IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE - 3.DIO I SVRŠETAK

(nastavak) "3. Kultura Kultura, kao ono pojedinačno i kolektivno dobro, na stečevinama koje se u prošlosti utemeljuje i čuva nacionalni identitet, a na stvaralačkim izvorima u sadašnjosti grade mostovi prema budućnosti, u protekloj godini bilježi ključni iskorak. Hrvatska jasno određuje svoju kulturnu politiku na razini općih nacionalnih vrednota, ali i kao skup posve konkretnih pojava, smjernica i mehanizama kojima hrvatske kulturne stečevine treba očuvati i unaprjeđivati. Na kulturnom je području osobito osjetljivo, kako usklađivati raznorodne pojavnosti i interese: one iz nacionalne posebnosti i one iz sve nametljivije "globalizacije"; tradicionalne i inovativne, većinske i manjinske, centralne i decentralizirajuće, one što se zauzimaju za nacionalno-državnu samosvojnost i one naciji suprotstavljene, koje tobože jedino afirmiraju civilno, univerzalno društvo. Drugim riječima: kako istodobno promicati i rješavati suprotstavljenost različitih ciljeva i idejnih usmjerenja nacionalno-državne politike i pojedinih sastavnica društva? Primjerice, gospodarsku probitačnost i kulturne potrebe, političku demokraciju i isključivi individualizam, društvenu suprotnost i solidarnost, te kulturu društvenog i ljudskog ponašanja? Odgovori na ta bitna pitanja suvremenoga društva, u našim skrajnje otežanim okolnostima obnove i prijelaznog razdoblja, izneseni su u "Nacionalnom izvješću o hrvatskoj kulturnoj politici", što je verificirano s najvišim ocjenama na europskoj razini, i stoga može poslužiti kao putokaz kulturnog razvitka u ovoj godini. Kulturni napredak zajamčuje postupno poboljšanje materijalne osnovice. U državnom proračunu sredstva namijenjena kulturnim djelatnostima u ovoj godini, u usporedbi s proteklom, povećana su za 6,75% i čine oko 1% proračuna. Tomu treba dodati znatna lokalna sredstva. Ukupnim izdvajanjima za kulturu Hrvatska se približila visokim europskim standardima. Najvažnije kulturne djelatnosti u ovoj godini, u prvom bi redu trebale obuhvatiti: dalju obnovu spomeničke baštine stradale u Domovinskom ratu; pregovore s Vladom SR Jugoslavije o povratu otuđenoga hrvatskog umjetničkog blaga, te predaju dokumentacije za uvrštenje povijesne jezgre Varaždina, Velikog Tabora, osječke Tvrđe, episkopalnog kompleksa u Zadru i šibenske katedrale na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Nakon otvorenja novog stalnog postava Moderne galerije u Zagrebu, te Galerije Meštrović u Splitu u protekloj, u ovoj godini namjera je položiti kamen temeljac novom zdanju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Vrijedno je spomenuti znatan pomak u prošloj godini u filmskoj proizvodnji na 7 igranih filmova, naročito u usporedbi s godinama prije uspostave hrvatske nezavisnosti, kada su se u Hrvatskoj u prosjeku godišnje proizvodila 2 do 3 filma. Ministarstvo kulture, u suradnji s HRT-om, i u ovoj će godini sufinancirati najmanje sedam igranih filmova, a također i proizvodnju dokumentarnog i animiranog filma. Za otkup knjiga i poticanje izdavaštva izdvojeno je čak 7 puta više sredstava no prethodnih godina: 54 milijuna kuna za tiskanje i otkup knjiga, te obnovu knjižnog fonda u knjižnicama, i 6 milijuna kuna za časopisnu djelatnost, dakle ukupno 60 milijuna kuna. Unatoč tomu, ima poteškoća izazvanih ne toliko uvođenjem poreza, već zbog malog tržišta i niskih naklada. U ovoj godini bit će nužna rasprava o dugoročnom rješenju položaja knjige, kao jedinstvenog kulturnog dobra. I na području glazbeno-scenske umjetnosti treba nastaviti s još sustavnijim poticanjem nacionalnih, profesionalnih i amaterskih institucija, te vrsnih umjetnika. Ustrajno treba snažiti nazočnost hrvatske kulture u svijetu, isticati njezinu osobnost, sudjelovati u međunarodnim projektima s područja kulture, medija i novih komunikacijskih tehnologija. Blistav uspjeh, moderne i samosvjesne Hrvatske, na Svjetskoj izložbi u Lisabonu držim zalogom uspjeha u projektima koji slijede, napose izložbe "Kršćanstvo u Hrvata" u Vatikanu. 