POSLOVNI PREGLED, BROJ 91

POSLOVNI PREGLED broj 91 06.02.-12.02.1999. SADRŽAJ: ? UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA OVRŠNOG ZAKONA 2 ? IZVJEŠĆE O ODABIRU SAVJETNIKA ZA PRIVATIZACIJU BANAKA 2 ? PLIVA I THE ALTHEXIS COMPANY POTPISALE UGOVOR O SURADNJI 2 ? PODRAVKA NASTAVLJA INOVIRATI PROIZVODNE MARKE 3 ? ULOV SRDELE DIKTIRA "NEPTUNOVU" PROIZVODNJU 3 ? AUSTRIA TABAK I TDR POTPISALI SPORAZUM O POSLOVNOJ SURADNJI 3 ? PREDSTAVNICI BRITISH AMERICAN TABACA S ČELNICIMA HFP-A O TD ZADAR 3 ? RAST PROMETA PREKO LUKE PLOČE 3 ? BOLJI PROŠLOGODIŠNJI RAD HRVATSKIH ŽELJEZNICA 4 ? KONČAR-ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA POVEĆAVAJU PROIZVODNJU 4 ? V&M ELECTRONIC LANI OSTVARIO PROMET OD 10 MIL USD 4 ? NA DOMAĆIM POLJIMA PROIZVEDENO 1,04 MIL TONA NAFTE 4 ? S POLJA ĐELETOVCI, PRIVLAKA I ILAČA 130.000 TONA NAFTE 4 ? KRENULA ISPORUKA ALUMINIJA PORTUGALSKOM NARUČITELJU 5 ? USKORO GRADNJA NOVE TRAJEKTNE LUKE NA ŠOLTI 5 ? ROSIĆ DIREKTOR BRODOGRADILIŠTA, A KURTOVIĆ BRODOSPLITA 5 ? EUROPLAKAT-PROREKLAM DRŽI 70 POSTO DOMAĆEG TRŽIŠTA 5 ? PORGES S IZRAELSKIM GOSPODARSKIM IZASLANSTVOM 5 ? INA DOBILA STATUS POVLAŠTENOG IZVOZNIKA U SLOVENIJU 5 ? SLOVENIJA ŽELI ZADRŽATI SADAŠNJI TRGOVINSKI REŽIM S HRVATSKOM 6 ? NASTAVAK PROJEKTA PARTNERSTVA HOK-A I HWK DO 2001. 6 ? KRIZNI STOŽER "DIONINIH" VJEROVNIKA POŽURUJE I UPOZORAVA VLADU 6 ? TISKOVNA KONFERENCIJA SINDIKATA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA 6 ? ZAGREPČANKINI RADNICI TRAŽE HITNU REGISTRACIJU NOVOG PODUZEĆA 6 ? PREDSTAVLJEN HRVATSKI TURIZAM U TEL AVIVU 6 ? PREDSTAVLJENA SELJAČKA TURISTIČKA GOSPODARSTVA 7 ? SVEČANO OTVORENA GOSPODARSKA IZLOŽBA "HISTRIA 99" 7 ? INSOLVENTNOST DOSEGNULA 14,4 MLRD KUNA 7 ? VELIKE HRVATSKE TVRTKE OSTVARILE 84,06 MLRD KUNA PRIHODA 7 ? LANI U HRVATSKOJ PET POSTO VIŠE TURISTA 7 ? PORAST DEVIZNE ŠTEDNJE; USPORAVANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI 8 ? DUBROVAČKA BANKA NOSITELJ OPORAVKA 8 ? UPRAVA NGB-A O BUDUĆNOSTI TE BANKE 8 ? RIJEČKA BANKA OTVORILA 39 ATM BANKOMATA ZA VISA KARTICE 8 ? OSIGURANJE ALLIANZ ZAGREB OSTVARILO 169 MIL KUNA PREMIJA 9 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 9 ? VIJESTI IZ SVIJETA 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA OVRŠNOG ZAKONA Hrvatska je vlada na ovotjednom otvorenom dijelu sjednice, između ostaloga: - utvrdila prijedlog zakona o izmjenama ovršnog zakona kao dio svojeg programa na rješavanju problema nelikvidnosti. Tim se izmjenama predviđa brži postupak i veća zaštita vjerovnika u ostvarivanju prisilnih tražbina. - raspravljala i o konačnom prijedlogu zakona o otocima, a taj će zakonski tekst konačno biti utvrđen idući tjedan nakon što se usuglase odredbe o mogućnosti privremenog korišenja napuštenih privatnih kuća sa zaštitom prava vlasništva. Naime, predlaže se da jedinice lokalne samouprave mogu dati u najam napuštene kuće i poslovne prostore ako njihovi vlasnici u njima ne žive i ako za njih ne plaćaju određene pristojbe duže od pet godina. Zakon o otocima donosi niz mjera za bolju prometnu povezanost otoka, razvoj gospodarstva i infrastrukture kako bi se zaustavilo iseljavanje i potaknuo povratak stanovnika na otoke. - uputila u saborsku proceduru Izmjene zakona o privatizaciji, gdje se,.uz ostalo, predlaže urediti nadležnost Ministarstva privatizacije u nadzoru pravnih osoba nastalih pretvorbom društvenih poduzeća. - dala državno jamstvo frankfurtskoj Dresdner Bank AG za kredit IPKOsijek-Tvornici ulja Čepin u visini od 66,8 milijuna DEM. Taj kredit osječka će uljara iskoristiti za modernizaciju i proširenje preradbenih kapaciteta u sklopu projekta "Jestvo ulje IPK Osijek 2000." - izdala državna jamstva HBOR-u za kredit od 60 milijuna dolara koji će se koristiti za tehnološku obnovu brodogradilišta u sanaciji - dala suglasnost Zračnoj luci Zadar da se radi rekonstrukcije i izgradnje pristanišne zgrade zaduži u inozemstvu u iznosu od 4,9 milijuna švicarskih franaka. - odobrila jamstvo HBOR-u za financijsko praćenje izgradnje dvaju novih brodova u riječkom brodogradilištu "3.Maj". - dodijelila koncesije za luke nautičkog turizma Hramina u Murteru i Veruda u Puli njihovim dosadašnjim korisnicima, uz naknadu od 0,70 kuna po četvornom metru zauzetog pomorskog dobra i dva posto ukupnog godišnjeg prihoda luke. IZVJEŠĆE O ODABIRU SAVJETNIKA ZA PRIVATIZACIJU BANAKA Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka podnijela je hrvatskoj Vladi Izvješće o odabiru savjetnika za privatizaciju Privredne, Riječke i Splitske banke. Kako je izvijestio vladin Ured za priopćavanje, nakon raspisanog međunarodnog poziva (tendera), Agencija je prikupila ponude, o kojima su ocjene donesene na temelju iskustava i savjetovanja o privatizaciji banaka u tranzicijskim zemljama.Sukladno odluci Uprave Agencije od 2. veljače 1999., te suglasnosti Svjetske banke od 10. veljače 1999., na pregovore oko zaključenja ugovora za savjetnika za privatizaciju banaka bit će pozvani: za Privrednu banku Zagreb d.d.: ABN AMRO Corporate Finance Ltd London; za Riječku banku d.d. Rijeka: DELOITTE & TOUCHE + HSBC Investment Banking i za Splitsku banku d.d. Split: DAIWA EUROPE LTD LONDON. Te su kuće odabrane kao savjetnici i one nisu potencijalni investitori. Pregovori oko sklapanja ugovora očekuju se za mjesec dana, a odabrane bi tvrtke sa svojim radom trebale početi sredinom ožujka. 