PRAG, 1. veljače (Hina/Reuters) - Gotovo deset godina od kada je pad berlinskog zida simbolično okončao četiri desetljeća izolacije istočnog bloka, nove linije razdvajanja dijele središnju Europu.
PRAG, 1. veljače (Hina/Reuters) - Gotovo deset godina od kada je pad
berlinskog zida simbolično okončao četiri desetljeća izolacije
istočnog bloka, nove linije razdvajanja dijele središnju Europu.
#L#
DOk je nekad politička i ekonomska elita regije bila okrenuta
Moskvi, ona danas gleda prema Zapadu, u Bruxelles.
Zapadna vozila preplavljuju sve zakrčenije ulice glavnih gradova
središnje Europe, a zapadne prodavaonice zamjenjuju nezanimljive
komunističke preteče u Pragu, Varšavi, Bratislavi, Bukureštu i
drugim gradovima.
Analitičari ipak kažu da se pojavila ključna razlika između zemalja
središnje i istočne Europe - između onih koje ulaze u EU i onih koje
su od toga daleko.
Pet država u regiji - Češka, Poljska, Madžarska, Slovenija i
Estonija, počele su razgovore sa Bruxellesom o brzom pristupu, dok
ostale moraju čekati.
Europska je komisija potvrdila svoj izbor prije početka razgovora u
studenome prošle godine, ostavljajući Slovačku, Rumunjsku,
Bugarsku, Latviju i Litvu u čekaonici.
Za EU-5, kako se naziva pet najjačih kandidata, analitičari
predviđaju svijetlu budućnost unatoč nedavnim olujama na tržištima
u razvoju na istoku - u Rusiji i Aziji, te više stranih
investicija.
Oni koji su ostali u čekaonici, osim Slovačke, mogli bi prvo proći
kroz fazu pogoršanja stanja da bi tek onda nastupilo poboljšanje.
Slovačka, kao jedina koja je zbog političkih razloga isključena iz
pregovora o brzom ulasku u EU, izabrala je na izborima u rujnu
prozapadnu vladu i sada traži mjesto u prvom redu.
Europska banka za obnovu i razvoj, uspostavljena 1991. radi
poticanja prijelaza na tržišnu ekonomiju istočne Europe i Rusije,
objavila je u studenome da je rast usporen zbog 'spoticanja' u
provođenju reformi.
U središnjoj i istočnoj Europi i baltičkim zemljama ekonomski se
rast u 1998. prosječno stanjio na tri posto u 1998., u odnosu na
1997. u kojoj je iznosio 3,6 posto. Koraci unatrag očekuju se jedino
u Češkoj i Rumunjskoj prije nego dođe do prosječnog rasta u regiji
od 3,6 posto u 1999.
Ruska kriza dosad predstavlja najveći test reformi, no obzirom da
se većina zemalja u regiji prebacila na trgovinu sa Zapadom,
izravni utjecaj krize bio je prigušen.
Problemi bi u 1999. mogli nastupiti prije svega ako dođe do
stagnacije na Zapadu, jer te zemlje ovise o izvozu u zemlje zapadne
Europe.
Među predvodnicama reforme, mađarska je ekonomija rasla 5.2 posto u
1998. Dok vlada ove godine očekuje rast od četiri do pet posto,
analitičari očekuju četiri posto. Poljska je vlada svoje
predviđanja o rastu za 1999. prošlog tjedna smanjila sa 5,1 posto na
na 4,5 do pet posto. U Češkoj se očekuje za 1998. smanjenje rasta za
2,6 posto i 0,2 posto u ovoj godini. Vlada za to okrivljuje jaku
krunu, visoke kamate, loše poslovanje banaka i nedovršenu
privatizaciju.
Bugarska je dobila pohvale za izbjegavanje ekonomskog kolapsa
prije dvije godine i zabilježila je rast od 4,3 posto u prvih devet
mjeseci 1998. Vlada predviđa za ovu godinu rast od 3,7 posto.
Rumunjska, koja je popustila u provođenju privatizacije i
restrukturiranju, predviđa za iduću godinu pad od dva posto.
(Hina) ps rb