US WP 20. I. CIA - STASI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 20. I. 1999. Sjedinjene Države neće predati špijunsku kartoteku Istočne Njemačke "Sjedinjene Države ne namjeravaju njemačkoj vladi predati cjelovite dokumente o istočnonjemačkim inozemnim špijunskim operacijama. CIA se dokumenata dokopala, po vladinim izvorima, u tajnoj operaciji negdje poslije 1989.,", piše Walter Pincus. "Dužnosnici Clintonove vlade reagirali su jučer na novinska izvješća koja su se u Njemačkoj pojavila potkraj tjedna, a govore o tome da je sa Sjedinjenim Državama postignut dogovor o dostavljanju kartoteke. Jedan je dužnosnik izjavio da su njemački dužnosnici 'stavljali priče u tisak kako bi imali veći pristup spisima'. Dokumenti koje su američki tužitelji nedavno iskoristili na sudu u Virginiji da bi im pomogli osuditi tri Amerikanca koji su špijunirali za istočne Nijemce, uključuju ono što obavještajne agencije smatraju 'krunskim draguljem' svake službe: prave identitete, prihode, tajna imena i izvješća tisuća istočnonjemačkih obavještajnih agenata iz razdoblja hladnog rata. Većina agenata koji su radili za HVA, krilo inozemnih operacija njemačkog sustava državne sigurnosti STASI, bili su građani zapadne Njemačke i drugih država NATO-a u Europi, no neki su bili Amerikanci ili su dolazili s Bliskog istoka i iz Afrike. Njemačka je vlada 'u prošlosti imala pristup kartoteci', izjavio je jedan viši američki dužnosnik jučer, 'no ne namjeravamo joj predati dokumente'. Dodao je, 'i dalje ćemo pomagati' Nijemcima i drugim savezničkim zemljama davanjem kartoteke na uvid. Njemački političari posljednjih mjeseci govore da žele kartoteku, no zasad vlada nije primila službeni zahtjev, kažu američki dužnosnici. Pitanje se ponovno pojavilo za vrijeme vikenda nakon članka objavljenog u njemačkom tjedniku 'Der Spiegel'. List piše da su novopronađene magnetske vrpce STASI-jevih dokumenata dekodirane i otkrivaju izvješća inozemnih agenata HVA. Časopis navodi da bi to otkriće moglo uvjeriti CIA-u na predaju dokumenata. Originalni dokumenti, koji su vrijedili milijune dolara u vrijeme kad ih je CIA pribavila, danas bi se mogli pokazati izvanredno nezgodnima za pojedince čije špijuniranje za istočnu Njemačku nikad nije raskrinkano. Prema jednom višem obavještajnom dužnosniku, 'njihovo odavanje moglo bi tim ljudima nanijeti štetu'. (...) Drugi neizgovoreni razlog za nepredavanje dokumenata jest da CIA možda koristi neke od starih istočnonjemačkih špijuna u drugim dijelovima svijeta za vlastite tajne operacije. Kako je CIA dobila dokumente ostaje velika tajna, ali agencijski dužnosnici drže to jednim od većih uspjeha u završnim danima hladnog rata. Jedan bivši službenik CIA-e upoznat s operacijom, nazvanom Operacija Rosewood, odbio je čak i reći koje su godine nabavljeni. 'To bi nekom moglo pomoći da shvati odakle su stigli', izjavio je. Taj izvor rekao je da su bivši članovi STASI-ja potrošili godine pokušavajući saznati kako je CIA dobila dokumente da bi shvatili tko je izdao njihovu organizaciju. Zapravo, američki su dužnosnici jučer odbili službeno priznati javnosti da se dokumenti drže u sjedištu CIA-e. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova James P. Rubin rekao je novinarima da 'ne bi mogao komentirati obavještajna pitanja'. No on je potvrdio da su prošlog studenoga bivši politički vođe i zagovornici građanskih prava iz istočnog dijela Njemačke predali molbu američkom veleposlanstvu u Berlinu tražeći dokumente. Glasnogovornik Bijele kuće izjavio je jučer da 'nema komentara' o dokumentima, ali je dodao da nije donesena odluka o molbi."