sir, dok vuna danas nema gotovo nikakvu ekonomsku vrijednost. Posljednji je rat gotovo prepolovio i onako mali prijeratni broj ovaca. Godine 1991. u Hrvatskoj se uzgajalo otprilike 750.000 ovaca, a po podacima iz siječnja 1997., ima ih približno 450.000. Selekcijom je danas obuhvaćeno otprilike 52.000 ovaca. Program, naglašeno je, daje važnost domaćim pasminama i izvornosti te svemu po čemu Hrvatska može biti prepoznatljiva. UGOVOR O KREDITIRANJU MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA Mali i srednji poduzetnici, sukladno Ugovoru o poslovnoj suradnji između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i Hrvatske poštanske banke (HPB), potpisanom u utorak, moći će dobiti kredite za obrtna sredstva i razvoj domaćih proizvoda, poticanje zapošljavanja, posebice razvojačenih hrvatskih branitelja te poticanje izvoza. Krediti će se odobravati preko HPB-a na rok od sedam godina, uz godišnju kamatnu stopu od 9-11 posto, gornja granica zajma nije ograničena, a ukupno je za te potrebe u ovoj godini osigurano 560 milijuna kuna. Tim sredstvima treba pribrojiti i 90 milijuna kuna, koje će osigurati Ministarstvo hrvatskih branitelja. Za buduće poduzetnike, korisnike kredita, bit će organizirani i različiti informativni seminari i predavanja, na kojima će ih se uvoditi u rad. Zahtjevi će se moći zaprimati u svim poštanskim uredima, čime je pojednostavljen administrativni postupak. POZIV VJEROVNICIMA DA PODUPRU PREUSTROJ DIONE Vlada RH zauzima se za što brži izlaz iz krize u Dioni, nastojeći pridobiti njezine vjerovnike za potporu njezinu preustroju, koji bi se, u skladu sa zakonom, proveo u okviru pokrenuta stečajnoga postupka. Pomoćnik ministra gospodarstva Kruno Kovačević ističe u priopćenju da se Vlada zauzima za nastavak Dionine trgovačke djelatnosti, neovisno o tome u kojem će se pravnom obliku nastaviti ta gospodarska djelatnost, kako bi se očuvala radna mjesta. Najavio je da će biti pokrenuti postupci protiv osoba odgovornih za stanje u Dioni te ističe da će Vlada nastojati utjecati na založne vjerovnike da odustanu od rasprodaje imovine dok za to postoje gospodarski razlozi. Najveći Dionini vjerovnici (Kraš, Podravka, Vindija) pokrenuli su na zagrebačkome Trgovačkom sudu stečajni postupak Dione. Prvo ročište održano je 28. siječnja, kad su se vjerovnici sastali s ministrom Porgesom. 2. HRVATSKE TVRTKE PLANOVI ERICSSON NIKOLE TESLE U 1999. Kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK) ove godine planira uvesti nove proizvode u svoj asortiman, a posebnu pozornost usmjerit će na maksimalno iskorištenje GSM mogućnosti na domaćem i inozemnim tržištima. I nadalje će smanjivati troškove poslovanja i povećati učinkovitost. Rezultati poslovanja ETK-a prošle su godine bili znatno slabiji u usporedbi s 1997. To je posljedica krize na ruskom tržištu, ali i zaoštravanja problema likvidnosti u Hrvatskoj, kaže poslovodstvo. Po nerevidiranim podacima, poslovni prihod za 1998. iznosi 1,09 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja 37 milijuna kuna. Godinu ranije, prihod je iznosio 1,32 milijarde kuna, a dobit 187 milijuna kuna. Tri najveća tržišta ETK-a lani su bila Hrvatska, na koju se odnosilo 42 posto, Rusija, 35 posto i Švedska, devet posto, a jedino je na potonjem zabilježen rast prodaje. Prodaja na hrvatskom tržištu u ovoj godini biti na razini lanjske. Izvoz na rusko tržište bit će smanjen i ovisan o tamošnjim gospodarskim prilikama. Ove bi godine trebao dosegnuti od 40 do 60 milijuna USD, prema lanjskih 70,5 milijuna USD. Razina gotovine u kompaniji prošle je godine sa 190 milijuna kuna smanjena na 71 milijun kuna, što je posljedica, navode u ETK-u, primjene PDV te kašnjenja plaćanja kupaca. Krajem prošle godine u ETK-u je bilo uposleno 1853 djelatnika, 389 manje nego krajem 1997. Rezultat je to izdvajanja dva dijela ETK-a, odnosno njihove prodaje američkoj kompaniji Chatham i Zavodu za ispitivanje kvalitete te provođenja programa rješavanja viška zaposlenika. Povodom nedavno objavljenog teksta u jednom hrvatskom tjedniku u kojem se tvrdi da švedska korporacija ne dopušta izlazak dionica ETK-a na Zagrebačku burzu, prvi potpredsjednik ETK-a Rajko Pfaff rekao je da korporacija u principu nije protiv toga. No, kako kaže, u ovom slučaju Ericsson je strateški ulagač u hrvatsku kompaniju, sa 49,33 posto udjela u vlasništvu, te bi eventualna ponuda dionica na tržištu kapitala mogla značiti i ulazak konkurencije u tu tvrtku. On je demantirao i da inženjeri u ETK-u imaju mjesečnu plaću u visini od 3.000 kuna mjesečno. Inženjeri imaju bruto plaću od gotovo 3.000 DEM, a prosječna neto plaća u ETK-u je 4.500 kuna neto, odnosno znatno iznad hrvatskog prosjeka. IZASLANSTVO KONČARA NA RAZGOVORIMA U SKOPLJU Izaslanstvo hrvatske elektroenergetske tvrtke Končar uspostavilo je tijekom dvodnevnog boravka u Makedoniji višestruke kontakte s makedonskim gospodarstvenicima s područja energetike i željezničke eksploatacije. Razgovore obje strane ocjenjuju kao vrlo korisne i poticajne za buduću suradnju i nazočnost velike palete Končarovih proizvoda u Makedoniji. Končarevi aparati bijele tehnike, generatori, transformatori i elektrolokomotive uživaju ugled vrhunskih tehničkih proizvoda pa je i razumljiva zainteresiranost u Skoplju za njihov uvoz kao i kooperaciju makedonskih proizvođača s ovom renomiranom hrvatskom elektroenergetskom tvrtkom. KONČAR D&ST NAJAVLJUJE NOVU EMISIJU DIONICA U Končar-Distributivnim i specijalnim transformatorima d.d. (D&ST), društvu iz sastava Končar-Elektroindustrije d.d., planiraju izdati novu emisiju od 25.000 redovnih dionica po nominalnoj vrijednosti od 300 kuna, koje bi mogle biti ponuđene na tržištu kapitala polovinom godine. Kako su izvijestili iz tog društva, u tijeku je priprema potrebne dokumentacije. Končar-D&ST je trenutačno u 38-postotnom vlasništvu Končar- Elektroindustrije, 16 posto drži tvrtka Nesma iz Saudijske Arabije, 5,0 posto zagrebački Elektropromet, a ostatak mali dioničari. Inače, tvrtka u ovoj godini planira povećati proizvodnju za pet milijuna kuna i investirati u razvoj sedam milijuna kuna. Uvest će i novi proizvod u proizvodni program - 60 megavoltamperni (MVA) transformator, a zaposliti će i pet novih djelatnika. Prihodi bi trebali dosegnuti 144 milijuna kuna, 2,34 posto više nego lani, dok će rashodi biti na razini 140 milijuna kuna ili 4,08 posto viši. Neto dobit iz prošlogodišnjeg poslovanja dosegnula je 4,7 milijuna kuna, što je 5,49 posto više nego preklani. ASTRA INDUSTRIJA - PROGRES