BBC 28. I. PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 28. I. 1999. Pregled tiska Vijest da je američki senator prihvatio prijedlog republikanske većine da se opozivno suđenje predsjedniku Clintonu nastavi pozivanjem triju svjedoka, jutrošnji 'The Financial Times' tumači kao znak da je osuda američkom Predsjednika po optužbi za krivokletstvo i ometanje pravde sada gotovo nemoguća. Iako je jučerašnji prijedlog republikanaca prihvaćen nadpolovičnom većinom, čak 44 senatora glasovala su za suprotstavljeni prijedlog obrane da se suđenje odmah prekine, što zapravo signalizira da su ti senatori svoju odluku o nevinosti predsjednika Clintona već donijeli te da republikanci nisu u stanju pridobiti dvotrećinsku većinu, potrebnu da bi se predsjednik Clinton uklonilo s njegove dužnosti. List 'The Independent' objavljuje portrete troje svjedoka koji će ipak iznijeti svoje iskaze pred Senatom u vjerojatno posljednjem tjednu postupka koji je, kako piše list, do temelja podijelio Sjedinjene Države, polarizirao političku javnost i čije će se posljedice, kako na politički život zemlje, tako i na opća poimanja morala i prava na privatnost u osobnom i javnom životu, moći shvatiti tek nakon podužega vremenskog odmaka. 'The Independentovi' dopisnici ističu kako je upadljivo da se u posljednjem pokušaju preokretanja postupka u svoju korist republikanski tužitelji oslanjaju na iskaze troje svjedoka, koji su svi, od prvih neprilika, neprestano iskazivali lojalnost gospodinu Clintonu. Prva svjedokinja optužbe je dakako sama gospođica Monica Lewinsky, koju američki mediji opisuju sirenom Ovalnog ureda. Nije međutim jasno što bi ona još mogla reći nakon 20-satnog iskaza, kojega je prošloga ljeta podnijela pred washingtonskom velikom porotom. Tužitelji tvrde da je žele ponovno saslušati kako bi uklonili preostale nepodudarnosti u njezinu iskazu i onome koji je velikoj poroti podnio predsjednik Clinton. Kako bi se izbjeglo da se postupak pred Senatom pretvori u pornografsko prepričavanje spolnih odnosa, tužitelji neće moći postavljati pitanja o pojedinostima samih odnosa, no oni se ipak nadaju da bi samo pojavljivanja gospođice Lewinsky pred Senatom moglo pomoći u galvaniziranju opozivnog postupka. Sljedeći svjedok optužbe je washingtonski odvjetnik i bliski prijatelj predsjednika Clintona Vernon Jordan, za kojega tužitelji tvrde da je na zahtjev predsjednika Clintona pronašao zaposlenje za gospođicu Lewinsky nakon njezina odlaska iz Bijele kuće, kako bi ju se navelo na šutnju o vezi koju je održavala s Predsjednikom. Gospodin Jordan je pred velikom porotom to odlučno negirao, rekavši kako je pomagao u zaposlenju cijeloga niza mladih ljudi bliskih Demokratskoj stranci, koji su imali adekvatne kvalifikacije te da u trenutku kada je tražio posao za gospođicu Lewinsky nije znao da je ona već bila pozvana da bude svjedokom optužbe koju je Paula Jones podnijela protiv gospodina Clintona za seksualno uznemiravanje. Treći će pred Senat izići Sidney Blumenthal, bivši novinar listova 'The New Yorker' ili 'The New Republic' koji je potom u administraciji predsjednika Clintona radio kao strateg u odjelu za komunikacije s javnošću. Gospodin Blumenthal je bliski prijatelj Billa i osobito Hillary Clinton, a pred Senatom će ga ispitivati o njegovu udjelu u seriji napisa u američkim medijima, u kojima se gospođica Lewinsky prikazivala u lošem svjetlu, nakon što