RDW 25. I. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 25. I. 1998. Pregled tiska Situacija na Kosovu i dalje je u središtu pozornosti vanjskopolitičkih komentara u njemačkim medijima, pri čemu je osobito na odjek naišla izjava kancelara Schroedera da ne isključuje slanje njemačkih kopnenih postrojba u sklopu međunarodnih mirovnih snaga za Kosovo. Evo najprije izvatka iz toga intervjua objavljenog u tjedniku "Focus". Na novinarsko pitanje "može li se taj sukob riješiti samo vojnim sredstvima", Schroeder je odgovorio: = Naravno, ne. Europljani moraju biti načistu s time što dolazi nakon vojne intervencije. Sve to može biti uspješno samo ako naše djelovanje bude jasno i trajno, ako ono bude najprije vodilo prestanku nasilja i onda omogući razuman gospodarski razvitak u toj regiji. - Kako dugo Zapad može još čekati? = Moramo s našim partnerima razgovarati kako možemo spriječiti razvitak sličan onom u Bosni. Tamo je do intervencije došlo tek nakon što su poginuli deseci tisuća ljudi. - Pretpostavlja li ekonomski razvitak Kosova neovisnost od Beograda? = Ishodište sukoba je bilo ukidanje autonomije od Miloševića. Zahtjevi međunarodne zajednice ne nadilaze povećan status autonomije u sklopu Savezne Republike Jugoslavije. - Da li bi Bundeswehr sudjelovao u intervenciji NATO-a isto kao i ostali partneri? = Mi smo već danas angažirani u toj regiji, kako na vojnom tako i na civilnom području. Mi smo dio NATO-a, mi sudjelujemo u odlukama. I sudjelovat ćemo u njihovim posljedicama. - Uključujući i njemačke kopnene postrojbe na područjima na kojima još ne vlada mir? = Mi djelujemo u sklopu i u suradnji s međunarodnom zajednicom, a s obzirom na to ništa se ne može isključiti, rekao je među ostalim kancelar Schroeder u razgovoru za muenchenski tjednik "Focus". "Nuernberger Zeitung" raščlanjuje odnose unutar međunarodne zajednice u vezi s mogućom uporabom kopnenih postrojbi: Sjedinjene Države, koje su nakon traumatskih iskustava od Vijetnama do Somalije stalno pokušavale izbjeći uporabu američkih vojnika na stranom teritoriju, dosad su vjerovale da je dovoljno uz pomoć zračnih napada prisiliti Miloševića na koljena. Europski saveznici su nasuprot tomu uvjereni da zračni napadi samo tada mogu biti uspješni (a to slikovito pokazuje Zaljevski rat), budu li povezani s akcijama na kopnu. U Europi, i osobito u Njemačkoj, stoga izuzetno važnim smatraju američko sudjelovanje u eventualnoj intervenciji kopnenih postrojba na Kosovu. Napuštanje iskorištavanja atomske energije, zacrtano u koalicijskom planu nove crveno-zelene vlade postalo je najtežim testom ne samo čvrstoće vladajuće koalicije nego i njemačkih odnosa s Francuskom i Velikom Britanijom. "Rhein-Zeitung" iz Koblenza pita: Postaje li ministar okoliša Juergen Trittin rizikom za napuštanje atomske energije, jer se kao socijalni gospodarstvenik u svojoj aroganciji potpuno precjenjuje, ignorira pravna upozorenja i provocira procese za odštetu. Ministar se tako jako dopada sam sebi u ulozi antiatomskog gurua da kvazi-spontanim scenarijem po svaku cijenu želi držati zelenu zastavu u vladi. Londonski "The Times" napominje: Možda se gospodin Schroeder osjeća prisiljenim pustiti Zelene da djeluju. Za to će na domaćem terenu morati skupo platiti, čim vidljive postanu posljedice. Ali, on ne može izbjeći ni međunarodne posljedice. Velika Britanija i Francuska bi trebale, ako podupiru svoju industriju, ustrajati na tomu da se zahtijeva svaki penny koji mora biti plaćen. (RDW)