DO KRAJA OŽUJKA 400 TRAKTORA Tvrtka Astra industrija - Progres iz Jastrebarskog do kraja će idućeg mjeseca završiti proizvodnju prvih 400 traktora tipa Tigar, rađenih po licenci Tractors and Farm Equipment (TAFE) - indijske tvrtke iz Madrasa, a koja koristi tehnološke sisteme britanskog proizvođača Massey-Fergusona. Cilj je za ovu godinu dostići proizvodnju od 1.000 traktora. Za veći dio te prve serije traktora, čija će se prodaja obavljati putem povoljnih kredita preko Zagrebačke banke, Astra industrija Progres već ima predbilježene kupce. U tvrtki opovrgavaju napise u dnevnim novinama o mogućem sudjelovanju te tvrtke u uvozu IMT traktora iz SRJ, ističući da bi takav uvoz mogao ugroziti njihovu proizvodnju. Iz zagrebačke, pak, tvrtke Benthos, koja se također spominje kao uvoznik, potvrdili su da od početka godine uvoze te traktore iz SRJ, no podatke o količinama i planovima za ovu godinu zasad nisu mogli dati. MANJA PROIZVODNJA DALMATINSKIH HIDROELEKTRANA Hidroelektrane (HE) u Dalmaciji lani su proizvele ukupno 2710 gigawatsati (GWh) električne energije, što je 12,13 posto manje od plana, objavljeno je iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). Slabija realizacija posljedica je vrlo sušne prošle godine, koja je po količini padalina na 44. mjestu u promatranih posljednjih pedeset godina. Najviše električne energije na tom području proizvela je HE Zakučac, 1136 GWh, ali ipak 348,5 GWh manje od planiranoga. Plan su premašile hidroelektrane Dubrovnik, Orlovac i Kraljevac. HE Dubrovnik proizvela je 593,4 GWh energije, 4,65 posto više od plana, HE Orlovac 268,5 GWh, tj. 5,31 posto više, a HE Kraljevac 28,6 GWh ili 50,5 posto više. DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE U SIJEČNJU 83.300 TONA Na 34 domaća naftonosna polja u ovogodišnjem je siječnju proizvedeno 83.300 tona nafte, što je tri posto više od plana, objavljeno je iz Ina-Naftaplina. Proizvedeno je i 31,7 tisuća tona kondenzata, 11 posto više nego što je planirano, dok je ukupna proizvodnja domaće kapljevine dosegnula 114,9 tisuća tona ili pet posto više. Uz domaću naftu, u siječnju je iz Angole dobiveno 85,2 tisuće tona nafte, a iz Egipta 3917 tona. Zbroji li se domaća proizvodnja nafte i kondenzata s onom iz inozemstva, Naftaplin je u ovogodišnjem siječnju ostvario proizvodnju od 204,1 tisuća tona nafte, premašivši plan za šest posto. U siječnju je proizvedeno i 134,6 prostornih metara prirodnog plina, također šest posto više. Na etanskom postrojenju u Ivaniću proizvedeno je 7750 tona tekućih naftnih plinova, dok je primarnog benzina bilo 4215 tona. Proizvedeno je i pet milijuna prostornih metara etana, 200 prostornih metara vode visoke tehnološke kvalitete te približno 50 prostornih metara geotermalne vode. DRVNA INDUSTRIJA VRHOVINE OTPUSTILA RADNIKE S 30-tak djelatnika Drvne industrije Vrhovine (DIV) prekinuti su ugovori o radu, a razlog je višemjesečna neredovna opskrba i nedostatak sirovine zbog čega taj pogon ne radi već duže vrijeme. Herljević, povratnik iz Francuske, kupio je objekte pilane 1996. i u njezinu obnovu i modernizaciju uložio vlastitog kapitala u vrijednosti 1,4 milijuna DEM. Drvna industrija Vrhovine inače jedini je proizvodni pogon na tom području od posebne državne skrbi. UNIVERZAL ULOŽIO MILIJUN DEM ZA NABAVU STROJEVA Varaždinski Univerzal, tvrtka koja se bavi reciklažom i zbrinjavanjem otpada, nedavno je u nabavu opreme i strojeva investirala milijun DEM. Ta je investicija realizirana putem kredita Svjetske banke, plasiranog preko Varaždinske banke, a sredstva su utrošena za nabavu strojeva za obradu metala - preše s hidrauličnim škarama te tri kamiona i bagera. Prošle je godine tvrtka Univerzal obradila približno 7.000 tona metala i 1.200 tona papirnog otpada, a ove godine očekuju da će biti prerađena otprilike ista količina otpada. Uz metalni i papirni, tvrtka prikuplja i otpad od plastike - PVC, motorna ulja i uljne filtere. Univerzal zapošljava 34 djelatnika i jedina je tvrtka te vrste u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. METEOR POVEĆAO PROMET ZAHVALJUJUĆI IZVOZU Đakovačka tvornica kemijskih proizvoda Meteor prošle je godine ostvarila 28 milijuna kuna prometa, šest posto više nego u godini ranije, ponajprije zahvaljujući izvozu. Najviše se izvozilo u Sloveniju, Makedoniju i BiH. Kako ističu u toj tvrtki, prodorom na inozemno tržište uspjeli su održati likvidnost u poslovanju. Na inozemna tržišta plasiraju 17 posto ukupne proizvodnje, a naplata se odvija bez teškoća. Nasuprot tome, zabrinjava ih činjenica što su donedavno uredni domaći kupci prestali plaćati preuzetu robu, zbog čega postaje sve neizvjesnije s njima trgovati. Na domaćem tržištu najveći su im kupci trgovačke kuće Diona, Konzum i Nama te đakovačka veleprodaja Menalo. Ta tvrtka proizvodi stotinjak artikala iz skupine deterdženata, sredstava za čišćenje, svijeća, a redovito proširuje proizvodni asortiman. PLIVA POTPISALA UGOVOR O KUPNJI 60 POSTO UDJELA U FARMACOMU Najveća farmaceutska kompanija u Srednjoj i Istočnoj Europi Pliva u srijedu je s nizozemskom kompanijom Sanofi Biocom Pharma Holding B.V. potpisala ugovor o kupnji 60 posto udjela u poljskoj farmaceutskoj kompaniji Farmacom Sp. z.o.o. sa sjedištem u Krakovu. Ugovor je vrijedan 4,8 milijuna USD, plativo u gotovini. Dovršetak transakcije uvjetovan je odobrenjem poljskog Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja, koje se očekuje tijekom proljeća ove godine. Kupnja spomenutog udjela bit će realizirana putem Plivinog društva-kćeri Pliva Krakov S.A. koje u Farmacomu ima preostalih 40 posto udjela. Kako je prilikom potpisivanja ugovora istaknuo predsjednik Uprave Plive Željko Čović tom je transakcijom Plivi pružena izvrsna mogućnost daljnjeg učvršćivanja pozicije u regiji, a investicijom u Farmacom učinjen je važan korak u izgrađivanju proizvodnog portfelja te porastu Plivinih sposobnosti u proizvodnji sirupa. Inače, Farmacom proizvodi, razvija i marketira spektar visoko kvalitetnih lijekova u svim oblicima - tabletama, kapsulama i sirupima. IZGRADNJA BELUPOVE TVORNICE LIJEKOVA PREMA PLANU Izgradnja nove tvornice lijekova koprivničke farmaceutske tvrtke Belupo, iz sastava koncerna Podravka, vrijedne 67 milijuna DEM, odvija se prema planu, a najveći dio opreme je već isporučen i montiran. Trenutačno je u tijeku povezivanje opreme s kontrolnim panelima, odnosno kompjutersko povezivanje s programima. Oprema za završno pakiranje još nije instalirana, no i to se uskoro očekuje. U potpunosti