se za nju prvi put čulo u javnosti prije otprilike godinu dana. Tužitelji žele ustanoviti je li gospodin Blumenthal na poticaj predsjednika Clintona organizirao kampanju medijskog blaćenja Monice Lewinsky, kao i što mu je Predsjednik u privatnim razgovorima rekao o njihovoj vezi, prenosi 'The Independent'. Naistaknutiji prostor na naslovnim stranicama posvećen je izvješćima o jučerašnjem ubojstvu jednoga od nekad čelnih ljudi Irske republikanske armije Andrewa Collinsa, koji je nakon uhićenja 1984. najprije bio policijski dužnosnik, a onda se, kasnije, ogradio od Irine taktike nasilne borbe te javno djelovao osuđujući terorizam. 'The Times' ističe da je unatoč brojnim prijetnjama i nekoliko napada na njegovu imovinu te ranijem pokušaju ubojstva 1997. godine, opetovano odbijao napustiti Sjevernu Irsku, ali i da je cijelo vrijeme bio svjestan opasnosti da bude ubijen. 'The Guardian' ističe da je nakon napuštanja Ire Collins govorio da će ostatak života posvetiti miru, bez obzira na posljedice te da je njegova knjiga 'Bijes ubijanja' omogućila poman uvid u hladni i zastrašujući svijet planiranja ubojstava i terorističkih akcija. 'The Independent' prenosi Collinsove riječi s promocije njegove knjige prije deset godina, kako je njezinim pisanjem želio zajamčiti da se, kada u Sjevernoj Irskoj jednom ipak zavlada mir, hladnokrvne ubojice prošlosti nikada ne slave kao junaci za slobodu. Nakon sukoba povijest je često uljepšana, a ova knjiga treba spriječiti da se to dogodi u Sjevernoj Irskoj jer u tom sukobu nije bilo ničeg junačkog. U redakcijskim uvodnicima koje povodom Collinsova ubojstva objavljuju 'The Times' i 'The Daily Telegraph', obje redakcije traže od vlade da odmah suspendira program prijevremenog puštanja na slobodu osuđenih terorista Ire iz britanskih zatvora, u skladu s mirovnim dogovorom od Velikog petka, budući da je jučerašnje ubojstvo Andrewa Collinsa, za koje se sumnjiči IRA, prekršaj ne samo toga sporazuma nego i moratorija na nasilje kojega je proglasila sama IRA. O zbivanjima vezana uz krizu na Kosovu danas pišu 'The Independent', 'The Daily Telegraph' i 'The Guardian'. Prva dva lista donose izvješća o još jednom napadu srpskih snaga na položaj Oslobodilačke vojske Kosova blizu Podujeva. 'The Daily Telegraph' prenosi srpska tumačenja da je napad u kojemu je sudjelovalo lako topništvo, tenkovi i policijske snage, uslijedio nakon što su gerilci Oslobodilačke vojske Kosova napali srpsku policijsku postaju u Podujevu, ali i izjavu glasnogovornika međunarodne verifikatorske misije Jordana Grunneta kako napad o kojem Srbi govore nije verificiran. 'The Daily Telegraphov' novinar ističe kako se glasnogovornik suzdržao da jasno osudi srpsku stranu za, kako se čini, još jedno eklatantno kršenje sporazuma Milošević- Holbrooke od prošloga listopada. Tekst u 'The Guardianu' više se bavi međunarodnim diplomatskim naporima za rješavanje kosovske krize te se najavljuje sutrašnji sastanak u Parizu međunarodne kontaktne grupe za bivšu Jugoslaviju na kojoj će se razmatrati mogućnost da se dvije sukobljene strane pozovu na izravne pregovore organizirane po uzoru na one u Daytonu iz 1995. na kojima je postignut sporazum o prekidu rata u Bosni i Hercegovini. Jedini problem je, piše list, što nijedna zapadna sila nema odgovor na pitanje što učiniti ako predstavnici jedne ili obiju strana jednostavno ne dođu na takve pregovore(...). (BBC)