2. HRVATSKE TVRTKE PLIVA I THE ALTHEXIS COMPANY POTPISALE UGOVOR O SURADNJI Najveća farmaceutska kompanija u Srednjoj i Istočnoj Europi Pliva i američka tvrtka The Althexis Company potpisale su ovih dana sporazum o suradnji na razvoju i plasiranju na tržište novog antibiotika sa širokim spektrom djelovanja. U taj će projekt Pliva u iduće tri godine uložiti do 14,4 milijuna američkih dolara za potrebe istraživanja i plaćanja ekskluzivnih prava, objavili su iz Plive. Prilikom istraživanja koristit će se tehnologija dizajniranja lijeka na strukturnim osnovama tzv. Structure-based drug desing (SBDD). Ugovorom je Plivi omogućeno ekskluzivno pravo izlaska na tržišta s lijekovima koji nastaju kao rezultat dvaju projekta istraživanja, osim u Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu gdje Althexis zadržava ta prava. Obje partnerske kompanije zadržavaju pravo prodaje na kineskom tržištu. Zajedničkim istraživanjima na razvoju novih antibiotika Pliva će pridonijeti svojim znanjem iz područja kemije, mikrobiologije i razvoja lijekova, a Althexis iz područja strukturalne biologije, biofizike, biokemije i kemije. Tvrtke će udružiti i razmijeniti svoja znanja, uključujući i rezultate pretkliničkih i kliničkih istraživanja, te ih koristiti u aktivnostima i istraživanjima koja će provoditi na svom području. PODRAVKA NASTAVLJA INOVIRATI PROIZVODNE MARKE Koprivnički prehrambeni koncern Podravka u sklopu svog inovacijskog ciklusa uskoro će pod markom "Podravka jela" plasirati na tržište novu paletu instant juha, a u završnoj je fazi i projekt inoviranja Podravkine marke dječje hrane "Lino". Prema svjetskim standardima, uspješna kompanija u svom proizvodnom programu mora imati 20 posto proizvoda ne starijih od pet godina, što znači da svake godine mora inovirati petinu asortimana. Podravka je inovacijski ciklus započela 1997. godine, a rezultat toga su nove marke i proizvodi te redizajn nekih postojećih, koji su na tržište izašli lani i u ovogodišnjem siječnju. Riječ je o markama Dolcela i Leo, redizajnu marke Studenac te novoj skupini proizvoda na bazi tjestenine marke Podravka jela. ULOV SRDELE DIKTIRA "NEPTUNOVU" PROIZVODNJU Većinu prošlogodišnje proizvodnje komiški je "Neptun" prodao na inozemnom tržištu i to ponajviše u zemljama u tranziciji, istaknulo je poslovodstvo toga dioničkog društva. Lani je "Neptun" preradio 1050 tona ribe i proizvelo šest milijuna kutija ribljih konzervi, od kojih je 98 posto plasirao u inozemstvu. U 1999. ta tvrtka planira proizvodnju od 10 milijuna kutija različitih ribljih konzervi. Temeljni Neptunov problem lani je bio manjak sirovine za preradu. Nedostatak srdele poprimio je obilježje elementarne nepogode, zbog čega pogon nije radio gotovo tri mjeseca. To se odrazilo i na platnu sposobnost tvrtke te selekciju u plaćanjima, što ipak nisu trpjeli i radnici, kojima je plaća zajedno s porezima i doprinosima redovito isplaćivana. Tome je pripomogla i jednokratna novčana potpora, koju je Vlada odobrila tvornicama zbog iznimno lošeg ulova srdele. Neptun je prošle godine 500 tisuća kuna uložio u kotlovnicu, tj. u prelazak s krutog na tekuće gorivo, zbog najavljenog zatvaranja ugljenokopa Tupljak te u preuređenje sustava tehnoloških otpadnih voda. U ovoj godini u planu su daljnje investicije, prvenstveno u sređivanje pogona i popratnih prostorija kako bi se u potpunosti udovoljili strogi svjetski standardi zbog implementacije HACCP programa. Konačna odluka donijet će se kada budu poznati financijski pokazatelji za prvi ovogodišnji kvartal. Inače, od prosinca 1995., kada je Neptun ponovno pokrenuo proizvodnju, do kraja 1998. u tvornicu je investirano otprilike 700 tisuća njemačkih maraka. AUSTRIA TABAK I TDR POTPISALI SPORAZUM O POSLOVNOJ SURADNJI Austrijska duhanska kompanija Austria Tabak i Tvornica duhana Rovinj (TDR) u utorak su potpisale sporazum o poslovnoj suradnji. Sporazum predviđa proizvodnju austrijske marke cigareta Memphis u pogonima zagrebačke tvornice, koja od prošle godine posluje u sastavu TDR-a, za što će tehničke pripreme uslijediti odmah, a same će se cigarete na domaćem tržištu pojaviti prije početka ovogodišnje turističke sezone. Još je prerano govoriti o opsegu proizvodnje licencnih marki cigareta u zagrebačkoj tvornici, jer je najprije potrebno podrobno ispitati njihovu potražnju na domaćem tržištu, rekli su u TDR-u. Povijesne veze dviju duhanskih tvrtki poglavito potvrđuje i to da je Austria Tabak stvarni nasljednik Carsko-kraljevskoga duhanskog monopola, koji je 1872. godine, kao vlastitu proizvodnu jedinicu, utemeljio i samu Tvornicu duhana Rovinj. PREDSTAVNICI BRITISH AMERICAN TABACA S ČELNICIMA HFP-A O TD ZADAR Predstavnici British American Tabaca (BAT) na razgovoru u četvrtak s čelnicima Hrvatskog fonda za privatizaciju, predvođenih predsjednikom Stipom Hrkaćem, iznijeli su svoj prijedlog ulaganja u Tvornicu duhana Zadar. Predstavnici BAT-a i HFP-a suglasili su se kako je oživljavanje proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta u Tvornici duhana Zadar prioritetni interes obiju strana. Zaključeno je da će Hrvatski fond za privatizaciju podržati odluku većine malih dioničara i djelovati sukladno njihovom interesu i interesu uposlenika Tvornice duhana Zadar, izvijestili su iz HFP-a. BAT je inače nedavno objavio kako je pripravan uložiti 14-15 milijuna njemačkih maraka, čime bi se temeljni kapital tvrtke povećao sa sadašnjih 5 na 20 milijuna DEM. Time bi BAT imao 76 posto dionica tvrtke. Sada mali dioničari zadarske tvornice duhana imaju 31,2 posto dionica, predsjednik Uprave Ivica Crljenko 36,99 posto, dok je HFP bio vlasnikom 31,81 posto dionica. Zamjenom za neke druge dionice, 10 posto dionica iz portfelja HFP-a sada ima i Croatia