4. Zdravstvo Zdravstveno stanje možemo, prema uobičajenim indikatorima Svjetske zdravstvene organizacije, ocijeniti i u protekloj godini povoljnim. Štoviše, boljim nego u većini zemalja u tranziciji, a posebno uzevši u obzir ukupna sredstva utrošena u zdravstvenu zaštitu. Valja podsjetiti da se, prema ukupnom izdvajanju za zdravstvo, nalazimo među zemljama koje daju razmjerno visoku prednost zdravstvenoj potrošnji (otprilike između 8 i 9% od BDP), iako su ta sredstva u konačnim iznosima višestruko manja od onih u najrazvijenijim zemljama. Zbog toga, u težnji za poboljšanjem, očekivanja treba svesti na stvarne mogućnosti. U protekloj godini, u skladu s inicijativom što sam je dao i u prošlogodišnjem Izvješću, Ministarstvo zdravstva započelo je široku aktivnost na reorganizaciji zdravstvenog sustava, u suradnji sa Svjetskom bankom, te uz pomoć stručnjaka i javnih djelatnika neovisno o političkim stranačkim opredjeljenjima, s ciljem postizanja takvog preustroja koji će omogućiti stabilno financiranje i osiguravanje temeljne zdravstvene zaštite svima. Pri tome, u skladu s poimanjem socijalne države (koja daje za onoga tko nema, a tko ima sudjeluje u troškovima), a koristeći i pozitivna iskustva drugih zemalja, treba poticati osobnu odgovornost i ulaganje korisnika u vlastito zdravlje. U preoblikovanju zdravstvenog sustava važno je razmotriti osiguravanje potrebnih sredstava. Valja omogućiti više razina i oblika zdravstvenog osiguranja. Zajedno sa stručnjacima, i njihovim udrugama, valja odlučiti o granicama potrošnje sukladno mogućnostima, odnosno o najracionalnijoj raspodjeli sredstava, koja su na raspolaganju za osnovnu zdravstvenu zaštitu. Promjene u sustavu zdravstvenog osiguranja treba provoditi odlučnije i brže. U tom smislu obvezujem sve sudionike, jer je u protekloj godini, zbog znatnog porasta potrošnje u odnosu na prethodnu godinu, došlo do zabrinjavajuće narasle nelikvidnosti uzrokovane nesrazmjerom između potrošnje i prihoda. Hrvatska država mora voditi brigu o zdravstvenom stanju nacije, brinuti za razvitak i unapređenje sustava, te osigurati postupno poboljšanje osnovne zdravstvene zaštite. Zbog toga razvitak zdravstva mora biti i dalje jedna od prvotnih zadaća. 5. Socijalna politika Socijalna politika hrvatske Vlade mora se temeljiti na ulaganju i na brizi za ljude, od rođenja do najstarije dobi. Ona obuhvaća demografsku politiku, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje, brigu o ugroženim skupinama stanovništva (invalidi, žrtve rata, nemoćni, siromašni, djeca), zdravstveno, mirovinsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, te suzbijanje različitih neprimjerenih socijalnih oblika ponašanja. Hrvatska danas, s jasnim socijalnim opredjeljenjem, ali i s teretom tegobnog naslijeđa, pristupa cjelovitoj i djelotvornoj socijalnoj politici sustavnim ustrojem socijalne infrastrukture. Jačanje hrvatskoga gospodarstva pretpostavka je za učinkovitu socijalnu politiku. Treba isticati, da je Ustavna odgovornost za vlastito, osobno i društveno, blagostanje ne samo državna, već mora biti i pojedinačna i zajednička svim društvenim sastavnicama. Važan dio socijalne politike jest u osiguranju socijalne pravde i društvene brige, koja štiti nemoćne i siromašne, osigurava ravnopravno uključivanje u život sviju, te sprječava razne oblike izopačenog ponašanja, kao što su lako, brzo i nezakonito bogaćenje. Socijalna nepravda očituje se i u razlikama u