ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Zdravstvena djelatnost u Hrvatskoj potkraj 1998. doživjela je potpuni financijski kolaps, u kojemu su najgore prošli bolesnici, rekao je na današnjem okruglom stolu Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) o
krizi u zdravstvu prim. dr. Petar Brinar. Najavljena reforma pak nije započeta, a kratkoročne mjere koje se provode radi saniranja manjka od 3 milijarde kuna, neće sustavno riješiti problem hrvatskom zdravstva, dodao je Brinar.
ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Zdravstvena djelatnost u Hrvatskoj
potkraj 1998. doživjela je potpuni financijski kolaps, u kojemu su
najgore prošli bolesnici, rekao je na današnjem okruglom stolu
Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) o krizi u zdravstvu prim. dr.
Petar Brinar. Najavljena reforma pak nije započeta, a kratkoročne
mjere koje se provode radi saniranja manjka od 3 milijarde kuna,
neće sustavno riješiti problem hrvatskom zdravstva, dodao je
Brinar.#L#
Obzirom da problemi postoje već niz godina, zdravstvo zadire i u
područje ostvarivanja ljudskih prava, pa je situacija u tom važnom
sustavu i stvar morala, odnosno osjetljivosti na potrebe bolesnog
čovjeka, istaknuto je na skupu na kojemu su sudjelovali brojni
zdravstveni stručnjaci.
Hrvatskom zdravstvu, složili su se, potrebna je strategija
razvitka i stabilan financijski model, koji će biti sačinjeni na
temelju realne slike stanja i potreba u toj djelatnosti.
Dr. Josip Jelić napomenuo je da je u ovoj godini za zdravstvo
predviđeno, usprkos gubicima, samo 12 posto više novca, tj. 12,5
milijardi kuna. Uz doprinos iz plaća od 18 posto, koji se teško
naplaćuje, Zavodu svakog mjeseca nedostaje 200 milijuna kuna. Dr.
Jelić se založio za to da se iz zdravstva izdvoje preventivna
medicina i javno zdravstvo koje spadaju u socijalu, te da
financiranje zdravstvenih ustavova preuzmu jedinice lokalne
samouprave.
Dr. Rudolf Brijačak iz Udruge zdravstva rješenje vidi u oslobađanju
zdravstva od plaćanja poreza na dohodak i PDV-a. Naime, od novca
koje svaka ustanova dobije za svoje potrebe 65 posto odlazi na plaće
djelatnika, pa je nemoguće pokriti druge potrebe.
Financijska kriza do koje je došlo posljedica je drugih kriza u
zdravstvu, drži dr. Josip Stojanović iz Klinike za tumore, dodajući
kako je najviše štete nanijela centralizacija cijelog sustava.
Nemoguće je govoriti da, umjesto s nekadašnjih 4 milijarde kuna,
danas sa upola manje novca imamo bolje zdravstvo, ocijenio je
Stojanović.
Dr. Vejkoslav Nanković, ravnatelj Traumatološke klinike, istaknuo
je kako za održavanje zdravstvenog sustava, kakav je zamišljen,
nedostaje milijarda kuna.
Sudionici okruglog stola HHO-a o krizi u hrvatskom zdravstvu
posebno su se u rastavi dotaknuli problema financiranja i
organizacije zdravstvnih ustanova, kvalitete zdravstvenih
standarda i privatizacije.
(Hina) mt il