osiguranje. RAST PROMETA PREKO LUKE PLOČE Prvi put nakon Domovinskog rata, prošloga je mjeseca preko luke u Pločama prekrcano gotovo 100.000 tona razne robe, a kako ističe njezino poslovodstvo do kraja ove godine luka na ušću Neretve postat će jedna od najvećih hrvatskih morskih luka. U siječnju je preko luke u Pločama prekrcano otprilike 37.000 tona generalnih tereta, a izmanipulirano je i blizu 38.000 tona rasutih tereta. Za BiH otpremljeno je više od 24.000 tona tekućih tereta, poglavito motornog benzina i drugih naftnih derivata. Kako se poslovanje Tvornice aluminija u Mostaru ove godine normalizira, a proizvodnja i raste, dogovoreno je da se promet preko Ploča poveća do otprilike 250.000 tona robe. Na temelju potpisanog ugovora sa željezarom Zenica, samo u prvom polugodištu ove godine preko Ploča za Zenicu prometovat će 240.000 tona čeličnih gredica, što će pločanskoj luci donijeti blizu četiri milijuna DEM. U pločanskoj luci predviđaju potkraj ove godine i početak rada koksare Lukavac, pa se u zadnjem ovogodišnjem polugodištu planira dolazak prvih količina ugljena iz uvoza od približno 300.000 tona. Uz znatno povećanje tereta, ove se godine u toj luci računa i na uspostavu željezničkog prometa, poglavito obnavljanja željezničke pruge Ploče-Mostar-Sarajevo- Zenica-Tuzla-Zvornik. Očekuje se i da će se ove godine znatno smanjiti, pa i prestati promet humanitarnim robama za BiH, dok će se prekrcaj vojne opreme i brodova SFOR-a zadržati na prošlogodišnjoj razini. BOLJI PROŠLOGODIŠNJI RAD HRVATSKIH ŽELJEZNICA Hrvatske željeznice (HŽ) prošle su godine ostvarile bolji pretovar robe u odnosu na 1997. i to unatoč lošijim rezultatima zabilježenim u posljednjem lanjskom tromjesečju. Utovareno je 5,82 milijuna tona robe ili 13,37 posto više, a istovareno 5,76 milijuna tona, tj. 8,16 posto više nego godinu ranije. I transportni učinak mjeren u netotonskim kilometrima prošle je godine uvećan 9,34 posto i iznosio je 1,84 milijarde kilometara. No, lani je nedostajalo čak 6117 vagona za potrebe privrede, gotovo dvostruko više nego preklani. Prošlogodišnji radni rezultati HŽ-a bili bi i bolji da nije smanjen pretovar robe u posljednjem tromjesečju, posebice u prosincu. U tom je mjesecu utovareno 327,4 tisuće tona robe ili 18 posto manje nego u istom mjesecu 1997., dok je istovareno 400 tisuća tona robe ili 21,7 posto manje. S tim u vezi i transportni učinak je bio smanjen za 24,7 posto, na 130,68 milijuna kilometara. Rad željeznica bilježi značajniji pad od prošlogodišnjeg rujna, a kao razlog tome u HŽ-u navode izostanak prijevoza nekih tereta, poput rudače za Slovačku. Također, na to utječe i nestanak nekad velikih korisnika željezničkih usluga te manji rad onih koji traže svoje mjesto na transportnom tržištu, poput riječke luke. KONČAR-ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA POVEĆAVAJU PROIZVODNJU U Končar-Električnim aparatima srednjeg napona d.d. (EASN), jednom od društava u sastavu Končar-Elektroindustrije, planiraju ove godine povećati proizvodnju za 12 posto prema lani i uvesti jedan novi proizvod u svoj asortiman. Kako su izvijestili iz te tvrtke, ulaganja će stoga iznositi 1,5 milijuna kuna, a u ožujku očekuju i uvođenje sustava kvalitete ISO-9001. Lani je ta tvrtka ostvarila ukupne prihode u visini od 40,66 milijuna kuna, tri posto više nego godinu ranije. Rashodi su umanjeni jedan posto na 36,61 milijun kuna, a dobit nakon oporezivanja iznosila je 2,99 milijuna kuna, 31 posto više. Prodaja na domaćem tržištu u tom je razdoblju porasla šest posto na 23,39 milijuna kuna, a najznačajniji poslovni partneri bili su Brodomerkur, Elektromaterijal, Elektropromet i Končar-Inženjering za energetiku i transport. Izvoz je u odnosu na 1997. uvećan 65 posto na 5,65 milijuna kuna. Pritom se najviše, 32 posto, izvozilo u Egipat, 22 posto u Italiju i 16 posto na tržište BiH. Ove godine ta tvrtka, koja se bavi proizvodnjom opreme za distribuciju i kontrolu električne energije, planira uvećati prihode deset posto na 44,7 milijuna kuna, dok bi rashodi trebali biti na razini od 40,39 milijuna kuna. Krajem prošle godine to društvo, u kojem osim Končar-Elektroindustrije i malih dioničara, 10,76 posto udjela drži i tvrtka Nesma iz Saudijske Arabije, zapošljavalo je 70 djelatnika. Ove se godine planira uvećati njihov broj za deset posto. V&M ELECTRONIC LANI OSTVARIO PROMET OD 10 MIL USD Tvrtka V&M-electronic iz Ludbrega, koja se bavi proizvodnjom malih transformatora, induktiviteta i ostalih vrsta zavojnica, prošle je godine ostvarila ukupni promet od deset milijuna američkih dolara, isto kao i preklani., objavilo je poslovodstvo te tvrtke. Lani je ostvarena minimalna dobit, uzrokovana i nepovoljnim tečajem njemačke marke, uz koji je vezana naplata potraživanja.Kao stratešku odluku i glavnu investiciju u poslovanju istaknuto je obučavanje zaposlenika, napredak u tehnologijama i unutarnje ustrojstvo koje će omogućiti veću samoodgovornost pojedinaca.Ta ludbreška tvrtka posjeduje certifikat ISO 9002, a zapošljava 432 djelatnika. NA DOMAĆIM POLJIMA PROIZVEDENO 1,04 MIL TONA NAFTE Na 35 domaćih naftonosnih polja tijekom prošle godine proizvedeno je 1,04 milijuna tona nafte, dva posto više nego što je planirano, objavila je Industrija nafte (INA). Iz Angole je istodobno dobiveno 250.061, a iz Egipta 45.724 tone nafte. Lani je proizvedeno i 352.602 tone kondenzata. Proizvodnja plina smanjena je dva posto i dosegnula je 1,57 milijardi prostornih metara. Proizvodnja tekućih naftnih plinova bila je prošle godine na planiranoj razini od 91.671 