je završen i pilot pogon s laboratorijima. U proizvodnji krutih lijekova započelo je postavljanje i ugradnja isporučenih strojeva, od čega je najznačajnija oprema za granulaciju švicarske tvrtke GEA Aeromtic-Fielder, oprema za dražiranje Manesty iz Velike Britanije te za dizanje i ispipavanje Servolift iz Njemačke. Sada slijedi isporuka i ugradnja opreme Macton iz Britanije i SAD-a za interni transport, rukovanje praškastim materijalima i pranje većih dijelova opreme. U Podravci planiraju tijekom godine započeti proizvodnju u novoj tvornici lijekova. PIK VRBOVEC PODNOSI TUŽBU PROTIV DOMINIKOVIĆA I TURKA Uprava PIK-a "Vrbovec - Mesna industrija" podnijet će tužbu nadležnome sudu protiv ministra poljoprivrede i šumarstva Zlatka Dominikovića i vrbovečkog gradonačelnika Đure Turka "zbog klevete, laži, zastrašivanja i ucjene uz prijetnje fizičkom likvidacijom pojedinih članova Uprave". Uprava PIK-a Vrbovec u priopćenju ističe da takvi napadi traju već tri tjedna, ali se Uprava do sada nije oglašavala "iz obzira i poštovanja institucija pravnog sustava RH". Na sjednici Skupštine Udruge malih dioničara, većinskog vlasnika PIK-a, članovi Skupštine i nazočni članovi Nadzornog odbora utvrdili su 16. veljače, kako stoji u priopćenju, da su tvrdnje Dominikovića i Turka o visini plaća članova Uprave neistinite. Skupština je ovlastila i zadužila članove Nadzornog odbora da u ime Udruge iniciraju pokretanje postupka sudskog opoziva protiv Turka kao člana Nadzornog odbora. Upravi je također dana puna potpora u daljnjem vođenju poslovanja, čime se Skupština suprotstavila ponovnom dolasku Dominikovića na mjesto predsjednika Uprave, stoji na kraju priopćenja uz napomenu da je o svemu 17. veljače izviješten premijer Mateša. NA ČELU TVORNICE DUHANA ROVINJ I NADALJE ANTE VLAHOVIĆ Nadzorni odbor Tvornice duhana Rovinj (TDR) na svom je ovotjednom sastanku održanom u Rovinju razriješio dužnosti dosadašnjeg i ukazao povjerenje novom članu Uprave. Predsjednik Uprave u iduće četiri godine i nadalje je Ante Vlahović, član Uprave Plinio Cuccurin, a za novog člana izabran je Tomislav Budin. Tomislav Budin dosadašnji je savjetnik predsjednika Uprave tog duhanskog koncerna, a za člana Uprave izabran je umjesto Josipa Etingera, trenutnog predsjednika Uprave Istragrafike. CROATIA AIRLINES I ACI POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Hrvatski zračni prijevoznik Croatia Airlines (CTN) i opatijski sustav marina ACI Club potpisali su u utorak Ugovor o suradnji, kojim će se nautičarima približiti odredišta na Jadranu, te povećati popunjenost vezova u marinama i sjedala u zrakoplovima. Taj ekskluzivni ugovor, čije je potpisivanje, po riječima potpisnika, bilo samo pitanje vremena, omogućit će vlasnicima 3000 plovila na stalnom vezu u 22 ACI marine brže i jeftinije putovanje do zračnih luka Dubrovnik, Split, Brač, Pula i Zadar, odnosno češći dolazak u odabranu marinu. Za CTN to znači 3000 novih putnika iz Hrvatske i inozemstva na linijama prema moru. Suradnja te dvije tvrtke rezultat je usklađivanja Frequent Flyer programa Croatia Airlinesa i ACI Card programa ACI Cluba, čiji će članovi sada moći koristiti daleko više pogodnosti. Primjerice, vlasnici zlatne i srebrne kartice FF Cluba imaju deset posto popusta na cijenu dnevnog veza u svim ACI marinama, 50 posto popusta na cijenu smještaja plovila na kopnu i jednodnevni besplatni vez u ACI marini Dubrovnik. Također, svi članovi FF Cluba koji od početka ožujka do početka lipnja ove godine na letovima domaće tvrtke sakupe 7000 milja, primit će nagradni kupon i sudjelovati u nagradnoj igri. Dobitniku nagrade omogućuje se izbor između jednogodišnjeg besplatnog veza u jednoj od ACI marina i sedmodnevnog besplatnog najma plovila, a CTN ga nagrađuje besplatnom povratnom kartom. Prije vrhunca turističke sezone CTN očekuje uključenje još dva zrakoplova tipa Airbus u svoju flotu. To su četvrti i peti od ukupno šest naručenih zrakoplova, koji bi u flotu domaćeg zračnog prijevoznika trebali biti uključeni do kraja 2000. USKORO OBNOVA HOTELA OLIMPYA Kako bi vodički hotelski objekti iz sastava turističke tvrtke Vodičanka-Tours d.o.o. što spremnije dočekali ovogodišnje turiste, početkom lipnja počet će obnova hotela "Olympia" s otprilike petstotinjak smještajnih kapaciteta. Nastavak je to obnove tvrtkinih hotelskih objekata započete prošle godine, kada je obnovljen hotel Punta s 260 kreveta, a povećan je i broj apartmana u privatnom smještaju, pa je sada u funkciji 350 kreveta. Usporedbe radi, u 1997. Vodičanka Tours je raspolagala samo s 360 kreveta u Puntinim depadansama, s 250 kreveta u apartmanskom naselju "Vile Glloritte", te u privatnim apartmanima s 250 smještajnih jedinica. Poslovodstvo Vodičanke u ovoj godini očekuje bruto promet u visini 6,2 milijuna DEM. Predviđa da će zabilježiti 140.000 noćenja, čak 72 posto više nego lanjske godine, odnosno 30 posto više nego 1997. Prema riječima rukovodstva, u strukturi gostiju lani su prednjačili Česi, kojih je bilo 29 posto od ukupnog broja turista. Domaći su gosti sudjelovali s 28 posto, a Talijani s 12 posto. Austrijanci i Nijemci u ukupnom su broju sudjelovali s po dva posto. SPLITSKI NCP JEDINI PONUDITELJ ZA KUPNJU DIONICA "PRIMOŠTENA" Na natječaj za prodaju 58,52 posto dionica hotelijerske tvrtke "Primošten" d.d. iz Primoštena, nominalno vrijednih 110 milijuna kuna, pristigla je samo jedna ponuda - tvrtke Nautic club Primošten (NCP) d.o.o. iz Splita. Jedini ponuditelj - tvrtka NCP, u ponudi, kako su pročitali članovi Komisije, navodi da je spremna platiti nominalni iznos dionica u cijelosti. Istodobno se obvezuju dodatno uložiti 165 milijuna kuna, pokriti gubitke od približno 70 milijuna kuna, troškove kredita od 40 milijuna kuna te 100-ak milijuna kuna za zaostale plaće. Naša namjera nije preuzimanje "Primoštena" i dovođenje do raspada tvrtke i otkaza, već mislimo, uz jamstvo očuvanja sadašnjeg broja zaposlenih, dugoročno ulagati i osigurati spori, ali siguran oporavak tvrtke, kaže se u pisanom obrazloženju ponude splitskog ponuditelja. Nakon utvrđivanja odgovara li ponuda traženjima iz natječaja, Komisija HFP-a će svoje mišljenje uputiti Upravnom odboru HFP-a. Kako je riječ o većoj vrijednosti, UO HFP će svoje mišljenje i prijedlog proslijediti Vladi na odlučivanje. PREDSTAVLJEN ZAGREBAČKI VODIČ ZA INOZEMNE I DOMAĆE ULAGAČE Drugo izdanje edicije "Poslovni identitet Zagreba-vodič za domaće i strane ulagače", u kojem se poduzetnicima daje pregled o mogućnostima ulaganja u zagrebačko