ZAGREB, 16. veljače (Hina)- "Umjetnost i ideologija - pedesete u podijeljenoj Europi" naziv je znanstvenog skupa koji će se, u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Društva povjesničara umjetnosti
Hrvatske, održati od 18. do 21. veljače u prostorijama Goethe instituta u Zagrebu. Tema znanstvenog skupa, istaknuto je danas na konferenciji za novinare, bit će problemi odnosa ideologije u istočnoj i zapadnoj Europi, a posebno reintegracije hrvatske likovne umjetnosti u sliku europskih umjetničkih zbivanja pedesetih godina.
ZAGREB, 16. veljače (Hina)- "Umjetnost i ideologija - pedesete u
podijeljenoj Europi" naziv je znanstvenog skupa koji će se, u
organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta
i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, održati od 18. do 21.
veljače u prostorijama Goethe instituta u Zagrebu.
Tema znanstvenog skupa, istaknuto je danas na konferenciji za
novinare, bit će problemi odnosa ideologije u istočnoj i zapadnoj
Europi, a posebno reintegracije hrvatske likovne umjetnosti u
sliku europskih umjetničkih zbivanja pedesetih godina.#L#
Skup će okupiti 40-ak stručnjaka podjednako domaćih i inozemnih, a
njegovo održavanje potaknuli su hrvatski povjesničari umjetnosti
nastojeći na taj način, uz nekoliko popratnih manifestacija, dati
svoj doprinos vrednovanju apstraktnog slikarstva, kiparstva,
suvremenog dizajna i arhitekture 50-ih kao i animiranog filma, koji
je u našoj sredini tih godina imao izniman uspjeh.
O značenju skupa govorio je ugledni povjesničar umjetnosti Radovan
Ivančević ističući kako još nije dovoljno istraženo razdoblje 50-
ih godina u umjetnosti u nas u doba tzv. prekida sa socrealističkom
umjetnošću i prodora suvremenih tendencija i avangarde u hrvatsku
likovnu umjetnost. U svemu tome presudnu ulogu odigrala je danas
već povijesna grupa EXAT 51.
Ivančević je naglasio kako je Hrvatska u to vrijeme pripadala bloku
socijalističkih zemalja, ali umjetničkim se tendencijama, posebno
u Zagrebu, prvi put manifestira moderna umjetnost zapadne Europe.
U tom se vremenu, dodao je Ivančević, o umjetnosti raspravljalo na
svim društvenim razinama i za hrvatsku likovnu umjetnosti bio je to
povijesni trenutak koji moramo što bolje sagledati. Zahvaljujući
grupi različitih stručnjaka - slikara, kipara, arhitekata,
dizajnera i autora animacije, upravo takva umjetnost mogla se
dogoditi u Zagrebu. Sve te stručnjake ujedinile su zajedničke
težnje za slobodom u stvaralaštvu, naglasio je Ivančević.
Na konferenciji su govorili i Ljiljana Kolešnik i Tonko Maroević iz
Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
(Hina) ta mć