BBC 27. I PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 27. I. 1999. Pregled tiska Fotografije koje prikazuju apokaliptične prizore kolumbijskog grada Armenie nakon potresa snage šest stupnjeva po Richterovoj ljestvici, dominiraju naslovnicama jutrošnjih izdanja britanskih dnevnih listova. 'The Times' javlja da je u gradu srušeno najmanje 25 velikih zgrada, među kojima je i jedna stambena desetokatnica u kojoj je poginulo 60 osoba. Listovi prenose apele za međunarodnom pomoći, donose dirljiva izvješća o naporima samih građana da golim rukama dođu do preživjelih ispod ruševina u gradu, u kojem je cjelokupna infrastruktura za rad hitnih službi uništena. List 'The Guardian' prilike sažima u naslovu 'Pakao došao u Kolumbiju'. 'The Independent' pak ističe da je jučerašnji potres treća prirodna katastrofa koja je pogodila zemlju u posljednjih petnaest godina. G. 1985. u iznenadnoj erupciji vulkana u srednjoj Kolumbiji jedan cijeli grad je zbrisan s lica zemlje, a u katastrofi je poginulo 23 tisuće ljudi. G. 1994. u potresu na jugu zemlje poginulo je 800 ljudi, a preko 50 tisuća ih je ostalo bez domova. Današnji 'The Daily Telegraph' objavljuje test svog izvjestitelja iz Prištine Juliusa Straussa, koji govori o sve više naznaka da na Kosovu aktivno djeluju najmanje dva - kako ih autor naziva - 'odreda smrti', koja su pod kontrolom srpske vlade i vrlo vjerojatno odgovorna za nedavni pokolj više od 40 kosovskih Albanaca u selu Račak. Novinarska ekipa lista na Kosovu tjedan je dana opsežno intervjuirala srpske kontakte, preživjele Albance, zapadne diplomate na Kosovu i članove međunarodne verfikatorske misije, a tako prikupljeni materijal, po pisanju autora, upućuje da je operacija u Račku bila pod nazorom specijalne antiterorističke jedinice srpske policije, koja je pod izravnim nadzorom ministra unutarnjih poslova. Više preživjelih dalo je identične opise male grupe muškaraca odjevenih u crne uniforme, rukavice i maskiranih lica, za koje se tvrdi da su koordinirali napad na selo i pogubljenja koja su se kasnije dogodila. Ti iskazi poklapaju se, po pisanju 'The Daily Telegrapha', s onima prikupljenima prilikom prijašnjih pokolja, osobito onog u selu Prekaze u ožujku prošle godine kad je preko 60 Albanaca ubijeno u operaciji za koju su srpske vlasti kasnije priznale da ju je provela specijalna antiteroristička jedinica. Uz iskaze osoba koje se opisuju očevicima pokolja u Račku, 'The Daily Telegraph' navodi izjavu neimenovanoga vojnika jugoslavenske vojske, koji je služio s pripadnicima specijalne jedinice u južnom Kosovu, po kojem su njezini pripadnici sasvim različiti momci, golemih tjelesnih razmjera, sama njihova pojava je zastrašujuća. Oni sami sebi propisuju zakone i najbolji su borci koje imamo. Oni su operativci koji nestanu mnogo prije nego bilo tko primijeti da su negdje bili. Po pisanju 'The Daily Telegraphova novinara', u akciji u Račku mogla je biti umiješana jedinica za specijalne operacije, koja je u svom djelovanju još tajnija od antiterorističke jedinice i čije je pripadnike neupućenima gotovo nemoguće identificirati. Tom jedinicom zapovijeda obavještajni odjel ministarstva unutarnjih poslova Srbije, ona nema nikakve redovite uniforme, a među njenim pripadnicima nema podjele na činove. Ako se njihova umiješanost dokaže, odgovornost će se moći još čvršće pripisati jugoslavenskom režimu i predsjedniku Miloševiću, kojega mnogi smatraju glavnim režiserom svih balkanskih ratova. List zaključuje temeljem iskaza beogradskih vojnih analitičara kako Milošević vjerojatno nije morao sam izričito naređivati najteže pokolje, ali je raspoređivanje određenih jedinica na određenim područjima uz istovremeno znanje o njihovim sposobnostima i ovlastima koje imaju, dovoljno da bi se zaključilo kakvo se rješenje želi ostvariti u pojedinačnim situacijama. Izvješćujući o posjetu Pape Ivana Pavla II. Sjedinjenim Američkim Državama, dopisnik 'The Guardiana' iz Sant Louisa javlja o njegovu ponovnom susretu s američkim predsjednikom Billom Clintonom, koji je, u sadašnjim okolnostima, možda više nego ikada prije simbolizirao dvije oprečne vizije o svijetu i životu. Poglavar Rimokatoličke Crkve i predsjednik najmoćnije zemlje svijeta razgovarali su u privatnoj audijenciji 20-ak minuta, tijekom kojih vjerojatno nisu mogli pronaći mnogo zajedničkog. Smrtna kazna, bombardiranje Iraka, seks izvan bračne zajednice i pravo na pobačaj, sve su odreda pojmovi kojima se ostarjeli Papa dugi niz godina sustavno protivio, dok je predsjednik Clinton sa svima njima na jedan ili drugi način povezan. Obojica su međutim i ovog puta, kao i prilikom ranija dva susreta, jedan drugog tretirali s najvećim poštovanjem, a pozdravljajući ponovni Papin dolazak na američko tlo, predsjednik Clinton, inače baptistički protestant, izrekao je samo jednu rečenicu koja bi se mogla dovesti u vezu i s njegovim vlastitim nevoljama: 'Ljudima još uvijek treba vaša poruka da smo svi mi djeca Božja i da smo svi ostali nedostojni njegove slave, piše 'The Guardian'. (BBC)