ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Hrvatski je državni arhiv (HDA) ovih dana uspio nabaviti računalni "Popis žrtava rata 1941.-1945.", koji je na osnovi popisa Savezne komisije za žrtve rata iz 1964. izradio Savezni zavod za statistiku
1992. Prošle je godine ravnatelj HDA nekoliko puta neuspješno tražio od Arhiva Jugoslavije, Saveznoga zavoda za statistiku i beogradskog Muzeja genocida izvornu građu popisa žrtava rata ili njegovu obradu koja ima 16 svezaka i gotovo 11.000 stranica, ali svi su pokušaji odbijani s obrazloženjem da je popis navodno nepotpun i da bi se mogao zlouporabiti.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Hrvatski je državni arhiv (HDA) ovih
dana uspio nabaviti računalni "Popis žrtava rata 1941.-1945.",
koji je na osnovi popisa Savezne komisije za žrtve rata iz 1964.
izradio Savezni zavod za statistiku 1992. Prošle je godine
ravnatelj HDA nekoliko puta neuspješno tražio od Arhiva
Jugoslavije, Saveznoga zavoda za statistiku i beogradskog Muzeja
genocida izvornu građu popisa žrtava rata ili njegovu obradu koja
ima 16 svezaka i gotovo 11.000 stranica, ali svi su pokušaji
odbijani s obrazloženjem da je popis navodno nepotpun i da bi se
mogao zlouporabiti.#L#
Ravnatelj HDA dr. Josip Kolanović nije otkrio gdje je Arhiv nabavio
popis, ali je napomenuo kako Hrvatska u sklopu sukcesije bivše
Jugoslavije treba tražiti izvornu građu toga popisa, koja se odnosi
na Hrvatsku. Po tom popisu u Hrvatskoj je u ratu bilo 194.749
antifaštičkih žrtava: od toga u jasenovačkome logoru 49.874 i
starogradiškom 9587 žrtava.
Prošle je godine objavljena knjiga "Jasenovac - žrtve rata ...",
koja je zapravo izvadak "Popisa žrtava rata 1941.-1945.".
Popis žrtava koji se odnosi na Hrvatsku ima 4798 stranica, građa je
svrstana u 24 knjige po općinama, a posljednja se odnosi na Zagreb.
Po Kolanovićevim riječima na tome popisu, koji je rađen na osnovi
odluke bivše jugoslavenske vlade od 10. lipnja 1964. i provodio se u
organizaciji tadašnjih državnih vlasti, radilo je oko 30.000
ljudi. Cilj mu je bio pribaviti službenu dokumentaciju za pregovore
sa SR Njemačkom, koja je po mirovnom ugovoru bila obvezna platiti
odštetu ratnim žrtvama. Popis je proveden u listopadu i studenome
1964., a organizirali su ga savezno, republička, pokrajinska,
kotarska i općinska povjerenstva. Bile su izrađene potanke upute za
provedbu popisa i pomno su birani popisivači kako bi se dobili što
vjerniji podatci i ustanovilo stvarno stanje. Cilj pospisa je bio
obuhvatiti "sve državljane koji su od 6. travnja 1941. do 15.
svibnja 1945. bili žrtve fašističkoga terora ili rata". U Hrvatskoj
je na popisivanju žrtava radilo 7500 popisivača.
Da je popis obavljen u tančine i temeljito, kako napominje
Kolanović, svjedoči podatak da su popisivačima bile određene
stroge granice popisnog kruga te da su popisivali ne samo žrtave
pojedinih domaćinstava, nego prikupljali podatke o njihovim
daljnjim srodnicima, koji su stradali, a nemaju bližih srodnika,
koji bi dali podatke.
Osim toga popisa HDA ima i popis koji je radila hrvatska Zemaljska
komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača,
koja je djelovala od 1944. do 1947. te djelomičan popis bivšega
SSRNH iz 1950.
Ravnatelj HDA izjavio je kako te popise sada treba usporediti i
načiniti konačnu izradbu podataka o broju antifašističkih žrtava,
koje su više od deset puta uvećavane. Tako su se širili podatci o
više od 700.000 žrtava samo u Jasenovcu.
Kolanović napominje kako je Hrvatska obvezna istražiti sve žrtve
stradale u Drugome svjetskom ratu i posebno one o kojima se do 1990.
javno nije smjelo ni govoriti.
(Hina) mc mc