raspodjeli dohotka neprimjerenim ovom stupnju razvitka. U 1998. godini ostvareni su znatni pozitivni rezultati u svim područjima socijalne politike i socijalne skrbi: prije svega u obnovi i povratku; objedinjavanju brige za branitelje i žrtve rata u posebnom ministarstvu; u novom zakonodavstvu o mirovinskom osiguranju, obitelji i drugima te u programu nacionalne politike zapošljavanja. Treba istaknuti da se socijalni problemi ne uklanjaju brzim rješenjima, te i u ovoj godini valja nastaviti izgrađivati takvu cjelovitu socijalnu politiku koja će Hrvatsku sve više potvrđivati kao socijalnu državu. 6. Hrvatski šport u 1998. godini Hrvatski je šport tijekom 1998. godine nastavio s nizom uspjeha, započetih od državnog osamostaljenja. Na svjetskim i europskim natjecanjima, u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji svih kategorija, osvojene su 174 medalje, od čega 41 zlatna, 62 srebrne i 71 brončana. Bitno je istaknuti da su mlađi športski uzrasti osvojili 53% medalja. To nam daje vjeru u velike mogućnosti i uspješnost hrvatskoga športa i u idućim godinama. Posebno valja, ovom prigodom, istaknuti sjajan uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, koja je na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, između svjetskih nogometnih velesila, osvojila treće mjesto, te tako podigla i proširila svekoliki ugled Republike Hrvatske i u najudaljenijim dijelovima svijeta. U tom sklopu ističu se i pojedinačni rezultati hrvatskih klubova (nogometnih Croatije, Hajduka i Varteksa, veslača splitskoga Gusara, pa vaterpolskih, rukometnih i drugih klubova), te pojedinih natjecatelja: svjetski rekord i europsko zlato Miloša Miloševića u plivanju, prvo mjesto Davora Šukera kao najboljeg strijelca na Svjetskom nogometnom prvenstvu, tenisko finale u Wimbledonu Gorana Ivaniševića, sjajni uspjesi mlade skijašice Janice Kostelić, drugo mjesto Zorana Primorca u stolnom tenisu, te uspjesi Branke Pereglin, Tamare Boroš i drugih. Visoki rezultati hrvatskih športaša došli su kao rezultat probuđene nacionalne samosvijesti, ponosa i zanosa, te spremnosti na skrajnju požrtvovnost za uspjeh svoje Domovine. A budućnost je hrvatskoga športa u talentiranoj mladoj generaciji, kojoj treba posvetiti punu pozornost te pružiti što veću potporu, imajući na umu da je briga o mladima, omogućivanjem bavljenja športom, ujedno i borba protiv svih negativnih pojavnosti suvremene civilizacije: različitih kriminalnih i nemoralnih pojava, uporabe droge i drugih oblika ovisnosti. Vjerujem da će i u ovoj godini na športskim natjecanjima, u zemlji i u svijetu, hrvatski športaši nastaviti sjajne uspjehe, te i na taj način širiti ugled svoje hrvatske Domovine. Štovani predsjedavajući i zastupnici oba Doma Hrvatskoga državnog sabora, Štovani dužnosnici izvršne i sudbene vlasti, Štovani uzvanici i svi hrvatski građani, VI. ZAKLJUČNO Nakon ostvarenja potpunog suvereniteta i nad posljednjim dijelom državnog teritorija, hrvatski narod s pravom očekuje da će sva tijela hrvatske vlasti usredotočiti sve svoje snage i napore na ostvarivanje blagostanja svih građana. A u mirnodopskim uvjetima - nedvojbeno - mora biti glavni cilj u izgradnji pravedne i socijalne narodne države. Kao najvažnije i bitne zadaće u ovoj (1999.) godini pred sve državne i društveno-gospodarske subjekte postavlja se: Prva zadaća ostaje očuvati gospodarsku i unutrašnju društveno- političku stabilnost. Ostvarivanje rasta bruto domaćeg proizvoda, temeljni je preduvjet za rješavanje socijalnih pitanja i svih ciljeva socijalno pravedne države. Sveukupnom gospodarskom politikom treba poticati proizvodnju i zapošljavanje, smanjenje nezaposlenosti, brži rast izvoza od rasta bruto domaćeg proizvoda, te dalje smanjenje deficita na tekućim