tonu. Doda li se tome 48.968 tona primarnog benzina, ukupna proizvodnja lani je dosegnula 140.540 tona tekućih naftnih plinova, tri posto više od plana. S POLJA ĐELETOVCI, PRIVLAKA I ILAČA 130.000 TONA NAFTE Na Naftaplinovim poljima Đeletovci, Privlaka i Ilača prošle je godine proizvedeno približno 130.000 tona nafte, sedam posto više od planiranog i više od deset milijuna prostornih metara kaptažnog plina, 20 posto više od plana. Na poljima u okolini Đeletovaca proizvedeno je 5,7 posto više nafte nego što je bilo planirano, kod Privlake 3,3 posto više, a kod Ilače 34,2 posto više od planiranih količina. Kako su istaknuli u Ina-Naftaplinu, početkom drugog tromjesečja ove godine uvest će se novost u proizvodnji nafte i plina na poljima kod Privlake. Radi se o plin-lift metodi, kojom će se pojeftiniti proizvodnja, a količine izvađene nafte i plina ostati iste. Metoda se zasniva na iskorištavanju potiska kaptažnog plina pri crpljenju nafte i plina, pa će se na privlačkim bušotinama dnevno proizvoditi 20 tona nafte i 6.000 prostornih metara plina. Inače, ta se polja svrstavaju među najbogatija u Hrvatskoj, na kojima se ostvaruje deset posto ukupne domaće proizvodnje nafte. KRENULA ISPORUKA ALUMINIJA PORTUGALSKOM NARUČITELJU U organizaciji međunarodne pomorske agencije "Jadroagent" ovih je dana iz pločanske luke za portugalsku luku Viana isplovio trgovački brod "Constantin Youn", kojim je za potrebe Tvornice aluminija u Mostaru prevezeno 2.000 tona sirovog aluminija. Od pokretanja proizvodnje u mostarskoj Tvornici preko luke na ušću Neretve uvezeno je više stotina tisuća tona petrolkoksa, glinice i aluminijskog hidrata, a na europsko tržište i u prekomorske zemlje izvezeno više desetaka tisuća tona pečenih anoda i sirovog aluminija. U ovoj godini ovo je prva izvozna pošiljka iz Mostara za portugalske naručitelje. Ugovorom između mostarske Tvornice i pločanske luke ove će se godine u toj luci prekrcati otprilike 250 tisuća tona razne robe, a u idućoj godini se očekuje znatno povećanje prekrcaja. USKORO GRADNJA NOVE TRAJEKTNE LUKE NA ŠOLTI U uvali Rogač na otoku Šolti uskoro bi trebala započeti gradnja nove trajektne luke, uz sadašnje trajektno pristanište. Završen je veći dio priprema za gradnju i projektna dokumentacija, a usvajanje Studije utjecaja na okoliš, županijska koncesija i dobivanje građevinske dozvole od Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH očekuju se do kraja ožujka, kazao je načelnik Općine Šolta Lenko Kalebić. Iz proračuna Općine Šolta za taj će se projekt ove godine izdvojiti tri milijuna kuna, što će, uz inicijalnih 1,8 milijuna kuna izdvojenih prošle godine za pripremu radova, biti dovoljno za dovršetak prve etape projekta. Prva etapa uključuje izgradnju novog pristaništa, lukobrana i parkirališta, a trebala bi biti gotova u ovogodišnjem lipnju. Druga etapa uključuje dogradnju gata za pristanak brodova, a planirana je za sljedeću godinu. ROSIĆ DIREKTOR BRODOGRADILIŠTA, A KURTOVIĆ BRODOSPLITA Odlukom Vjerovničkoga vijeća dužnost direktora Brodosplit- Brodogradilišta obnašati će Vinko Rosić, a dosadašnji direktor Srećko Kurtović preuzima dužnost glavnoga direktora holdinga Brodosplit, objavili su iz tog brodogradilišta. Tom je odlukom stavljena točka na dosadašnja nagađanja i protuslovne informacije o kadrovskim teškoćama u splitskome brodogradilištu koje sanira Vlada. Vinko Rosić je istaknuo kako mu je prva zadaća izgradnja i predaja brodova, za što će, kako je rekao, pokrenuti sve mogućnosti poduzeća. EUROPLAKAT-PROREKLAM DRŽI 70 POSTO DOMAĆEG TRŽIŠTA Zagrebački Europlakat-Proreklam d.o.o., tvrtka koja drži 70 posto hrvatskog tržišta vanjskog oglašavanja, ostvarila je lani 29,3 milijuna kuna prometa, 16,3 posto više nego godinu ranije. Ove godine planiraju uvećati promet 22 posto, odnosno na 35,8 milijuna kuna. Kako je istaknulo poslovodstvo tvrtke, dosad su u Hrvatskoj postavili velike plakate, tzv. Billboardove veličine 238x504 centimetara (cm), na otprilike 2300 površina. City ligthovi, osvijetljena i ostakljena reklamna postolja, nalaze se na 750 površina, City Light Boards-i veličine 238x504 cm na 10 površina te PVC posteri formata 18x12 m na dvije površine. Do kraja ove godine namjeravaju ukupno postaviti stotinjak nadstrešnica na autobusnim i tramvajskim stanicama različitih veličina, a tijekom sljedeće godine gradu Splitu namjeravaju ponuditi i dva nova medija, tzv. Megalight i trostrani osvijetljeni info stup. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA PORGES S IZRAELSKIM GOSPODARSKIM IZASLANSTVOM Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges razgovarao je u utorak s izraelskim gospodarskim izaslanstvom o razvoju gospodarskih odnosa i pripremama za potpisivanje dvaju ugovora između dviju zemalja. Riječ je o prvom službenom izraelskom gospodarskom izaslanstvu koje je posjetilo Hrvatsku, a vodio ga je glavni direktor Ministarstva industrije i trgovine Doy Mishor. Tijekom razgovora dogovoreno je da se u maksimalno kratkom roku privedu kraju pregovori o Ugovoru o trgovini i gospodarskoj suradnji te Ugovori o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja. Očekuje se da bi ta dva ugovora mogla biti parafirana u idućih mjesec i pol dana. U vezi s Ugovorom o slobodnoj trgovini dogovoreno je da započnu konzultacije s ciljem da se cijeli proces završi nakon pristupa Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), odnosno tijekom 2000. godine. INA DOBILA STATUS POVLAŠTENOG IZVOZNIKA U SLOVENIJU Naftna kompanija INA prva je hrvatska tvrtka koja je na