IT-krize, diplomati, sporazumi LA STAMPA 1. II.- SRPSKO-ALBANSKI SPORAZUM ITALIJALA STAMPA1. II. 1999.Scenariji noćnih mora nakon Rambouilleta"Konačno je počelo odbrojavanje, ili se tako čini, u svezi s kosovskom tragedijom. Pet dana
vremena zaraćenim stranama da sjednu za stol, u starom francuskom dvorcu, daleko od mjesta mržnje i osveta. Ako se dogodi odbijanje (zasad postoji samo pristanak umjerenih Kosovara) NATO će posredovati.Čini se da se ovaj put misli ozbiljno. Čini se. U stvarnosti ima mnogo nepoznanica. No bilježimo jednu diplomatsku inicijativu koja konačno ima europsko obilježje, više ili prije nego američko. Ako postignu uspjeh, Europljani će se iskupiti za sramote pasivnosti u prethodnim fazama balkanske krize, kada se samo htijenjem za intervencijom Sjedinjenih Država uspjelo izbjeći najgore. To se dogodilo prije tri godine, s Europljanima uhvaćenima u nekorisnim snagama za razdvajanje, koje su na koncu postale srpski taoci. Dogodilo se to još i prije četiri mjeseca, s Amerikancima koji su Miloševiću nametnuli sporazum o primirju, dok su Europljani gunđali kako su isključeni iz pregovora ali nisu imali nikakvih alternativnih opcija.
ITALIJA
LA STAMPA
1. II. 1999.
Scenariji noćnih mora nakon Rambouilleta
"Konačno je počelo odbrojavanje, ili se tako čini, u svezi s
kosovskom tragedijom. Pet dana vremena zaraćenim stranama da
sjednu za stol, u starom francuskom dvorcu, daleko od mjesta mržnje
i osveta. Ako se dogodi odbijanje (zasad postoji samo pristanak
umjerenih Kosovara) NATO će posredovati.
Čini se da se ovaj put misli ozbiljno. Čini se. U stvarnosti ima
mnogo nepoznanica. No bilježimo jednu diplomatsku inicijativu koja
konačno ima europsko obilježje, više ili prije nego američko. Ako
postignu uspjeh, Europljani će se iskupiti za sramote pasivnosti u
prethodnim fazama balkanske krize, kada se samo htijenjem za
intervencijom Sjedinjenih Država uspjelo izbjeći najgore. To se
dogodilo prije tri godine, s Europljanima uhvaćenima u nekorisnim
snagama za razdvajanje, koje su na koncu postale srpski taoci.
Dogodilo se to još i prije četiri mjeseca, s Amerikancima koji su
Miloševiću nametnuli sporazum o primirju, dok su Europljani
gunđali kako su isključeni iz pregovora ali nisu imali nikakvih
alternativnih opcija.
Taj sporazum (od 12. listopada) nije funkcionirao, Milošević je
ponovno počeo varati, a uz prilog rastućeg ekstremizma albanskih
Kosovara, kriza je dostigla svoju najakutniju točku. Dok se SAD
nosi s 'puzajućim ratom' s Irakom, Europljani su dobili priliku da
se ponovno pokažu živima. U suštini je njihova strategija ta koja
je, u takozvanoj Kontaktnoj skupini, pobijedivši američku
ekspeditivnost i rusko protivljenje, dovela do ove vrste
ultimatuma po etapama. Posebice je to zasluga Francuza i Britanaca,
koji će biti supredsjedatelji predviđene (možemo se nadati)
rambouilletske konferncije.(...)
No spomenule su se i nepoznanice ove nove inicijative. Njih nije
malo. Sažmimo ih u dvije. Prvi primjer: Srbi se, vjerojatno
potpomognuti neodgovornim kosovarskim ekstremizmom, ne
pojavljuju u Rambouilletu. Bombardiranja, ali gdje i protiv koga?
Kosovo nije Bosna, mnogo je složenije. A, onda, kopnene snage? No
kolike i čije? Kopnene snage će biti nužne i nakon eventualnih
zračnih napada. Drugi primjer: strane se pojavljuju na
konferenciji, no ona ne uspijeva, radi nepomirljivosti jedne ili
obiju strana. Hoće li vojni odgovor opet biti automatski? Uz ruski
pristanak? Hoće li Amerikanci ustrajati ili će, zaokupljeni mnogim
drugim problemima, izgubiti zanimanje za Kosovo?
To je jedna od onih situacija, mimo diplomatskih i strateških
analiza, u kojima treba držati fige, kako se to kaže. Rambouillet
može biti europski Dayton (u tom gradu u državi Ohio, Amerikanci su
prisilili Srbe, Hrvate i muslimane na dogovor o Bosni). S jednom
dvostrukom sretnom posljedicom: s, možda, konačnim razminiranjem
bivše Jugoslavije, i, od strane EU-a, konačnim preuzimanjem
političke uloge, osim one gospodarsko-monetarne, u njemu ključnom
području kao što je to Balkan (nemirnom i eksplozivnom 'kućnom
dvorištu'). No ako bi Rambouillet bio fijasko, otvorili bi se
nepredvidljivi scenariji, bilo za Srbe i Kosovare, bilo za Europu u
cjelini, i za njezine odnose s Amerikom, s jedne strane, i s
Rusijom, s druge. Sve u svemu, počevši od ovih pet dana veljače,
ulog u igri je golem", piše Aldo Rizzo.