računima bilance plaćanja. Ubrzanje privatizacije, uključujući privatizaciju turističkih objekata i velikih javnih poduzeća i banaka, dopuštanjem sudjelovanja i inozemnih investitora, jedan je od ključnih zadataka gospodarske politike. Posebna zadaća od najveće važnosti jest stabiliziranje i konsolidacija bankovnog sustava, radi jačanja povjerenja u hrvatske banke temeljem novog Zakona o bankama. Vlada treba osigurati donošenje i provedbu strateškog razvitka na svim područjima. Ne samo radi ekoloških, već i drugih razloga treba odustati od planova za izgradnju nove termoelektrane na ugljen bilo gdje. Osobitu pozornost treba, i nadalje, posvećivati obnovi i razvitku poljoprivrede i turizma, povratku iseljenika, te prognanika i izbjeglica na oslobođena područja. Iskustvo je pokazalo da su obnova i razvitak gospodarstva na oslobođenim područjima, odnosno područjima od posebne skrbi, bitni preduvjeti povratka prognanika svojim domovima i doseljavanja hrvatskih izbjeglica u opustjele predjele. Važne zadaće očekuju pravosuđe, od kojeg se traži odlučno i brzo sankcioniranje svih oblika nezakonitosti i zloporaba. Djelotvornost pravosuđa bitna je za rješavanje niza nagomilanih slučajeva u gospodarstvu, u fiskalnim prekršajima, te zloporaba u bankovnom i svakom drugom poslovanju. Da bi čitav pravosudni sustav na čelu s Vrhovnim sudom, kao i Ustavni sud, bio učinkovitiji, oni moraju djelovati kao skladna cjelina, u ustroju hrvatske državne vlasti. To valja imati na umu i u svezi s prestankom mandata sadašnjim članovima Ustavnog suda ove godine. U radu pravosudnih tijela od bitnog je značenja kažnjavanje pojedinačnog protupravnog stjecanja osobne koristi, zbog nezasitne pohlepe, a na štetu zajednice i općeg dobra. Državna uprava i lokalna samouprava moraju u slijedećoj godini dosljednije nastaviti izgradnju sustava osposobljene, stručne i odgovorne uprave, te odlučno uklanjati sve oblike birokratizma i svakovrsnih zloporaba. Potrebno je pristupiti i smještajnoj decentralizaciji pojedinih ustanova državne uprave izvan Zagreba, radi mnogih, pa i demografskih razloga. S obzirom na opće prilike, smatram za uputno i svrhovito da provedemo stanovitu rekonstrukciju Vlade u smislu smanjenja prevelikog broja ministarstava objedinjavanjem srodnih poslova. Sadašnji ustroj Vlade dijelom smo naslijedili, a dijelom je proizišao iz ratnih okolnosti. Vlada ima 22 ministarstva, dok je taj broj u dvadesetak demokratskih i tranzicijskih zemalja znatno niži. Držim da promjene u ustroju Vlade treba provesti, unatoč tomu što je ova Vlada, s premijerom Zlatkom Matešom, vrlo uspješno obavljala svoje dužnosti za sve vrijeme dosadašnjega trogodišnjeg mandata, pa i posebno u prošloj godini. Promjene što ih imam na umu, a koje ću predložiti Vladi i Saboru, trebale bi uslijediti radi bržeg i učinkovitijeg rješavanja važnih i neodložnih pitanja, ali i radi poticanja smanjenja i veće učinkovitosti upravnog ustroja na svim razinama. Svrha potrebnog preustroja Vlade trebala bi omogućiti i veću, prepoznatljivu, odgovornost i jedinstvenost dužnosnika Vlade, u donošenju cjelovitih i hitno potrebnih rješenja, kako kratkoročnih tako i dugoročnih pitanja, radi izbjegavanja kašnjenja usuglašavanjem između različitih resora. Držim, da su potrebne neodložne preinake i u ustroju i radu pravosuđa, odnosno sudstva, radi veće djelotvornosti i učinkovitosti, što je od velikog političkog i gospodarskog interesa sveukupne javnosti. U provedbi politike za oživotvorenje socijalno pravedne države, ključno je nastaviti sa što uspješnijim rješavanjem umirovljeničkih problema. Porast mirovina mora biti prvorazredni zadatak, ali na realnim izvorima, da se ne bi ugrozila unutarnja gospodarska stabilnost, pa prema tome i pogoršao sam položaj