gospodarstvo, predstavljeno je u četvrtak u Turističkom uredu zagrebačke Turističke zajednice. To je izdanje u nakladništvu od po 1.000 primjeraka dostupno na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. U pripremi su izdanja na francuskom i talijanskom jeziku te CD-Rom. Vodič su izdali zagrebačko Gradsko poglavarstvo i Turistička zajednica. Njime potencijalni domaći i inozemni ulagači dobivaju preglednu sliku stanja zagrebačkog gospodarstva, zakonskih propisa i gradskih odluka te mogućnostima dobivanja lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola. D&B DODIJELJIVAT ĆE REJTING HRVATSKIM TVRTKAMA Dun&Bradstreet (D&B), vodeća međunarodna bonitetna tvrtka koja već duže vrijeme uz pomoć zagrebačke tvrtke Bonline d.o.o. izrađuje bonitete za tvrtke iz Hrvatske, ovih je dana procijenila da je kvaliteta tih podataka dostigla razinu uz koju je tim bonitetnim procjenama moguće početi dodjeljivati određeni rejting. Kako je objavio Bonline, svako će pojedino bonitetno izvješće D&B-a o tvrtkama iz Hrvatske ubuduće, uz opširne informacije o profilu tvrtke, njezinom poslovanju i financijskim pokazateljima, poslovodstvu te o ukupnim gospodarskim pokazateljima zemlje, sadržavati i sažetak procjene boniteta, odnosno rejting društva. Poslovni partneri, banke i osiguravajuća društva tako će puno lakše moći procjenjivati rizik poslovanja s pojedinom hrvatskom tvrtkom. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA MAROKO I HRVATSKA POTPISALI UGOVOR O TRGOVINI Ministar gospodarstva RH mr. Nenad Porges, na poziv marokanskog ministra industrije, trgovine i obrtništva Alami Tazija putuje boravi od srijede u trodnevnom službenom posjetu Kraljevini Maroko. Prvoga je dana u Rabatu potpisan ugovor o trgovini koji bi trebao osigurati pravni okvir za unapređenje međusobne gospodarske suradnje dviju zemalja. Ovaj ugovor stvara pravni okvir za unapređenje gospodarske suradnje između dviju zemalja koja u ovom trenutku ne prati dobre političke odnose, kažu u hrvatskom Ministarstvo gospodarstva. Tijekom posjeta na zasebnom sastanku u Gospodarskoj komori Casablance predstavnici hrvatskih i marokanskih tvrtki razmatrat će mogućnosti proširenja konkretne gospodarske suradnje. Tijekom službenog posjeta Kraljevini Maroko ministar Porges i izaslanstvo sastat će se i s predsjednikom savjetničkog doma parlamenta Jalalom Essaidom, dopredsjednikom zastupničkog doma parlamenta Moulay Abdelaziz El Allaoijem, ministrom za javne radove Bouamourom Taghouaneom, te ministrom u Vladi Ahmedom Lahlimijem. Promicanje gospodarske suradnje između dviju zemalja poglavito u području brodogradnje, industrije i graditeljstva samo su neke od tema koje će biti razmatrane tijekom posjeta. Inače, godišnja robna razmjena između dviju zemalja kreće se na razini od 20 milijuna USD. U MILANU PREDSTAVLJENA EMISIJA HRVATSKIH DRŽAVNIH OBVEZNICA Problemi koji postoje u hrvatskom gospodarstvu su marginalni, rekao je hrvatski ministar financija Borislav Škegro u ponedjeljak poslije podne u Milanu, gdje je predstavio novu emisiju hrvatskih državnih obveznica. Škegro je okupljenim talijanskim financijskim djelatnicima kazao da je u Hrvatskoj politička vlast stabilna, a to znači i gospodarsku stabilnost. Ta, peta devizna emisija državnih obveznica, ujedno je i prva u euru, a namjenjena je prvenstveno zemljama Europske unije, Švicarskoj i drugim europskim zemaljama, kao i dijelu američkog kapitala u Europi. Škegrin posjet bio je prvo prezentiranje hrvatskog gospodarstva u Italiji na vladinoj razini. Talijani su se uglavnom zanimali za trenutno političko i gospodarsko stanje u Hrvatskoj. Škegro je kazao da je nekoliko manjih banaka u krizi, odnosno da one sudjeluju s tek šest posto u ukupnome bankarskom kapitalu, a da četiri velike banke koje su prošle kroz krizu sada posluju dobro. Rekao je da i pitanje nezaposlenosti nije zabrinjavajuće. SERGEJ MORSAN U PETAK I SUBOTU U MUENCHENU Hrvatski ministar turizma Sergej Morsan boravit će 19. i 20. veljače u Muenchenu povodom održavanja turističkog sajma CBR na kojem je Hrvatska ove godine zemlja-partner, što je središnji događaj ovogodišnjih "Hrvatskih dana u Bavarskoj". On će se tijekom boravka sastati s bavarskim ministrom gospodarstva, prometa i tehnologije Ottom Wiesheuem te s više gospodarskih i političkih dužnosnika. Teme sastanka između hrvatskog i bavarskog ministra bit će, između ostalih, Hrvatska kao zemlja partner, promidžba turističke aktivnosti, zapošljavanje, te strana ulaganja. Inače, sajam Caravan Boot Internationaler Reisemarkt održava se od 20. do 28. veljače. OSNOVANA HRVATSKO-BRITANSKA POSLOVNA MREŽA Promocija gospodarske suradnje između RH te Velike Britanije i Sjeverne Irske cilj je Hrvatsko-britanske poslovne mreže (British- Croatian Business Network) osnovane ovoga tjedna u Zagrebu. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održana je osnivačka skupština na kojoj su prihvaćene smjernice po kojima će Mreža djelovati, a izabrana su i dva predsjednika koji će zajednički predsjedati Hrvatsko-britanskom poslovnom mrežom. Noel Page izabran je za zajedničkoga predsjednika iz britanske poslovne grupe, dok je dr. Ante Čičin-Šain, izabran za supredsjednika iz hrvatske poslovne grupe. Jedan od ciljeva zbog kojih je Mreža osnovana je i povećanje broja poslovnih kontakata među hrvatskim i britanskim partnerima, što bi u budućnosti pak stvorilo uvjete da Mreža preraste u Hrvatsko-britansku komoru. Sjedište Mreže je u Zagrebu, a njezin je pokrovitelj Colin Munro, veleposlanik Velike Britanije u Republici Hrvatskoj. Na osnivačkoj skupštini izabrano i osam članova Odbora. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HGK DODIJELILA "ZLATNE KUNE" Hrvatska gospodarska komora (HGK) u utorak je na svačanoj skupštini dodijelila tradicionalne nagrade "Zlatne kune" - za najuspješnije hrvatske tvrtke u 1998. Od banka najbolja je Zagrebačka banka, od velikih tvrtki s više od 250 zaposlenih - Pliva, od srednjih tvrtki koje upošljavaju do 250 ljudi - "Autocentar Zubak" , a od malih tvrtki - do 49 zaposlenih - "Autocentar Rudman" iz Zagreba. Dvadeset je proizvoda dobilo znak "Hrvatska kvaliteta", a tri su dobila znak "Izvorno hrvatsko" i to - stara šljivovica Badela 1862., Dukatov mliječni namaz te Petrine pletilje. Nagrada za životno djelo dodijeljena je dr. Igoru Belamariću čovjeku koji je dao izniman doprinos Hrvatskoj i svjetskoj brodogradnji. Na području inovatorstva "Zlatne kune" dodjeljene su mladom poduzetniku Krešimiru Žicu za uređaj za mjerenje potrošnje električne energije te inovatorskom timu naftne kompanije INA za emulziju za obradu metala uz zaštitu okoliša. Tijekom skupštine istaknuto je kako se "Zlatna kuna" ove godine dodijeljuje po sedmi put te da dvije godine traje akcija vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda znakovima "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko". SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A PRIKLJUČIO SE STROJOVOĐAMA Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica (SIHŽ) odlučio je organizirati prosvjed svojih članova zbog kašnjenja isplate siječanjske plaće i materijalnih davanja. Zbog Upravine najave sedmodnevnog kašnjenja isplate plaća za siječanj, te neisplate materijalnih prava zaposlenih, članovi SIHŽ-a prosvjedovat će od petka pa sve do isplate plaće i svih materijalnih davanja, stoji u priopćenju tog sindikata. Prosvjedovat će se na radnom mjestu, tako da će sindikalci u petak, subotu i nedjelju prestati s radom jedan sat ranije, a u ponedjeljak, 22. veljače, pa sve do isplate plaće, počet će se s radom jedan sat kasnije. SIHŽ se tako priključio već započetom prosvjedu Sindikata strojovođa, čiji članovi od danas u podne, vlakove voze 20 km/h sporije od propisane brzine. Uprava HŽ- a priopćila je da kratkoročno kašnjenje plaće nije dovoljan razlog za pokretanje sindikalnih akcija. UDRUŽILA SE TRI ŽELJEZNIČARSKA SINDIKATA Sindikat građevinske infrastrukture Hrvatskih željeznica (HŽ), Sindikat inženjera i tehničara HŽ-a i Sindikat hrvatskih željezničara utemeljili su u četvrtak na saboru ujedinjenja novi sindikat koji nosi ime jednog od osnivača - Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ). Osnivanjem novoga sindikata, sve podružnice triju sindikata osnivača postaju podružnice SHŽ-a koji preuzima pravnu sljednost sindikata osnivača. Osnivači novog sindikata u Osnovama programa rada ističu da će se zauzimati za ostavarivanje i zaštitu materijalnog i socijalnog prava članstva, djelovati u pravcu stvaranja međusindikalnog sporazumijevanja i zajedništva te poticati i aktivno sudjelovati u procesima kolektivnog pregovaranja i sklapanja granskog kolektivnog ugovora za željezničare. Za prvog predsjednika SHŽ-a izabran je Ivan Forgač, dosadašnji predsjednik jednog od osnivača, Sindikata hrvatskih željezničara. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI HRVATSKA - ZEMLJA PARTNER MUENCHENSKOM SAJMU Na međunarodnom turističkom sajmu CBR, koji će se održati u Muenchenu od 19. do 27. veljače, Hrvatskoj je ukazana čast da bude prva zemlja partner muenchenskoga sajma, izjavio je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Marijan Bulat. Kako je Njemačka, osobito njezina pokrajina Bavarska, za Hrvatsku izuzetno važno turističko tržište, pripreme za nastup na tom sajmu, na kojem je lani bilo 350.000 posjetitelja, traju već godinu dana. Uz predstavljanje opće turističke, te nautičke, kamping i ponude zdravstvenog turizma, ovogodišnji je CBR, ističu organizatori, prilika i da se bolje pozicionira hrvatski turizam u toj zemlji, iz koje smo lani zabilježili 720.000 posjeta, 13 posto više nego 1997. HTZ je za taj projekt, u kojem sudjeluje 400 osoba, izdvojila 1,08 milijuna kuna. Uz dekoriranje i plakatiranje vanjskih i unutrašnjih prostora sajma, pripremljen je bogat kulturni, zabavni i gastronomski program, koji bi se, po zamisli organizatora, trebao dugo pamtiti. U suradnji s turističkim zajednicama pripremljen je fond nagrada - turističkih putovanja u Hrvatsku, čiji će se dobitnici izvlačiti među uzvanicima Gala večeri. Drugoga dana sajma hrvatski ministar turizma i predsjednik HTZ-a Sergej Morsan održat će konferenciju za medije, s kojima je suradnja potaknuta još lani kada su u organizaciji HTZ-a posjetili Hrvatsku. OD 24. DO 28. VELAJČE 8. ZAGREBAČKI SAJAM SPORTA I NAUTIKE Ukupno 300 izlagača, proizvođača i zastupnika sportskih proizvoda, od kojih 135 domaćih te 165 inozemnih, predstavit će se od 24. do 28. veljače na 8. Zagrebačkom sajmu sporta i nautike. Na izložbenoj površini od 15.000 četvornih metara na Zagrebačkom velesajmu (ZV), smještenoj u sedam paviljona, izlagači iz 24 zemlje predstavit će najnoviju ponudu sportske opreme, odjeće i obuće, pribor za kamping, prehranu za sportaše, te najnovije modele glisera, jahti, jedrilica, čamaca i prateće opreme. Suorganizatori su sajamskih stručno-popratnih priredaba i atrakcija Hrvatski olimpijski odbor, Zagrebački sportski savez te Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. SEMINAR "NELIKVIDNOST I UPRAVLJANJE RIZICIMA" Nelikvidnost je kroničan problem hrvatskog gospodarstva, a njezin je opseg daleko veći od registriranih podataka Zavoda za platni promet, koji je evidentirao 14,5 milijardi kuna neplaćenih potraživanja i otprilike 27.000 tvrtki kojima su računi blokirani (duže od 60 dana). Stoga treba što prije napraviti dugoročan program suzbijanja nelikvidnosti, opustiti porezni pritisak i umanjiti političke rizike u našem gospodarstvu zbog stranih ulagača, ocjenjeno je tijekom jednodnevnog seminara Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) "Nelikvidnost i upravljanje rizicima". Kao glavni uzroci nelikvidnosti većine hrvatskih tvrtki izdvojeni su previsok porezni pritisak, prevelike kamate, naslijeđe preneseno iz bivšeg sustava kao i, kako se tvrdi, nefunkcioniranje pravne države. Tijekom seminara bilo je riječi i o kreditnim rizicima, rizicima naplate, tehnikama upravljanja, poreznoj poziciji tvrtki te o stečajnoj politici. PRIZNANJE HRVATSKOM TURISTIČKOM KATALOGU Na osmom međunarodnom sajmu turizma Holiday world '99., koji se održao u Pragu od 11. do 14. veljače, hrvatski prospekt zdravstvenog turizma ocjenjen je najzanimljivijim turističkim promidžbenim katalogom. Tom katalogu, u izdanju HTZ-a i u produkciji agencije McCann-Erickson, ocjenjivački sud, koji su činili novinari i fotografi čeških turističkih izdanja, dodijelio je visoko priznanje u konkurenciji 52 kataloga iz 17 zemalja. Hrvatska je na ovogodišnjem turističkom sajmu u Pragu izazvala značajnu pozornost, ponajprije konferencijom za novinare, kojoj su uz hrvatskog veleposlanika u Češkoj Zorana Pičuljana i direktora Glavnog ureda HTZ-a Marijana Bulata, kao gosti prisustvovali jedan od najpopularnijih čeških književnika Michal Viewegh i prva pratilja miss Češke Kristina Fridvalska. Konferenciji je bilo nazočno 135 osoba, od kojih 69 novinara iz svih čeških medija. Ovogodišnji nastup Hrvatske u Pragu dodatno je začinila informacija u češkim gospodarskim novinama da je Hrvatska u 1998. bila prvo inozemno odredište čeških turista. 