temelju Ugovora o slobodnoj trgovini između Slovenije i Hrvatske dobila status ovlaštena izvoznika u Sloveniju. Za INU je slovensko tržište od velike važnosti jer se na njega svake godine plasira između 700.000 i 800.000 tona derivata, što predstavlja 40 posto ukupnih potreba Slovenije, rekao je Štern. Ocijenio je kako će status ovlaštenog izvoznika znatno olakšati protok roba i carinski postupak, a istodobno će se smanjiti administrativni troškovi i donijeti uštede. O tome svjedoči podatak da dnevno iz Hrvatske u Sloveniju prijeđe 100 cisterna derivata cestovnim ili željezničkim putom. Status povlaštena izvoznika stječe se na temelju vrlo strogih kriterija. Slovenska je carina izdala takav povlašteni status za 75 slovenskih tvrtki dok se u Hrvatskoj prijavilo dvadesetak, no nisu udovoljile postavljenim kriterijima. Ina je zasad jedina hrvatska tvrtka s takvim statusom. SLOVENIJA ŽELI ZADRŽATI SADAŠNJI TRGOVINSKI REŽIM S HRVATSKOM Slovenija želi održati sadašnji sustav trgovine s Hrvatskom, koji se temelji na sporazumu o slobodnoj trgovini, bez obzira na jačanje institucionalnih odnosa s Europskom unijom. Kako je istaknuto na nedavno održanom godišnjem susretu slovenskih gospodarstvenika u Ljubljani, Slovenija 15 posto izvoza ostvaruje s Hrvatskom, BiH, Makedonijom i SR Jugoslavijom. Slovenija je zatražila je da i 10 godina nakon uključenja u Europsku uniju, s Hrvatskom, BiH i Makedonijom trguje na temelju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, a ne sporazuma koje Europska unija ima s tim državama. NASTAVAK PROJEKTA PARTNERSTVA HOK-A I HWK DO 2001. Na osnovi ocjene trogodišnje suradnje Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Obrtničke komore za Muenchen i Gornju Bavarsku (HWK), Ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvitak SR Njemačke donijelo je odluku o produženju projekta partnerstva dviju komora do 2001 godine. Projekt će, kao i dosadašnji, financijski poduprijeti njemačka Zaklada za gospodarski razvitak i strukovno osposobljavanje, objavljeno je ovih dana na konferenciji za novinare HOK-a. Prošlogodišnje ocjenjivanje suradnje obavila je Savezna vlada SR Njemačke, a financijska je potpora u tom razdoblju iznosila 950 tisuća njemačkih maraka. Projekt je do sada najvećim dijelom nadmašio očekivanja, a značajni uspjesi postignuti su u području strukovne izobrazbe, te u izgradnji hardversko-softverskog sustava. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA KRIZNI STOŽER "DIONINIH" VJEROVNIKA POŽURUJE I UPOZORAVA VLADU Krizni stožer za obranu prava radnika i malih dioničara u "Dioninim" vjerovničkim poduzećima nezadovoljan je dosadašnjim udjelom Vlade u uklanjanju teškoća u toj tvrtki te upozorava da će se, ne bude li Vlada žurnije djelovala, "radničko nezadovoljstvo uskoro pretvoriti u socijalni bunt koji će biti teško kontrolirati". Krizni stožer od Vlade zahtijeva da žurno odgovori na pitanje što su ona i mjerodavna ministarstva učinili da 2300 zaposlenih u "Dioni" i više od 15 tisuća u vjerovničkim poduzećima redovito dobivaju plaće i ne ostanu bez radnih mjesta. TISKOVNA KONFERENCIJA SINDIKATA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA Malene plaće, teški uvjeti rada i neprihvatljivo loš položaj turizma u hrvatskome gospodarstvu temeljni su razlozi što iz te djelatnosti odlaze dobri stručnjaci. To je, uz slabosti turističke ponude, razlog zbog kojeg pesimistično očekujemo ovogodišnju turističku sezonu, istaknulto je na ovih dana održanoj tiskovnoj konferenciji u Opatiji Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske. Turističke su tvrtke prezadužene i nelikvidne, zajmovi za pripremu sezone i razvoj uglavnom se ne mogu dobiti, a ako se odobre, vrlo su nepovoljni. Treba jasno naznačiti razloge što je prošla sezona bila lošija od očekivane. Umjesto sadašnjom pogrješnom politikom subvencioniranja turizmu treba popraviti položaj u gospodarstvu i strateški mu pomoći da se oslobodi dugova i počne se razvijati. ZAGREPČANKINI RADNICI TRAŽE HITNU REGISTRACIJU NOVOG PODUZEĆA Radnici mesne industrije "Zagrepčanka", nezadovoljni sporošću provedbe sanacijskog programa, uputili su upravi poduzeća listu zahtjeva tražeći njihovo žurno prihvaćanje. Zaposlenici u prvom redu traže hitnu registraciju tvrtke "Zagrepčanka trgovina", kako je predviđeno sanacijskim planom odobrenim od Vlade, i to u Heinzelovoj 66 u Zagrebu, a ne u Samoboru, objavilo je ovih dana predstavništvo sindikata te tvrtke.Uz to, traže i utvrđivanje datuma početka poslovanja nove tvrtke i otvaranja proizvodnih pogona i prodajnih mjesta.Odgovore na svoje zahtjeve radnici očekuju i traže za utorak kada je najavljen skup zaposlenika. U slučaju negativnog odgovora najavljuju javne prosvjede. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI PREDSTAVLJEN HRVATSKI TURIZAM U TEL AVIVU U sklopu Međunarodne sredozemne turističke burze - IMTM '99, koja se upravo održava na sajmu u Tel Avivu, hrvatski predstavnici priredili su vrlo dobro posjećenu konferenciju za tisak za predstavnike izraelskih turističkih agencija i izraelskog Vladinog turističkog ureda. Hrvatska po drugi puta sudjeluju na toj burzi. Riječ je o 5. takvoj manifestaciji, na kojoj su tradicionalno zastupljene sve vodeće izraelske i brojne inozemne turističke organizacije. Znakovito je da izraelski turistički posjet u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina stalno i brzo raste te da se očekuje da će ove godine našu zemlju posjetiti otprilike 10.000 gostiju iz Izraela. Izrael je, zahvaljujući mnogobrojnim kulturno-povijesnim i vjerskim spomenicima, a i zahvaljujući visokom gospodarskom razvoju, država koju godišnje posjećuje velik broj inozemnih turista, među kojima je i sve više hrvatskih državljana, a više od dva milijuna Izraelaca poslovno i u turističke svrhe putuje istodobno u inozemstvo. PREDSTAVLJENA SELJAČKA TURISTIČKA GOSPODARSTVA Turizam na seljačkim-obiteljskim gospodarstvima specifičan je segment hrvatske turističke ponude, koji ima dobre uvjete za razvoj, istaknuto je na nedavno održanom predstavljanju seljačkih gospodarstava "Grešna Gorica" i "Domaći turizam Masnec" u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Ta dva seljačka gospodarstva na području Krapinsko-zagorskoj županiji rješenja o radu su od Ministarstva turizma dobila još prošle godine. Uz još 65 seljačkih gospodarstava u Hrvatskoj, stekla su uvjete za dobivanje kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Krediti su namijenjeni podizanju kvalitete usluga na tim gospodarstvima, investicijama u osnovna (dogradnja, preuređenje i opremanje objekta) i trajna obrtna sredstva. Krediti mogu iznositi između 20.000 i 500.000 kuna, a HBOR može financirati do 80 posto visine ulaganja. Seljačka gospodarstva također podliježu kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata, samo što se umjesto zvjezdicama sobe ili apartmani označavaju prvom, drugom ili trećom kategorijom. U ovoj se godini očekuje da će još 200 obiteljskih gospodarstava steći uvjete za dobivanje statusa seljačkih gospodarstava. SVEČANO OTVORENA GOSPODARSKA IZLOŽBA "HISTRIA 99" U pulskom hotelu "Histria" u srijedu 10. veljače otvorena je šesta Gospodarska izložba hrvatskih proizvođača hrane, pića i opreme za turizam i ugostiteljstvo "Histria 99". Dvodnevna gospodarska izložba okupila je 120 izlagača iz 15 hrvatskih županijskih komora. Cilj izložbe je povećati plasman hrvatskih kvalitetnih proizvoda kroz turizam, podići kvalitetu turističkog proizvoda i uspostaviti ravnotežu između proizvodnje i potrošnje poljoprivredno- prehrambenih proizvoda. Nakon svečanog otvaranja predstavljen je projekt "Vinogradi i vina Hrvatske" , kojeg su priredili Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva. 6. STATISTIKA INSOLVENTNOST DOSEGNULA 14,4 MLRD KUNA Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo dovoljno novaca na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), krajem prosinca prošle godine u Hrvatskoj je dosegnuo 14,4 milijardi kuna, što je 7,4 posto više nego u prethodnom mjesecu i 43,2 posto više nego u prosincu preklani.Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba nego samo iznos prijavljenih i nepodmirenih naloga, krajem lanjskog prosinca je bilo 26.502 insolventnih tvrtki, 4,7 posto manje nego u studenom i 29,9 posto više nego u prosincu preklani. U njima je bilo zaposleno 182.301 djelatnika.Najveći broj insolventnih tvrtki, 22.597, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 8,5 milijardi kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu.S obzirom na djelatnosti, najviše nenaplaćenih naloga iskazano je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, u iznosu od 3,1 milijardu kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo, s 2,6 milijardi kuna, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s 1,1 milijun kuna duga.Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na osobe s područja Grada Zagreba, odnosno u iznosu od 4,6 milijardi kuna te iz Splitsko-dalmatinske županije, 1,3 milijardi kuna.(Izvor:Zavod za platni promet-ZAP) VELIKE HRVATSKE TVRTKE OSTVARILE 84,06 MLRD KUNA PRIHODA Veliki hrvatski poduzetnici, njih 528, s približno 340,69 tisuća zaposlenih, ostvarili su u prvih devet mjeseci prošle godine ukupan prihod od gotovo 84,06 milijardi kuna, odnosno 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, rashodi su im porasli 2,8 posto na 83,81 milijardu kuna. Ukupna dobit prije oporezivanja iznosila je 3,21 milijardu kuna ili 15,1 posto manje nego u prvih devet mjeseci 1997., dok je gubitak prije oporezivanja bio 11,4 posto veći i dosegnuo je gotovo 2,96 milijardi kuna. Tim podacima obuhvaćena su i poduzeća od općeg javnog interesa, koja posluju kao poduzetnici i to: Hrvatske željeznice, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume, Jadrolinija, INA-Industrija nafte, Hrvatska pošta i telekomunikacije, Narodne novine i Hrvatska radio-televizija. Ta poduzeća ostvarila su u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci bruto dobit od 407 milijuna kuna, što je 34,4 posto manje u odnosu na godinu ranije. Ukupni je gubitak prije oporezivanja iznosio 218 milijuna kuna ili 30,6 posto manje. Promatrano po područjima djelatnosti velikih poduzetnika, najveća dobit, od gotovo 1,76 milijardi kuna, iskazana je u prerađivačkoj industriji. U toj je djelatnosti iskazan i najveći gubitak, od 1,55 milijardi kuna. (Izvor: Zavod za platni promet - ZAP). LANI U HRVATSKOJ PET POSTO VIŠE TURISTA Hrvatska je od siječnja do prosinca prošle godine ugostila 5,4 milijuna turista, pet posto više nego godine ranije. Oni su ostvarili 31,3 milijuna noćenja, tri posto više. Broj stranaca u domaćim ljetovalištima lani se povećao sedam posto na 4,1 milijun, a domaćih je gostiju bilo 1,3 milijuna ili dva posto manje. Inozemni su turisti u Hrvatskoj u prosjeku boravili 6,3 dana i ostvarili 26 milijuna noćenja, pet posto više nego 1997. Domaći su gosti, s prosječnim boravkom od četiri dana, zabilježili 5,3 milijuna noćenja, tj. šest posto manje. (Izvor:Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE PORAST DEVIZNE