FR-LIBERATION 25.1.JELJCINOV OPOZIV

FRANCUSKA LIBERATION 25. I. 1999. I ruski zastupnici žele svoj 'impeachment' O višemjesečnom nastojanju ruskih zastupnika da smijene predsjednika Jeljcina, iz Moskve izvješćuje Veronique Soule: "U ponedjeljak ujutro, Vadim Filimonov, predsjednik povjerenstva za opoziv Predsjednika, govori pomalo umornim glasom. Još je jedan svjedok odbio svjedočiti: gospodarstvenik Sergej Glazjev, koji ima 'važne obveze'. 'Već se drugi put ne pojavljuje, kaže jedan zastupnik. Jasno je: ne želi doći.' Od 19. lipnja 1998., parlamentarno povjerenstvo za 'impeachment' (ista se riječ rabi u ruskom) predsjednika Jeljcina svakog se ponedjeljka sastaje u Dumi. Beskrajno daleko od Clintonova sudskog postupka o kojemu se toliko piše u glasilima, rad ovog povjerenstva izaziva slab interes. Najvažniji svjedoci - Mihail Gorbačov, Viktor Černomirdin, Andrej Kozirjev i dr. - ne reagiraju. I s razlogom: postupak nema nikakva izgleda na uspjeh. Prema Ustavu koji je izrađen po mjeri Borisa Jeljcina, predsjednik se može smijeniti zbog veleizdaje i teških zlodjela. No postupak nailazi na mnoge zapreke. Da bi uspio, potrebna je potpora dviju trećina parlamenta. No gornji je dom jako privržen Kremlju. Potreban je također pristanak - malo vjerojatan - Ustavnog i Vrhovnog suda. Unatoč svemu, povjerenstvo ne odustaje. Čini ga petnaest zastupnika, a odražava odnos snaga u Dumi. S trojicom komunista, među kojima je i predsjednik, većinu u povjerenstvu ima lijeva oporba i nacionalisti koji su od njega načinili mjesto napada na Jeljcina. Profesor prava u Tomsku, Filimonov, domaći Kenneth Starr, pazi da se poštuju propisi. 'Dobio sam nove dokaze koje bih vam htio pokazati, kaže: dokumentarni film o događajima iz 1993. i audiokasetu o potresnom položaju djece u Irkutsku.' Nekolicina zastupnika primjećuje da nemaju kasetofon, a i sama je Duma slabo opremljena. 'Barem ću pustiti da kaseta ide od ruke do ruke', uzdiše Filimonov. Povjerenstvo koje glasuje običnom većinom, već razmatra četiri glavna predmeta optužbe: raspad SSSR-a 1991., gušenje pobune u parlamentu 1993., rat u Čečeniji (1994. - 1996.) i, na koncu, 'uništenje' vojske (zapravo njezino osiromašenje). Sada se raspravlja o zadnjoj točki: 'genocidu nad ruskim narodom'. Prošlog su ponedjeljka svjedočili sveučilištarci. Akademik Dimitrij Venediktov dugo je govorio o smanjenju pučanstva u doba Jeljcinove vladavine koje je sa 148,7 milijuna u 1992., danas palo na 146,4 milijuna. 'Genocid je, zaključio je, i politika koja vodi do demografskog pada, pogoršanja zdravlja i pada kvalitete života pučanstva.' Nakon njega, filozof Eduard Volodin upozorio je na 'ponižavanje ruskog jezika'. Za liberale u povjerenstvu, ta je točka ponajprije ideološkog značaja. 'Neću glasovati za', tvrdi Jelena Mizulina iz reformatorske stranke 'Jabloko' i prva zamjenica predsjednika povjerenstva. Ima dosta bijede i nezadovoljstva. No ne vidim kakve to ima veze s promišljenim genocidom. Ta optužba nije zakonski utemeljena.' Glasovanje je odgođeno za dva tjedna. U dnu prostorije, a to je dvorana na devetom katu ukrašena zemljovidom Rusije, mjesta namijenjena tisku su poluprazna. Jedna novinarka lakira nokte. Navečer će televizija napraviti gužvu. Ona će, naprotiv, puno mjesta posvetiti Clintonovu suđenju. 'Optužuju nas da odugovlačimo, žali se komunist Anatolij Lukjanov, jedan od vođa pokušaja puča protiv Gorbačova 1991. No mi ne dobivamo novce. A pogledajte Clintonov sudski postupak, tu se slijevaju tisuće dolara.' Drugi čimbenik koji ozloglašava rad povjerenstva: bojkot 'Predsjednikova tabora'. Na svakoj sjednici, stolica predstavnika Kremlja ostaje prazna. Rezultat: sve dokaze iznosi optužba. Jelena Mizulina misli da je riječ o jedinstvenom iskustvu: 'Rusi otkrivaju da predsjednik na dužnosti može biti predmet optužba; prije se čekalo da umre.' Komunisti rade za povijest: umjesto da sruše Jeljcina, šest svezaka koje je prikupilo povjerenstvo, smatraju, zauvijek će okaljati njegov ugled."