ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić predvodio je večeras u zagrebačkoj katedrali svečanu misu na spomendan smrti blaženika kardinala Alojzija Stepinca.
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Nadbiskup zagrebački msgr. Josip
Bozanić predvodio je večeras u zagrebačkoj katedrali svečanu misu
na spomendan smrti blaženika kardinala Alojzija Stepinca. #L#
Ove se godine proslavlja 39. obljetnica njegove mučeničke smrti, a
prvi put se proslavlja Stepinčevo - blagdan novog hrvatskog
blaženika i mučenika, što ga je 3. listopada prošle godine u
nacionalnom svetištu Mariji Bistri papa Ivan Pavao II. proglasio
blaženim.
Uz nadbiskupa Bozanića i stotinjak svečenika u misnom slavlju
sudjelovali su i kardinal Franjo Kuharić, papinski nuncij mons.
Giulio Einaudi, pomoćni biskupi zagrebački Josip Mrzljak i Vlado
Košić, splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, vojni ordinarij
Juraj Jezerinac, banjalučki biskup Franjo Komarica i kotorski
biskup Ilija Janjić.
Nadbiskup Bozanić u propovijedi je podsjetio kako se u zagrebačkoj
katedrali svake godine od Stepinčeve smrti 10. veljače 1960.,
okupljao vjerni narod pokraj njegova groba na euharistijskom
slavlju, a "ove ga godine slavimo po prvi put poslije njegove
beatifikacije, na dan njegova preminuća koji postaje blagdan
blaženoga Alojzija Stepinca".
Beatifikacija nadbiskupa Stepinca ima posebno značenje. Ona se
dogodila na kraju 20. stoljeća koje je obilježeno dvama svjetskim
ratovima, totalitarističkim ideologijama i režimima, čiji su
spomenici koncentracijski logori smrti, neobilježene grobnice
nasilno ubijenih u jamama i šumama, lažni sudski postupci protiv
istine i slobode savjesti, kazao je Bozanić.
"Beatifikacija se dogodila u zadnjem desetljeću ovoga stoljeća i
tisućljeća, u kojemu se je na ovim prostorima - osobito u Hrvatskoj
i BiH i sada na Kosovu - ponovno u strašnim razmjerima očitovala moć
zla, koristeći iste metode i sredstva totalitarističkih režima i
ideologija", dodao je.
Kako je nadalje istaknuo, u proglašenju blaženim kardinala
Stepinca prepoznajemo pobjedu Kristova evanđelja nad totalitarnim
ideologijama; pobjedu božjih prava i savjesti nad nasiljem i
ugnjetavanjem; pobjedu praštanja i pomirbe nad mržnjom i osvetom.
"Blaženi Alojzije Stepinac na taj način predstavlja Hrvatsku koja
želi oprostiti i pomiriti se, očistivši sjećanje od mržnje i
pobijediti zlo dobrim riječi", rekao je Bozanić.
"Blaženi Alojzije Stepinac ostavio je poseban primjer kršćanskog
svjedočanstva. Draža mu je bila tamnica nego sloboda i to samo zato
da bi obranio slobodu crkve i njezino jedinstvo", podsjetio je
nadbiskup Bozanić.
Na pitanje što Alojzije Stepinac znači za nas danas, zagrebački
nadbiskup ponovio je riječi sv. Oca kako kardinal Stepinca svom
narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Glavne
točke toga kompasa su vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav
prema svima sve do praštanja, i jedinstvo s crkvom kojoj je na čelu
Petrov nasljednik.
"Dobro je znao da se ne može popuštati kada je u pitanju istina jer
istina nije roba kojom se može trgovati", kazao je nadbiskup
Bozanić.
Na kraju propovjedi zagrebački nadbiskup Josip Bozanić povjerio je
hrvatski narod, domovinu Hrvatsku, zagrebačku nadbiskupiju i Grad
Zagreb nebeskom zagovorniku - blaženiku kardinalu Alojziju
Stepincu.
Misa je završena hrvatskom himnom "Lijepa naša".
(Hina) ta sp