6. STATISTIKA ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA NAPLAĆENO 76,4 MILIJARDI KUNA Za financiranje javnih potreba prošle je godine u Hrvatskoj naplaćeno ukupno 76,4 milijarde kuna, što je 18,9 posto više nego u godini ranije. Najveći udio, od 69 posto, u strukturi tih prihoda čine prihodi proračuna svih razina vlasti, tj. države, gradovi ili općina, odnosno 24,6 posto više nego preklani. Prihodi izvanproračunskih fondova i zavoda u prošloj su godini porasli 8,6 posto na 22,3 milijarde kuna, dok su prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava iznosili 1,4 milijarde kuna, tj. bili su 2,1 posto viši. Od cjelokupnih prihoda proračuna, 77,2 posto odnosi se na porezne prihode. (Izvor: Zavod za platni promet - ZAP) NOVČANI PRIMICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 353,1 MILIJARDI KUNA Novčani primici evidentirani na računima poduzetnika - trgovačkih društava u Zavodu za platni promet (ZAP) tijekom prošle su godine iznosili 353,1 milijardu kuna i nominalno su porasli 12,8 posto u odnosu na preklani. Istodobno, izdaci su dosegnuli 354,2 milijarde kuna ili 13,6 posto više u odnosu na godinu ranije, podaci su središnjeg ureda ZAP-a. Primici iz redovne djelatnosti koji su lani činili 84,6 posto od ukupnih novčanih primitaka, a obuhvaćali su naplaćene prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga te ostale poslovne prihode iznosili su 298,87 milijardi kuna ili 13 posto više nego 1997. Primljeni krediti i pozajmice lani su dosegnuli 7,38 milijardi kuna, što je 25,7 posto manje, dok su primljena sredstva iz proračuna i fondova iznosila gotovo 4,79 milijardi kuna i bila su 23,1 posto veća. Prema podacima ZAP-a, najveći su izdaci zabilježeni pri plaćanjima za materijal, robu i usluge, približno 212,73 milijarde kuna, odnosno 20,6 posto više nego godinu ranije, a činili su 60,1 posto u ukupnim izdacima. Prema djelatnostima, u strukturi novčanih primitaka lani je, između ostalog, na trgovinu i prerađivačku djelatnost otpalo 65,1 posto, na područje prijevoza, skladištenja i veza 9,5 posto te na graditeljstvo sedam posto, a približno isti udjeli bili su i pri novčanim izdacima. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 4,1 POSTO Hrvatska je industrijska proizvodnja u siječnju bila 4,1 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. Promatrana prema glavnim industrijskim grupacijama, proizvodnja energije porasla je 16,7 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena 18,7 posto. Istodobno, proizvodnja kapitalnih proizvoda bila je 7,9 posto niža, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,6 posto viša, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,2 posto niža. Kad je riječ o područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, porast proizvodnje za 20,4 posto zamijećen je kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 14,6 posto, a u prerađivačkoj industriji 8,8 posto. Najveće smanjenje proizvodnje, za čak 77,9 posto, bilo je za radiotelevizijske i komunikacijske aparate i opremu te za 41,6 posto za motorna vozila, prikolice i poluprikolice. (Izvor: Državni zavod za statistiku) CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 0,1 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u siječnju ove godine bile 0,1 posto više nego u prethodnom mjesecu i 0,9 posto niže nego u siječnju lani. Najviše su u odnosu na prosinac porasle cijene kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 0,5 posto, dok su cijene energije smanjene 0,9 posto. Intermedijarni proizvodi, osim energije, i trajni proizvodi za široku potrošnju zadržali su istu razinu cijena. U prerađivačkoj industriji cijene su porasle 0,3 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale 4,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale na prosinačkoj razini. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U MALOPRODAJI SKUPLJE 0,5 POSTO - TROŠKOVI ŽIVOTA VIŠI 0,9 POSTO Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u Hrvatskoj su u siječnju porasle 0,5 posto u odnosu na prosinac, dok su u usporedbi sa siječnjem 1998. više 3,4 posto. Prema prosincu prošle godine, cijene roba u siječnju bile su 0,5 posto, a cijene usluga 0,4 posto više. Na međugodišnjoj razini, roba je poskupjela 2,9 posto, a usluge 5,2 posto. Siječanjski porast cijena na malo prouzročen je poskupljenjem prehrane za 0,7 posto i industrijskih proizvoda za 0,3 posto. Na poskupljenje usluga najviše je utjecao porast cijena usluga socijalne skrbi za dva posto, financijskih usluga za 1,5 posto, obrtničkih za jedan posto te stambeno-komunalnih usluga za 0,7 posto. troškovi života u Hrvatskoj su u siječnju bili 0,9 posto viši nego u prosincu i 3,3 posto viši nego u siječnju prošle godine. Promatrajući kretanje cijena roba i usluga za osobnu potrošnju, statistika je u siječnju zabilježila porast cijena tih roba za 1,0 posto i usluga za 0,7 posto u odnosu na prosinac. (Izvor: Državni zavod za statistiku) BROJ NEZAPOSLENIH PORASTAO 2,6 POSTO U Hrvatskoj je potkraj siječnja ove godine bilo 310.567 nezaposlenih, 2,6 posto više nego u mjesecu ranije i 6,4 posto više nego u siječnju lani. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 107.825. Zbog prestanka rada poslodavaca u siječnju je posao izgubilo 22.585 osoba, 0,38 posto više nego u mjesecu ranije. S evidencije Zavoda zaposleno je 5973 osoba, pri čemu 3789 na određeno vrijeme. Novčanu je naknadu koristilo 50.121 osoba, 8,9 posto više nego u prosincu i 4,8 posto više nego u siječnju lani. (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje) PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA 2.806 KUNA Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 2.806 kuna. Realno, ona je bila jednaka listopadskoj, ali i pet posto veća nego za studeni 1997. Najveća prosječna mjesečna neto plaća za lanjski studeni, 4.360 kuna ili 14 posto više nego za listopad, zabilježena je u financijskom posredovanju. Istodobno, najmanju prosječnu čistu isplatu po zaposlenom, 2.361 kunu ili 0,4 posto više nego za listopad, imala je trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikla i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci prosječna je plaća u Hrvatskoj iznosila 2.659 kuna, 5,7 posto više nego u istom razdoblju preklani. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB ZAPOČELA SA SUSTAVOM VELIKIH PLAĆANJA Sustav velikih plaćanja, koji bi Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) trebao osigurati bolje upravljanje likvidnošću, od danas je otpočeo s testnim radom. Time je HNB započela već duže vrijeme najavljivano preuzimanje računa svih financijskih institucija u Hrvatskoj iz Zavoda za platni promet. Početak redovitog rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP) planira se u ožujku ove godine, do kada je potrebno izvršiti provjeru njegova funkcioniranja. Putem HSVP-a radit će se izravne platne transakcije između banaka i štedionica te sudionika platnog prometa koji u njima vode svoje račune, a svaka će se platna transakcija odvijati pojedinačno u vremenu kada je i zadana. Takav sustav funkcionira i u pojedinim europskim zemljama, a koristit će ga i Europska unija za Target sustav - za namirenje na računima banaka između zemalja Europske monetarne unije. POVEZIVANJE EFT POS MREŽA ZAGREBAČKE BANKE I DINERS CLUBA Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković i direktor Diners club Internationala Žarko Kraljević ovoga su tjedna potpisali ugovor o povezivanju EFT POS mreža za kartično poslovanje. Riječ je o mreži usklađenoj s najvišim svjetskim standardima u prihvatu i elektroničkoj autorizaciji kartičnih transakcija na prodajnim mjestima. Uređaji mreže prihvaćat će sve vrste kartica Zagrebačke banke (Master card i Maestro) i Diners kartice na 3000 prodajnih mjesta, poglavito u Zagrebu, ali i u svim poštama diljem Hrvatske. Zagrebačka banka time će smanjiti upotrebu čekova jer će korisnicima kartice sada omogućiti direktno plaćanje karticom na prodajnim mjestima s uređajem EFT POS mreže. Riječ je o velikom pomaku u kvaliteti kartičnog poslovanja, rekao je direktor Diners club Internationala Žarko Kraljević, jer će uređaji EFT POS mreža u sekundi uspostavljati vezu s izdavateljem kartice i odmah znati je li kartica ispravna. Time će se izbjeći mogućnosti zlouporabe i kriminala u kartičnom poslovanju. Namjera je Zagrebačke banke i Diners club Internationala da u roku od dvije godine uređaje EFT POS mreža postave na još 5000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Uređaji će se najprije uvesti na mjestima gdje klijenti Zagrebačke banke obavljaju najviše transakcija čekovima, a to su uz pošte, trgovine (Konzum, Diona, Nama), ZAP i druge banke. Povezivanjem EFT POS mreža Zagrebačke banke i Dinersa korisnici jedne kartice moći će plaćati kupljenu robu i usluge na EFT POS terminalima druge mreže i obrnuto, a prodajnim se mjestima omogućuje jednostavnije i profitabilnije poslovanje prihvatom više vrsta kartice na jednom terminalu, rekao je Luković. DALMATINSKA BANKA PREDSTAVILA USLUGE INTERNET BANKARSTVA Usluge Internet bankarstva te svoj integralni bankarski sustav BIS ovih je dana predstavila Dalmatinska banka d.d. iz Zadra. Projekt Internet bankarstva, putem kojega klijenti Dalmatinske banke mogu preko Interneta provjeriti stanje svojih računa, prometa, čekova, kredita i svih ostalih poslova koje rade s bankom, ostvaren je u suradnji s tvrtkama Infosistem i Microsoft Hrvatska Evidencija svih podataka promjenjiva je u skladu s realnim vremenom, tako da su podaci koje klijent, uz pomoć svoje lozinke, nađe na Internet stranici najnoviji. Dalmatinska banka početkom prosinca prošle godine započela je s uslugama Internet bankarstva, te je time postala prva banka u Europi koja u sustavu koristi najnoviju 128- bitnu enkripciju na Microsoft platformi. Istodobno, Dalmatinska je banka predstavila i prednosti suvremenog integralnog bankarskog sustava - BIS, kojime su, između ostalog, pojedine bankarske usluge ubrzali sto puta, objedinjavanjem podataka smanjili broj računa klijenata za tri puta te ukinuli naknadna pozadinska knjiženja. Taj sustav, koji je zaživio početkom prošle godine, omogućio je klijentima korištenje jedinstvene kartice koja pokriva sve njihove račune - tekući, žiro i devizni. BIS ujedno i onemogućava nepravilnosti i zloupotrebe zaposlenih u njihovim dnevnim poslovima jer nadgleda svaku provedenu transakciju u svim poslovnicama banke. EBRD I HYPOBANKA O OTPLATI DIONICA SLAVONSKE BANKE Slavonska banka d.d. Osijek nema problema s likvidnošću, a predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj i Hypobanke nedavno su hrvatskoj Vladi uputili prijedlog o načinu isplate 35 posto dionica Slavonske banke iz portfelja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Iz Slavonske banke opovrgnuli su novinske napise po kojima plaćanje dionica kasni zbog problema u likvidnosti banke, ističući kako niti jedna vrsta isplata nije dovedena u pitanje te da napisi u novinama ne prikazuju pravo stanje banci. Predstavnik EBRD-a u Nadzornom odboru banke Viktor Pastor kazao je kako je hrvatskoj Vladi predloženo da se iznos od 19 milijuna DEM za dionice isplati na prijelazni depozitni račun koji bi Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka otvorila u Slavonskoj banci. Isto tako, predstavnik Hypobanke Volfgang Kuterer rekao je da je rješavanje pravnih aspekata provedbe sporazuma o kupovini dionica, potpisanog 18. prosinca prošle godine, potrajalo do kraja siječnja dodavši da rješavanje ovih pitanja može potrajati i nekoliko mjeseci. KOMERCIJALNI ZAPISI PLIVE NA ZAGREBAČKOJ BURZI Komercijalnim zapisima Plive d.d. od utorka 23. veljače moći će se trgovati putem Zagrebačke burze. Izdanje od 2.500 komercijalnih zapisa ukupne nominalne vrijednosti 25 milijuna kuna, sa dospijećem 22. ožujka ove godine, biti će uvršteno u TN kotaciju, pod burzovnim simbolom PL2203. Burzovna trgovina komercijalnim zapisima trebala bi proširiti ograničeni broj likvidnih financijskih instrumenata i poslužiti bankama, tvrtkama te fizičkim osobama za plasman kratkoročno slobodnih sredstava, kao alternativa trezorskim zapisima Ministarstva financija, blagajničkim zapisima Hrvatske narodne banke (HNB) ili kratkoročnim pozajmicama, stoji u objavi Zagrebačke burze. Rok za namirenje po poslovima sklopljenim tim vrijednosnim papirom bit će dva dana od transakcije, a primjenjivat će se i posebna pravila o nižoj burzovnoj proviziji koja iznosi 0,015 posto od ugovorene cijene. Inače, komercijalni zapisi - prvi prenosivi dužnički vrijednosni papiri hrvatske farmaceutske tvrtke Pliva, predstavljeni su ovih dana potencijalnim institucionalnim investitorima i posredničkim kućama - brokerima. Ukupna vrijednost zapisa je 400 milijuna kuna, agent izdanja i naplate je Privredna banka Zagreb (PBZ), a kupiti ih mogu domaće i inozemne tvrtke- ulagatelji. Nazivna vrijednost jednog zapisa je 10.000 kuna, zapisi se nude u pravilu na 28, 91 ili 182 dana, iznimno se mogu izdavati i s drugim rokovima, pri čemu rok ne smije biti kraći od sedam, a duži od 185 dana. Program komercijalnih zapisa Plive, kao novi dužnički instrument na hrvatskom financijskom tržištu, predstavljen je u prosincu. Dosad je realizirana prva tranša u iznosu od 25 milijuna kuna, koja dospijeva na naplatu u ožujku. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 16. - 18. veljače 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 610 1,67 2.258.235 46,21 2. Zagrebačka banka 0 768 -6,34 1.340.210 86,00 3. Našice cement 480 - 960.000 - 4. Podravka 84 2,44 488.624 40,99 5. Plava laguna 340 6,25 25.840 122,95 6. Jadran-Turist 41 2,50 21.446 101,94 7. Riviera Holding 40 - 17.940 - 8. Privredna banka Zagreb 110 - 16.105 - 9. Kraš 74 -1,33 15.650 279,39 10. Varaždinska banka 1 78 1,30 13.910 20,43 UKUPAN PROMET 5.176.740 90,22 Vrijednost indeksa CROBEX 790 0,51 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 15 - 18. veljače 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Ericsson Nikola Tesla 126 -2,33 22.225 72,29 2. Bjelovarska banka 3.100 - 21.700 - 3. Chromos Samobor 440 - 17.600 - 4. Riviera Holding 40 - 1.800 - 5. Podravska banka IIB 220 - 1.320 - 6. Croatia line 26 - 780 - UKUPAN PROMET 65.425 -15,64 Vrijednost indeksa VIN 298 2,41 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 11. - 18. veljače 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 11.02. 34.000.000 9.750.000 14,92% 178.523.000 12.02. 40.000.000 29.200.000 15,26% 59.251.000 13.02. - - 10,00% 25.648.000 15.02. 50.000.000 36.650.000 16,34% 73.332.000 16.02. 48.000.000 17.470.000 15,61% 63.528.000 17.02. 32.000.000 18.000.000 16,22% 80.660.000 08.02. 33.000.000 28.000.000 16,17% - Dnevni prosjek 39.500.000 23.178.000 15,75% 80.157.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 16.02. Ministarstvo financija 42 dana 108.900.000 10,60% 16.02. HNB (repo aukcija) 7 dana 481.115.362,90 12,04% 17.02 HNB 35 dana 44.400.000 9,50% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 16.02. - 856.100.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 17.02. - 827.700.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA NIŽE CIJENE SARAJEVSKE FELICIJE Tvornica automobila Volkswagen u Sarajevu snizit će cijene vozila tipa "Škoda - Felicija" koja se sklapaju u njenim pogonima za otprilike 2.000 DEM, piše u četvrtak sarajevsko "Oslobođenje". Kako je na posljednjoj sjednici odlučio Upravni odbor sarajevskog Volkswagena, cijena osnovnog modela Felicije ubuduće bi "na cesti" u BiH trebala iznositi 12.000 umjesto sadašnjih 13.900 DEM. Prodaja automobila po novim cijenama navodno se očekuje već od narednog tjedna. Odluka o sniženju cijena donesena je kako bi se potaknula prodaja auomobila koji se sklapaju u Vogošći jer se ona za sada odvija znatno ispod očekivanja. Sarajevski list prenosi kako se umjesto planiranih 15.000 vozila u ovoj godini može očekivati da s proizvodnih traka siđe i proda se tek približno 4.000. U Upravnom odboru sarajevskog Volkswagena i dalje međutim očekuju kako će se za njihove proizvode uskoro otvoriti tržišta Hrvatske i Turske što bi moglo značajno promijeniti sadašnje nepovoljno stanje. Volkswagen je ranije iskazao interes za uključivanje tvrtki iz Hrvatske u proizvodnju automobilskih dijelova pod uvjetom da se hrvatsko tržište otvori za plasman gotovih automobila iz Sarajeva. Postojeće poteškoće u prodaji neće omesti ranije utvrđene razvojne planove. Upravni odbor vogošćanske tvornice automobila tako je potvrdio da će polovinom ove godine u Sarajevu početi i sklapanje Škodinih limuzina tipa Octavia a u 2000. godini mogla bi početi i montaža vozila iz Volkswagenovog proizvodnog programa. SVJETSKA BANKA POMAŽE RJEŠAVANJE PROBLEMA "Y2K" U BiH Misija Svjetske banke u BiH ocijenila je kako ta zemlja spada među one koje su najozbiljnije shvatile problem koji će u kompjutorskim sustavima izazvati 2000-ta godina i odlučila je novčano pomoći izradu posebnog plana koji će pomoći rješavanju očekivanih poteškoća. Za rješavanje ovog problema u BiH zaduženo je posebno povjerenstvo koje je u rujnu 1998. godine utemeljeno odlukom Vijeća ministara. Do sada je za potrebe izrade akcijskog plana u BiH Svjetska banka izdvojila otprilike 86.000 USD, no pretpostavlja se da ta sredstva neće biti dostatna. Povjerenstvo BiH zaduženo za problem "milenijskog buga" započelo je snimanje stanja softwarea, hardwarea i procesorski upravljanih sustava i elektroničke opreme u toj zemlji. Svim korisnicima računalne i elektroničke opreme upućeni su posebni upitnici kako bi pojasnili svoju situaciju a uvedena je i posebna WEB stranica s podacima o problemu koji je već ranije označen kao "Y2K". Interne adrese za zainteresirane za rješavanje ovog problema u BiH je www.mvp.gov.ba/y2k. FRANCUSKI PSA PRODAJOM OSTVARIO VIŠE OD 33 MILIJARDI EURA Francuski koncern PSA Peugeot Citroen prošle je godine povećao prihode od prodaje za 11,2 posto u odnosu na godinu ranije, na gotovo 33,76 milijarde eura. Ukupna prodaja vozila tog francuskog koncerna lani je iznosila približno 29,27 milijardi eura, također 11,2 posto više, dok je prodaja automobilske opreme povećana 13,3 posto na 2,81 milijardu eura. Broj registracije Peugeotovih i Citroenovih automobila i komercijalnih vozila lani je porastao za 8,4 posto na tržištu zapadne Europe. To tržište bilježi ukupni rast od 7,4 posto. DO 2000. GODINE 320 MILIJUNA KORISNIKA INTERNETA Do 2000. broj ljudi koji barem jednom tjedno pristupaju Internetu porast će na 320 milijuna, a do 2005. očekuje ih se 720 milijuna. Tijekom prošle godine bilo ih je 147 milijuna, što je 2,5 puta više u odnosu na posjećenost koja je na globalnoj elektroničkoj mreži uočena 1996., stoji u nedavno objavljenom Computer Industry Almanacu. Najveći je broj korisnika Interneta, prema ukupnom broju stanovnika, u skandinavskim zemljama, dok su SAD prve po njihovom ukupnom broju, s otprilike 52 posto svih korisnika Interneta u svijetu. Europa se, prema podacima iz tog almanaha, nalazi na drugom mjestu, s otprilike 25 posto od ukupnog broja korisnika globalne elektroničke mreže. No, Computer Industry Almanac predviđa da će udio SAD-a zbog zasićenja korisnika do 2005. godine pasti na 29 posto. Trenutno na ljestvici zemalja poredanih po broju korisnika Interneta prve su SAD sa 75 milijuna, a slijede Japan s 9,75 milijuna, Velika Britanija s 8,10 milijuna, Njemačka sa 7,14 milijuna i Kanada sa 6,49 milijuna korisnika.