US-PODUNAVLJE VOA 15. I. ŠKARE-OŽBOLT I KLEIN O PODUNAVLJU GLAS AMERIKE - VOA15. I. 1998.Hrvatsko Podunavlje, godinu dana poslije - situaciju komentiraju Vesna Škare-Ožbolt i Jacques Paul Klein u prilogu Svetozara Sarkanjca."Prije
točno godinu dana, 15. siječnja lani, Republika Hrvatska je i formalno uspostavila svoju vlast na čitavom svom teritoriju. Dvogodišnji mandat misije UN-a, odnosno UNTAES-a, tada je završen. Prema tada izrečenim ocjenama hrvatskih i srpskih predstavnika, kao i međunarodne zajednice, ta je misija proglašena jednom od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Danas, godinu dana poslije, iako stanje u Podunavlju, u prvom redu zbog gospodarsko-socijalnih razloga, nije idilično, ipak se mora ustvrditi kako se dosad svojim kućama vratilo 30-ak posto prognanika, a obnovljeno je više tisuća obiteljskih kuća i stanova te mnoštvo škola, vrtića, ambulanata i drugih objekata. Nažalost, najmanje je učinjeno na obnovi gospodarstva. Tako je razmišljanje i Vesne Škare-Ožbolt, predsjednice Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja: = S obnovom smo mogli biti zadovoljni u onoj mjeri koliko smo imali na raspolaganju novca, a tek sada u 1999. godini slijedi stvaranje
GLAS AMERIKE - VOA
15. I. 1998.
Hrvatsko Podunavlje, godinu dana poslije - situaciju komentiraju
Vesna Škare-Ožbolt i Jacques Paul Klein u prilogu Svetozara
Sarkanjca.
"Prije točno godinu dana, 15. siječnja lani, Republika Hrvatska je
i formalno uspostavila svoju vlast na čitavom svom teritoriju.
Dvogodišnji mandat misije UN-a, odnosno UNTAES-a, tada je završen.
Prema tada izrečenim ocjenama hrvatskih i srpskih predstavnika,
kao i međunarodne zajednice, ta je misija proglašena jednom od
najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Danas, godinu
dana poslije, iako stanje u Podunavlju, u prvom redu zbog
gospodarsko-socijalnih razloga, nije idilično, ipak se mora
ustvrditi kako se dosad svojim kućama vratilo 30-ak posto
prognanika, a obnovljeno je više tisuća obiteljskih kuća i stanova
te mnoštvo škola, vrtića, ambulanata i drugih objekata. Nažalost,
najmanje je učinjeno na obnovi gospodarstva.
Tako je razmišljanje i Vesne Škare-Ožbolt, predsjednice
Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja:
= S obnovom smo mogli biti zadovoljni u onoj mjeri koliko smo imali
na raspolaganju novca, a tek sada u 1999. godini slijedi stvaranje
elemenata za razvoj gospodarstva, posebno tu mislim na Belje, VUPIK
i Borovo. Bez razvoja gospodarstva nećemo biti zadovoljni ni
povratkom ljudi. To je osobito važno kada se govori o Vukovaru. U
Vukovar ne možete vratiti ljude ako im ne date mogućnost
zaposlenja, jer oni neće imati tamo od čega živjeti.
Po ocjenama mnogih, jedan od najzaslužnijih za uspješan završetak
misije UN-a na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog
Srijema, svakako je tadašnji prvi prijelazni upravitelj
umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Pronašli smo ga u
Sarajevu gdje sada obavlja sličnu dužnost. Vrlo se rado odazvao
našem pozivu i ovako je prokomentirao posao koji je u Hrvatskoj
obavio:
= Nikada se ne može u potpunosti biti zadovoljan, no važno je da smo
mandat i misiju završili u roku. Dva smo cilja tada trebali postići:
reintegrirati istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem u
Hrvatsku, te postići da srpsko stanovništvo u regiji uvjerimo da
ostane, da im zaštitimo živote, imovinu i dignitet. I, koliko sam
upoznat sa stanjem - tako je uglavnom i bilo. Broj hrvatskih
povratnika nije doduše onakav kakav bi željeli jer nema ekonomskih
uvjeta za brzi povratak u tom dijelu zemlje, a također nema ni
odgovarajućih ekonomskih uvjeta za život ni tamošnjim Srbima. Zbog
toga je sada najpotrebnije da država i Vlada ulažu u to područje,
odnosno da naprave potrebne ekonomske pretpostavke za oživljavanje
gospodarstva.
Podsjećajući kako je u procesu reintegracije, iako je trebalo
razdvojiti dvije izrazito sukobljene vojne sile, bilo minimalnih
sukoba, general Klein je istaknuo kako bi misija UN-a bila još
uspješnija da je prva donatorska konferencija rezultirala većim
ulaganjima. A na pitanje što bi iz sadašnje perspektive poručio
stanovništvu toga područja, Klein je rekao:
= I Hrvati i Srbi trebaju znati kako su pripadnici naroda koji živi u
Europi. Svoju prošlost ne mogu mijenjati, ali oba naroda trebaju
razmišljati o budućnosti. Sve svoje nacionalne manjine Hrvatska
treba tretirati s dignitetom i poštovanjem, pružajući im puninu
njihovih prava. A, Srbima, građanima Republike Hrvatske, poručujem
da budu svjesni kako žive u državi Hrvatskoj, te da je njihova
ekonomska i politička budućnost sastavni dio Hrvatske. Što prije to
postignu, prije će se Hrvatska približiti Europi, prije će biti
prihvaćena u europskoj obitelji, a time će i prije doći strana
ulaganja i kapital - zaključio je Jacques Paul Klein.
(VOA)