ŠTEDNJE; USPORAVANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je razmotrio dosadašnja gospodarska kretanja i polazišta za daljnju novčanu politiku. Obaviješten je o najnovijim saznanjima o stanju i sanacijskom postupku u Dubrovačkoj banci, o obavljenim pripremama za početak rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Prošla godina okončana je s rastom industrijske proizvodnje za 3,7 posto i broja turističkih noćenja za 3,2 posto, no neki drugi pokazatelji govore o usporavanju gospodarske aktivnosti, što se odslikava i u monteranim pokazateljima. Novčana masa pala je za jedan posto, ukupna likvidna sredstva porasla su za 12 posto, krediti banaka za 23 posto, ukupni devizni depoziti za otprilike 20 posto, dok su kunski depoziti stagnirali. Sa stanovišta središnje banke i njezinih temeljnih zadaća veliko značenje imaju podaci da je u prošloj godini održana zadovoljavajuća stopa inflacije i stabilnosti tečaja, da se tekući deficit platne bilance bitno smanjio u odnosu na zabrinjavajuću razinu u prethodnoj godini, te da je, unatoč krizi u nekoliko banaka, ipak zabilježen porast devizne štednje stanovništva u domaćem bankovnom sustavu za 23 posto. Krajem prošle i početkom ove godine središnja banka je pojačano intervenirala na deviznom tržištu da bi spriječila prekomjerne sezonske oscilacije tečaja, a imajući u vidu veliku osjetljivost naše javnosti na ovaj pokazatelj. Iako je poznato da tečaj kune nije čvrsto vezan na njemačku marku, a do promjena dolazi i u međusobnim odnosima vodećih svjetskih valuta, pokazuje se da domaća javnost uznemireno reagira na svaki zamjetniji pomak i sklona ga je tumačiti kao najavu ozbiljnijih poremećaja. Primjerice, euro je - premda se radi o zajedničkoj valuti najrazvijenijih zapadnoeuropskih zemalja - oslabio tijekom siječnja prema USD za 3,8 posto, a kuna je u istom razdoblju izgubila prema DEM približno jedan posto vrijednosti. Imajući u vidu ovakvo doživljavanja tečaja nacionalne valute kao najprepoznatljivijeg pokazatelja stabilnosti, Savjet HNB smatra da središnja banka i dalje treba posvetiti osobitu pozornost ublažavanju njegovih većih sezonskih kolebanja. Utoliko više što bi već uskoro, s obzirom na očekivani devizni priljev utemeljen na emisiji euro-obveznica, mogli uslijediti tečajni pritisci suprotnog predznaka. Članovi Savjeta HNB i ovom su prilikom osobito naglasili nužnost kontinuiranog usklađenog djelovanja monetarne i fiskalne politike, jer se jedino na taj način može trajno očuvati makroekonomska stabilnost i stvarati okružje za zdrav gospodarski rast. Članovi Savjeta HNB obaviješteni su o završnim pripremama za uvođenje Hrvatskog sustava velikih plaćanja, za koji su već obavljena i praktična testiranja s bankama i štedionicama i upravo su u tijeku završne provjere, tako da se početak redovnog funkcioniranja očekuje sredinom ožujka. Savjet HNB dao je na ovoj sjednici suglasnost na prijedloge da članica Uprave zagrebačke podružnice banke Societe Generale d.d. Pariz bude Anđelka Čavlek, a članica Uprave Štedionice Zlatica d.o.o. Zagreb postaje Iva Prašnički. DUBROVAČKA BANKA NOSITELJ OPORAVKA Odluka hrvatske Vlade o izmjenama i dopunama Odluke o sanaciji i restruktuiranju Dubrovačke banke bitna je ne samo za tu banku nego i za gospodarstvo hrvatskoga juga, ocijenio je sanacijski upravitelj Dubrovačke banke Niko Koncul. On drži da se time ta banka potpuno vraća normalnu poslovanju i da će sigurno biti jedna od zdravijih hrvatskih banaka. Ustvrdio je kako su svi rizični plasmani, koji su naslijeđeni i stvoreni 1996. i 1997., preneseni Državnoj agenciji za sanaciju banaka, a umjesto tih vrijednosti Dubrovačka je banka dobila obveznice serije A i serije B na 10 godina uz mogućnost da ih prijevremeno otkupljuje. "Dubrovačka banka od sada će disati punim plućima, raditi kao i sve druge bolje banke u Hrvatskoj te i nadalje biti glavni nositelj oporavka i razvoja hrvatskoga juga", istaknuo je Koncul. Komentirajući glasine o vezi Dubrovačke i Glumine banke, kazao je da se ne može govoriti o utjecaju Dubrovačke na Gluminu banku, već obrnuto, jer Dubrovačka od Glumine banke potražuje nešto manje od 200 milijuna kuna. UPRAVA NGB-A O BUDUĆNOSTI TE BANKE Nakon što su razgovarali u sektoru za nadzor i kontrolu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) o problemu likvidnosti, isplati štednje građanima i mogućim rješenjima statusa Neretvanske gospodarske banke (NGB), o tome su se očitovali predstavnici grada i luke Ploče, te Uprava NGB. Zbog teškog stanja u toj banci nastalog iskazanim gubitkom u završnom računu za 1997., kao posljedica visokog rezerviranja za rizične plasmane, a zbog čega su narušeni svi zakonom propisani pokazatelji poslovanja, NGB ne udovoljava propisanom minimumu temeljnog kapitala potrebnom za rad. Dokapitalizacija pločanske banke podrazumijeva nalaženje novog kapitala kojeg gospodarski subjekti i njeni dosadašnji dioničari nemaju u potrebnom iznosu, pa je zbog stanja u bankarstvu i ukupnom gospodarstvu Hrvatske teško očekivati da će se naći strani ulagači zainteresirani za NGB. Uprava NGB zajedno s dioničarima i predstavnicima grada Ploča radi na pripajanju te banke jednoj od velikih domaćih banaka kako bi se sačuvala štednja građana i sredstva deponenata. Još jednom se pozivaju dužnici da izmire svoja dugovanja prema NGB-u kako bi se izbjegli dodatni visoki troškovi. RIJEČKA BANKA OTVORILA 39 ATM BANKOMATA ZA VISA KARTICE Riječka banka je u suradnji s kompanijom Visa International nedavno otvorila 39 novih ATM bankomata za korisnike Visa