FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 15. I. ŠKARE-OŽBOLT I KLEIN O PODUNAVLJU

US-PODUNAVLJE VOA 15. I. ŠKARE-OŽBOLT I KLEIN O PODUNAVLJU GLAS AMERIKE - VOA15. I. 1998.Hrvatsko Podunavlje, godinu dana poslije - situaciju komentiraju Vesna Škare-Ožbolt i Jacques Paul Klein u prilogu Svetozara Sarkanjca."Prije točno godinu dana, 15. siječnja lani, Republika Hrvatska je i formalno uspostavila svoju vlast na čitavom svom teritoriju. Dvogodišnji mandat misije UN-a, odnosno UNTAES-a, tada je završen. Prema tada izrečenim ocjenama hrvatskih i srpskih predstavnika, kao i međunarodne zajednice, ta je misija proglašena jednom od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Danas, godinu dana poslije, iako stanje u Podunavlju, u prvom redu zbog gospodarsko-socijalnih razloga, nije idilično, ipak se mora ustvrditi kako se dosad svojim kućama vratilo 30-ak posto prognanika, a obnovljeno je više tisuća obiteljskih kuća i stanova te mnoštvo škola, vrtića, ambulanata i drugih objekata. Nažalost, najmanje je učinjeno na obnovi gospodarstva. Tako je razmišljanje i Vesne Škare-Ožbolt, predsjednice Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja: = S obnovom smo mogli biti zadovoljni u onoj mjeri koliko smo imali na raspolaganju novca, a tek sada u 1999. godini slijedi stvaranje
GLAS AMERIKE - VOA 15. I. 1998. Hrvatsko Podunavlje, godinu dana poslije - situaciju komentiraju Vesna Škare-Ožbolt i Jacques Paul Klein u prilogu Svetozara Sarkanjca. "Prije točno godinu dana, 15. siječnja lani, Republika Hrvatska je i formalno uspostavila svoju vlast na čitavom svom teritoriju. Dvogodišnji mandat misije UN-a, odnosno UNTAES-a, tada je završen. Prema tada izrečenim ocjenama hrvatskih i srpskih predstavnika, kao i međunarodne zajednice, ta je misija proglašena jednom od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Danas, godinu dana poslije, iako stanje u Podunavlju, u prvom redu zbog gospodarsko-socijalnih razloga, nije idilično, ipak se mora ustvrditi kako se dosad svojim kućama vratilo 30-ak posto prognanika, a obnovljeno je više tisuća obiteljskih kuća i stanova te mnoštvo škola, vrtića, ambulanata i drugih objekata. Nažalost, najmanje je učinjeno na obnovi gospodarstva. Tako je razmišljanje i Vesne Škare-Ožbolt, predsjednice Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja: = S obnovom smo mogli biti zadovoljni u onoj mjeri koliko smo imali na raspolaganju novca, a tek sada u 1999. godini slijedi stvaranje elemenata za razvoj gospodarstva, posebno tu mislim na Belje, VUPIK i Borovo. Bez razvoja gospodarstva nećemo biti zadovoljni ni povratkom ljudi. To je osobito važno kada se govori o Vukovaru. U Vukovar ne možete vratiti ljude ako im ne date mogućnost zaposlenja, jer oni neće imati tamo od čega živjeti. Po ocjenama mnogih, jedan od najzaslužnijih za uspješan završetak misije UN-a na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, svakako je tadašnji prvi prijelazni upravitelj umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Pronašli smo ga u Sarajevu gdje sada obavlja sličnu dužnost. Vrlo se rado odazvao našem pozivu i ovako je prokomentirao posao koji je u Hrvatskoj obavio: = Nikada se ne može u potpunosti biti zadovoljan, no važno je da smo mandat i misiju završili u roku. Dva smo cilja tada trebali postići: reintegrirati istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem u Hrvatsku, te postići da srpsko stanovništvo u regiji uvjerimo da ostane, da im zaštitimo živote, imovinu i dignitet. I, koliko sam upoznat sa stanjem - tako je uglavnom i bilo. Broj hrvatskih povratnika nije doduše onakav kakav bi željeli jer nema ekonomskih uvjeta za brzi povratak u tom dijelu zemlje, a također nema ni odgovarajućih ekonomskih uvjeta za život ni tamošnjim Srbima. Zbog toga je sada najpotrebnije da država i Vlada ulažu u to područje, odnosno da naprave potrebne ekonomske pretpostavke za oživljavanje gospodarstva. Podsjećajući kako je u procesu reintegracije, iako je trebalo razdvojiti dvije izrazito sukobljene vojne sile, bilo minimalnih sukoba, general Klein je istaknuo kako bi misija UN-a bila još uspješnija da je prva donatorska konferencija rezultirala većim ulaganjima. A na pitanje što bi iz sadašnje perspektive poručio stanovništvu toga područja, Klein je rekao: = I Hrvati i Srbi trebaju znati kako su pripadnici naroda koji živi u Europi. Svoju prošlost ne mogu mijenjati, ali oba naroda trebaju razmišljati o budućnosti. Sve svoje nacionalne manjine Hrvatska treba tretirati s dignitetom i poštovanjem, pružajući im puninu njihovih prava. A, Srbima, građanima Republike Hrvatske, poručujem da budu svjesni kako žive u državi Hrvatskoj, te da je njihova ekonomska i politička budućnost sastavni dio Hrvatske. Što prije to postignu, prije će se Hrvatska približiti Europi, prije će biti prihvaćena u europskoj obitelji, a time će i prije doći strana ulaganja i kapital - zaključio je Jacques Paul Klein. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