FR-YU-US-mač-Oružani sukobi-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Diplomacija FR-LE FIGARO 1.2.KOSOVO I NATO FRANCUSKALE FIGARO1. II. 1999.Kosovo: NATO spreman kažnjavatiO pripremama NATO-a za moguće djelovanje u Jugoslaviji i nastojanjima
međunarodne zajednice da riješi kosovsku krizu iz Bruxellesa izvješćuje Pierre Bocev: "Damoklov mač NATO-ovih udara odsad visi nad Srbima i Albancima ako odbiju sudjelovati na subotnjoj konferenciji u Rambouilletu ili ako za pregovaračkim stolom ne pokažu dobru volju za postizanjem sporazuma.Javier Solana, glavni tajnik NATO-a, dobio je u subotu od šesnaestorice veleposlanika ovlasti koje mu dopuštaju da 'odobri zračne napade na ciljeve na jugoslavenskom prostoru'.'Odluku ću donijeti, rekao je nakon duge sjednice Atlantskog vijeća, na temelju poštivanja međunarodnih zahtjeva na obje strane, a napose zahtjeva kontaktne skupine.'Trebalo je osam sati žestoke rasprave da bi se potvrdio taj izričaj koji se doima bezazleno, a ustvari krije, što je čest slučaj, bitno neslaganje između francuske i američke strane, posebno kada je riječ o ulozi Atlantskog saveza. Tri mjeseca prije svečanog susreta na vrhu posvećenog budućem 'strategijskom konceptu' NATO-a u novim
FRANCUSKA
LE FIGARO
1. II. 1999.
Kosovo: NATO spreman kažnjavati
O pripremama NATO-a za moguće djelovanje u Jugoslaviji i
nastojanjima međunarodne zajednice da riješi kosovsku krizu iz
Bruxellesa izvješćuje Pierre Bocev: "Damoklov mač NATO-ovih udara
odsad visi nad Srbima i Albancima ako odbiju sudjelovati na
subotnjoj konferenciji u Rambouilletu ili ako za pregovaračkim
stolom ne pokažu dobru volju za postizanjem sporazuma.
Javier Solana, glavni tajnik NATO-a, dobio je u subotu od
šesnaestorice veleposlanika ovlasti koje mu dopuštaju da 'odobri
zračne napade na ciljeve na jugoslavenskom prostoru'.
'Odluku ću donijeti, rekao je nakon duge sjednice Atlantskog
vijeća, na temelju poštivanja međunarodnih zahtjeva na obje
strane, a napose zahtjeva kontaktne skupine.'
Trebalo je osam sati žestoke rasprave da bi se potvrdio taj izričaj
koji se doima bezazleno, a ustvari krije, što je čest slučaj, bitno
neslaganje između francuske i američke strane, posebno kada je
riječ o ulozi Atlantskog saveza. Tri mjeseca prije svečanog susreta
na vrhu posvećenog budućem 'strategijskom konceptu' NATO-a u novim
prilikama nakon hladnoga rata, rasprava o specifičnom pitanju
Kosova bila je puna primisli.
Washington bi htio da NATO može sam odrediti pravi trenutak za
djelovanje. To znači na čvrst temelj postaviti svoju zadaću
političko-vojne organizacije koja je potpuno neovisna o
međunarodnim instancama, kao što je UN, ili u ovom slučaju
kontaktna skupina.
Prilično razdraženi što nisu u ovom društvu koje okuplja SAD,
Rusiju, Njemačku, Veliku Britaniju, Italiju i Francusku, nekoliko
je zemalja NATO-a, poput Amerikanaca, zastupalo postavku o
samostalnom djelovanju. No nisu dobili parnicu ili barem ne tako
očito kako su se nadali. I to pošto su isticali da bi izričito
pozivanje na kontaktnu skupinu prepustilo NATO na milost i nemilost
Rusima koji se protive udarima na Srbe.
Naprotiv, neke članice Saveza među kojima prednjači Francuska, a
koje sudjeluju u radu kontaktne skupine, naročito su isticale da je
NATO-ova zadaća da na vojnom planu prati diplomatsko djelovanje
koje usmjerava ova politička instanca. Odatle u završnoj izjavi i
nastupu Javiera Solane izričito pozivanje na 'mišljenje kontaktne
skupine' koje će utjecati na njegovu odluku. Što više, u jednom se
povjerljivom tekstu ističe da će se glavni tajnik 'izravno
dogovarati' sa saveznicima prije nego pritisne puce.
Druga se razlika u mišljenju odnosila na izražavanje prijetnje
Albancima koji, za razliku od velikih srpskih ciljeva, nemaju
jasnih meta za NATO-ove rakete. Napokon, u tekstu koji je
prihvaćen, OVK se upozorava, iako se ne imenuje, da će Javier Solana
'jako voditi računa o stajalištima i postupcima albanskih čelnika i
albanskih oružanih skupina, na Kosovu i izvan njega.' 'Poduzet će
se sve prikladne mjere', a NATO proučava 'kako spriječiti tajnu
dopremu oružja'.
Dakle, mjere su utvrđene. Hoće li one djelovati? Do toga bi moglo
doći ako se dogodi novi pokolj poput onoga u Račku. Ili,
vjerojatnije, ako jedna ili druga strana ne budu htjele doći u
Rambouillet 6. veljače. Na koncu, kako kaže danski ministar obrane
Hans Haekkerup, nit na kojoj visi mač mogla bi puknuti 'ne bude li
napretka u pregovorima' koji ne bi trebali trajati više od dva
tjedna."