kartice. Većina bankomata nalazi se u Rijeci, na otocima Cresu, Lošinju, Krku, Pagu i Rabu, te jedan u Zagrebu, objavio je europski ured Visa Internationala. Poslovodstvo kompanije najavilo je otvaranje još 30 bankomata na jadranskoj obali i to u suradnji s Istarskom kreditnom bankom iz Umaga, Istarskom bankom Pula i Dalmatinskom bankom. OSIGURANJE ALLIANZ ZAGREB OSTVARILO 169 MIL KUNA PREMIJA Adriatic osiguranje, tvrtka za osiguranje i reosiguranje, koja odnedavna posluje pod nazivom Allianz Zagreb d.d., prošle je godine ostvarila 169,46 milijuna kuna fakturirane premije. To je približno 42 posto više u usporedbi s godinom ranije, objavilo je nedavno poslovodstvo tog osiguravatelja. Riječ je o procijenjenim podacima, budući da konačnima još ne raspolažu. Tim je povećanjem premija Allianz Zagreb povećao i svoj udio na tržištu s prijašnjih 3,4 posto na lani procijenjenih 4,1 posto. Prema strukturi portfelja tog osiguravatelja, na osiguranja motornih vozila prošle je godine otpalo približno 46 posto, na osiguranje imovine 27 posto, a na osiguranja od slučaja nezgode 12 posto. Ostali se dio portfelja odnosio na zdravstvena, životna i osiguranja transporta. Tehnička pričuva Adriatic osiguranja prošle je godine iznosila procijenjenih 95,81 milijun kuna ili 39 posto više nego godinu ranije. Procijenjena ostvarena dobit prije poreza iznosila je za prošlu godinu gotovo 4,09 milijuna kuna, a kao značajke u lanjskom poslovanju poslovodstvo je, između ostalog, istaklo 143 postotno povećanje osiguranja imovine, poboljšanje strukture portfelja i ulazak stranog strateškog partnera u tu tvrtku. Naime, Allianz Zagreb d.d. nastao je krajem prošle godine potpisivanjem dioničarskog ugovora između Adriatic osiguranja iz Zagreba i jednog od najvećih svjetskih osiguravatelja tvrtke Allianz Ag iz Muenchena. Tim je ugovorom izmijenjena i dioničarska struktura zagrebačkog osiguravatelja, u kojem sada 50 posto udjela ima njemački partner Allianz Ag, 46,4 posto Zagrebačka banka, a ostatak od 3,4 posto u vlasništvu je Hrvatskog fonda za privatizaciju. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 09. - 11. veljače 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 600 -1,96 1.544.503 -92,50 2. Zagrebačka banka 0 820 -2,38 720.660 -80,66 3. Podravka 82 -5,75 346.558 115,25 4. Jadranski naftovod 1160 - 35.970 - 5. Riječka banka 60 - 29.962 - 6. Plava laguna 320 0,00 11.590 -69,01 7. Varaždinska bankat 77 -3,75 11.550 -94,75 8. Jadran-Turist 40 0,00 10.620 -58,43 9. Kraš 75 -0,66 4.125 -83,03 10. Zagrebačka banka 2C 500 - 3.500 - UKUPAN PROMET 2.721.483 -89,08 Vrijednost indeksa CROBEX 786 -1,99 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 8. - 11. veljače 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Plava laguna 400 - 42.000 - 2. Riječka banka 55 - 16.840 - 3. Ericsson Nikola Tesla 129 -0,77 12.900 -92,19 4. Kraš 74 -1,33 4.790 -10,22 5. Varteks 19 - 1.026 - UKUPAN PROMET 77.556 -57,26 Vrijednost indeksa VIN 291 -0,34 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 04. siječnja - 11. veljače 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 04.02. 32.100.000 28.100.000 15,42% 281.557.000 05.02. 22.300.000 21.300.000 15,30% 238.328.000 06.02. - - 10,00% 228.823.000 08.02. 55.000.000 40.700.000 14,53% 305.964.000 09.02. 40.000.000 14.300.000 16,06% 188.537.000 10.02. 80.000.000 36.000.000 15,75% 137.256.000 11.02. 34.000.000 9.750.000 14,92% - Dnevni prosjek 43.900.000 25.025.000 15,33% 230.077.500 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 10.02. HNB 35 dana 124.200.000 9,50% 10.02. HNB 91 dana 2.000.000 10,50% 10.02. HNB 182 dan 1.000.000 11,50% 11.02 HNB(repo aukcija) 5 dana 455.682.040,20 12,03% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 10.02. - 837.700.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA KREDIT SVJETSKE BANKE MAKEDONIJI Svjetska banka je Makedoniji u utorak odobrila kredit u iznosu od 32 milijuna USD za unaprijeđenje cestovne i željezničke infrastrukture. Tim novcem, uz sredstva iz makedonskog državnog proračuna i kredite Europske investicijske banke, financirat će se šest infrastrukturnih projekata od kojih je najvažniji izgradnja dijela autoputa Tetovo - Grupčin, na europskom cestovnom pravcu M- 4. Ukupna vrijednost ovih projekata je gotovo 42 milijuna USD. Kredit Svjetske banke Makedoniji je dodijeljen na rok od 20 godina s počekom od 5 godina uz standardnu LIBOR kamatu. Makedonija je od 1993., kad je postala članicom Svjetske banke, primila 437 milijuna USD kredita za 15 projekata. DUN & BRADSTREET - STABILAN HRVATSKI REJTING Prema procjeni Dun&Bradstreeta (D&B), vodeće internacionalne bonitetne tvrtke koja se bavi i procjenom rizika komercijalnog poslovanja s državama, Hrvatska je u siječnju ostala na devetom mjestu po kreditnom rejtingu u skupini 24 istočnoeuropske zemlje. Prema podacima koje su objavili u veljači u svom časopisu International Risk and Payment Review, Hrvatska je visoko rizična zemlja s ocjenom DB5B. Stručnjaci D&B preporučuju Hrvatskoj krajnji oprez u fiskalnoj politici, izražavajući zabrinutost zbog mogućnosti povećanja potrošnje pred najavljene parlamentarne izbore, uz ograničeni pristup novčanim tržištima izazvan krizom u jugoistočnoj Aziji i Rusiji. Procjene D&B-a o Hrvatskoj za ovu godinu govore o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,2 posto, inflacije od 3,8 posto, nezaposlenosti od 16,5 posto. D&B ostaje pri svojoj ocjeni o deficitu u proračunu u visini od 1,2 posto BDP-a te deficitu platne bilance od osam posto BDP-a.