ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Hrvatska je po broju zračnih luka u odnosu na površinu, broj stanovnika i turista jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta. Stoga se do 2010. ne planira gradnja novih zračnih luka referentne duljine staze
veće od 1800 metara, nego su nužna tehnička, tehnološka i sigurnosna unaprjeđenja, proširenja i izgradnja novih građevina i površina, kod postojećih luka, stoji u Prijedlogu strategije prometnog razvitka RH, koji će se uskoro naći pred Hrvatskim državnim saborom.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Hrvatska je po broju zračnih luka u
odnosu na površinu, broj stanovnika i turista jedna od
najrazvijenijih zemalja svijeta. Stoga se do 2010. ne planira
gradnja novih zračnih luka referentne duljine staze veće od 1800
metara, nego su nužna tehnička, tehnološka i sigurnosna
unaprjeđenja, proširenja i izgradnja novih građevina i površina,
kod postojećih luka, stoji u Prijedlogu strategije prometnog
razvitka RH, koji će se uskoro naći pred Hrvatskim državnim
saborom. #L#
U budućnosti će se otprilike 95 posto očekivanog prometa
ostvarivati preko sedam domaćih zračnih luka za konvencionalne
zrakoplove, a od toga će luke Zagreb, Dubrovnik, Split i Pula
realizirati otprilike 87 posto od očekivanog ukupnog prometa
putnika u domaćim zračnim lukama, a više od 90 posto ako se ne
izgrade nove, male zračne luke.
Ukupna sredstva predviđena do 2010. za razvoj zračnog prometa
iznose 995 milijuna dolara.
Zračna luka Zagreb imat će do 2010. najvažniju ulogu u redovitom
međunarodnom i domaćem prometu. Master Planom te luke predviđena je
izgradnja nove putničke zgrade s pripadajućom stajankom za
zrakoplove, novom pristupnom prometnicom iz Zagreba, odnosno
petljom na zagrebačkoj obilaznici, parkiralištima i pratećom
infrastrukturom.
U Zračnoj luci Dubrovnik radi se na unaprjeđenju sustava prijma i
otpreme putnika, prtljage i zrakoplova, a do 2010. se planira i
dovršenje putničke zgrade, te neki drugi zahvati.
Zračna luka Zadar upravo se obnavlja i proširuje putničku zgradu,
što bi prema projektu trebalo zadovoljiti prometnu potražnju do
2006., a do 2010. bi trebalo i dograditi putničku zgradu.
Zračne luke Split, Pula, Rijeka i Osijek sadašnjim bi kapacitetima
trebale zadovoljiti očekivanu prometnu potražnju do 2010.
Ukupni broj putnika u odlasku, dolasku i tranzitu u hrvatskim
zračnim lukama 1996. je dosegnuo 1,76 milijardi. Godine 2000. taj
broj bi bio 3,33 milijarde, a u 2010. bi se popeo na 7,58 milijardi,
prognoze su Strategije prometnog razvitka.
I jedini domaći zračni prijevoznik, Croatia Airlines, započeo je
zamjenu dijela flote, a dugoročno planira flotu za zadovoljavanje
gotovo stopostotne potražnje u domaćem prometu, otprilike 60
postotne potražnje u međunarodnom redovitom prometu i s manjim
udjelom, otprilike 12 posto, u 2010. u međunarodnom neredovitom
(čarter) prometu.
Dugoročno je potrebno osnovati zrakoplovnu tvrtku koja bi malim
zrakoplovima, sa 20 putničkih sjedala, održavala vezu između
otočkih i kopnenih zračnih luka.
(Hina) alt vel