umirovljenika. U provedbi zadaća za osiguranje društveno stabilnog društva, ključno je, također, osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pučanstva. Ali i rješavanje problema zdravstva nije moguće bez preoblikovanja sustava i novih oblika financiranja, pri čemu valja osigurati poštivanje osnovnih načela zdravstvene struke. U ovoj godini treba omogućiti dosljednu provedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, prije svega nastavak reforme visokog obrazovanja i školskog sustava sa stanovišta općih potreba društveno-političkog, znanstvenog, kulturnog i gospodarskog razvitka. Razumnim pristupom u raspolaganju državnim proračunom, treba omogućiti dalji kulturni razvitak, osobito u čuvanju kulturne baštine, jačanju kulturnog identiteta nacije i poticanju kulturnog stvaralaštva. Sve te zahtjevne zadaće valja uspješno ostvarivati u složenim međunarodnim okolnostima. Za strateške interese hrvatske države, i za sigurnost hrvatskog naroda, od bitne je važnosti dosljedno oživotvorenje Sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom BiH, te osiguranje učinkovitog rada Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske i BiH. Posebnu pozornost treba posvetiti okončanju rada Povjerenstva za granice sa Slovenijom, s BiH i Jugoslavijom. Bilateralnim sporazumom sa SR Jugoslavijom o Prevlaci valja nastaviti proces normalizacije odnosa, riješiti otvorena gospodarsko-prometna pitanja i odlučno ustrajati na rješavanju sukcesije. Ključne zadaće u međunarodnoj politici, glede članstva Hrvatske u međunarodnim asocijacijama, ostaju priključenje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i CEFTI, uklanjanje smetnji ulasku u europske integracije, te jačanje prijateljskih i partnerskih odnosa sa SAD, zemljama Europske unije, susjednim državama, ali i s Ruskom Federacijom, s Kinom, Izraelom i s drugim zemljama. U unutarnjem društveno-političkom životu treba poticati što potpuniji razvitak istinske i odgovorne demokracije, osigurati punu djelotvornost pravnog poretka, radi jamstva opće vladavine prava i zaštite prava svakog čovjeka, te dosljedno nastaviti politiku pomirbe i jačanje sloge svih društvenih slojeva. U tom smislu posebno veliku ulogu treba imati Hrvatski državni sabor, koji se u svojoj djelatnosti mora više posvetiti bitnim pitanjima unutarnjeg razvitka i međunarodnog položaja Hrvatske. Jamačno, može se očekivati da će ostvarivanje spomenutih ciljeva za povećanje socijalne sigurnosti i životnog standarda građana, dovesti do dalje potvrde građanina kao pojedinca, kao temeljnog društvenog oslonca hrvatske demokracije, a time i nacionalne nezavisnosti. Te zahtjevne ciljeve možemo ispuniti samo zajednički, sa svim demokratskim i društveno-nacionalno odgovornim ljudima, od umirovljenika do hrvatske mladeži. S čvrstom vjerom da i u daljoj sveukupnoj izgradnji Domovine možemo računati na jedinstvo velike većine hrvatskog naroda, uspjet ćemo prebroditi postojeće teškoće i uspješno riješiti sve suvremene probleme. U današnjem, novom, mirnodopskom razdoblju, usprkos složenosti gospodarskih i socijalnih prilika, teškoće su neznatne prema onomu što smo sve prošli u teškim danima agresije, Domovinskog rata, obrane i izgradnje, te međunarodnog priznanja samostalne hrvatske države. Moja glavna poruka Hrvatskome državnom saboru i svekolikoj hrvatskoj javnosti jest, da ostvarivanje blagostanja svih hrvatskih građana, u sklopu oživotvorenja pravedne i socijalne države, postaju najvažniji i glavni ciljevi sveukupne politike državnog vodstva. Jamačno, za oživotvorenje tih velikih i plemenitih ciljeva potrebni su zajednički napori državne i svekolike vlasti, te svih društvenih slojeva i subjekata i nacionalno odgovornih ljudi." (svršetak) (Hina) pp/vl il