ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - U povodu 200. obljetnice smrti Nikole Škrleca Lomničkog (1729.-1799.), jednog od najistaknutijih javnih djelatnika u sjevernoj Hrvatskoj druge polovice 18. stoljeća, danas je u palači Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) održan znanstveni skup. Skup su priredili Pravni fakultet u Zagrebu i Razred za humanističke znanosti HAZU-a, u radu su sudjelovali ugledni povjesničari i profesori Pravnoga fakulteta, a otvorio ga je predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan.
ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - U povodu 200. obljetnice smrti Nikole
Škrleca Lomničkog (1729.-1799.), jednog od najistaknutijih javnih
djelatnika u sjevernoj Hrvatskoj druge polovice 18. stoljeća,
danas je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)
održan znanstveni skup.
Skup su priredili Pravni fakultet u Zagrebu i Razred za
humanističke znanosti HAZU-a, u radu su sudjelovali ugledni
povjesničari i profesori Pravnoga fakulteta, a otvorio ga je
predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan. #L#
Nikola Škrlec Lomnički podrijetlom je iz turopljske plemićke
obitelji. Osim u Zagrebu školovao se na pravnim učilištima u Beču,
Pešti i Bologni. Na njegovo formiranje osobito je utjecao
svojevrsni mu mentor Adam Baltazar Krčelić, koji u svojem djelu
"Annuae" bilježi da je Škrlec bio izvanredno darovit i naobražen,
poliglot, znanstvenik i pisac izvrsnih djela o pravnim pitanjima i
povijesti javnoga prava u Hrvatskoj.
Godine 1754. Škrlec se vraća u Zagreb i postaje bilježnikom, a 1758.
prisjednikom Sudbenoga stola. U to se vrijeme bori protiv
nesposobna i konzervativna plemstva u sjevernoj Hrvatskoj,
pokušava utjecati na sređivanje društvenih i gospodarskih prilika
u zemlji koje su se zaoštrile valom seljačkih pobuna u Hrvatskoj i
Slavoniji, istaknuo je na današnjem skupu mladi povjesničar Nikša
Lučić.
Škrlec je poznat i kao jedan od glavnih nositelja terezijanskih
reforma, što je pridonijelo osnutku Hrvatskoga kraljevskog vijeća
(1767.-1779.), svojevrsne vlade za Hrvatsku i Slavoniju, u kojoj se
posebno zauzimao za razvoj javne uprave. Važnim pitanjima držao je
i razvoj trgovine i prometa, poljodjelstva i obrtništva.
Kako je istaknuto na današnjem skupu, Nikola Škrlec utjecao je i na
sređivanje i smještaj zemaljskoga arhiva te županijskih i drugih
arhiva u zemlji.
U njegove zasluge ubraja se i osnutak Političko-kameralnoga
studija u Varaždinu 1769. i rad na utemeljenju i prvotnoj
organizaciji Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu 1776. te
posebnom skrbi za njezinu knjižnicu.
Škrlec je višestruko povezan s početcima mnogih središnjih
hrvatskih kulturnih ustanova (Zagrebačko sveučilište, Nacionalna
i sveučilišna knjižnica, Hrvatski državni arhiv i Pravni fakultet u
Zagrebu).
Od 1782. do 1785. Škrlec obnaša dužnost velikoga župana Zagrebačke
županije. Pristaša je prosvjetitljstva, a suprotstavlja se
politici novoga vladara Josipa II., posebice centralizaciji i
germanizaciji, braneći hrvatske interese.
O idejnim i povijesnim okvirima u kojime je živio i radio Nikola
Škrlec Lomnički na današnjem znanstvenom skupu govorili su dekan
Pravnoga fakulteta dr. Uroš Dujšin i dr. Petar Strčić; dr. Neven
Jovanović predstavio je "Dijaloge Nikole Škrleca Lomničkoga", a
dr. Željko Pavić i akademik Vladimir Stipetić govorili su o
Škrlečevoj ulozi u visokome školstvu i agrarnoj politici u
Hrvatskoj u 18. stoljeću.
(Hina) ta sp