15. SIJEČNJA- GODIŠNJICA PRESTANKA MANDATA UNTAES-A

VUKOVAR, 15. siječnja (Hina) - Kada je krajem 1995. potpisan Erdutski sporazum, a nedugo nakon toga 15. siječnja 1996. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037. o operaciji UNTAES-a u istočnoj Slavoniji s rokom trajanja od godinu dana i s mogućnošću produženja operacije za još toliko vremena, malobrojni su bili koji su vjerovali da će se povratak okupiranog područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kasnije nazvanog hrvatsko Podunavlje, dogoditi mirnim putem. Događaj od 15. siječnja 1998. kada je u kinodvorani u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovom naselju prigodnom svečanošću označen kraj UNTAES-a te istodobno hrvatsko Podunavlje ustavnopravno vraćeno ponovno u okrilje RH, opovrgnuo je ta pesimistična očekivanja.#L# Nakon toga na potezu je bila hrvatska vlast preuzevši na sebe odgovornost uspostave narušenog povjerenja i mogućnosti novog suživota između Hrvata i Srba u Podunavlju. Zaživio je proces mirne reintegracije koji i danas, godinu dana poslije, iako je situacija bitno drukčija, još uvijek traje. I Hrvati i podunavski Srbi svjesni su da je za suživot dviju, do jučer zaraćenih, strana možda još uvijek rano. No, taj proces nije ni nemoguć. Potvrđuje to i predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt. "Otkada je završio mandat UNTAES-a, a prije nekoliko mjeseci i mandat potporne skupine civilne policije UN-a, Nacionalni odbor čini sve kako bi se u Podunavlju stekli uvjeti za brži povratak i suživot. Politička su rješenja napravljena i političkih teškoća nema. Međutim, psihološki elementi u ljudima još su jaki i ne treba očekivati da će oni nestati preko noći, izjavila je Vesna Škare- Ožbolt za Hinu. Ona ističe kako je važno što je sigurnosna situacija više nego zadovoljavajuća te da se stalno smanjuje i broj kaznenih djela. Ubuduće trebat će uložiti puno truda i volje u uspostavu povjerenja među Hrvatima i Srbima na ovom području. Zbog toga Nacionalni odbor i dalje će nastaviti s radom, ali ne kao za mandata UNTAES-a, već s nešto preoblikovanim djelovanjem, rekla je Škare-Ožbolt. Govoreći o suradnji s predstavnicima srpske nacionalne manjine, Vesna Škare-Ožbolt je kazala kako bi ona mogla biti puno bolja, posebice sa Zajedničkim vijećem općina. Ono bi, istaknula je, trebalo biti nositelj pomoći pri radu Nacionalnog odbora te istodobno stvarati ozračje pomirenja. "Nisam zadovoljna njihovim radom i ubuduće bi trebalo uložiti puno truda i volje kako bi se ta suradnja popravila", ocijenila je Škare- Ožbolt navodeći da su prioriteti u hrvatskom Podunavlju u 1999., osim povratka i obnove, i razminiranje te obnova gospodarstva. Sličnih je razmišljanja i vukovarsko-srijemski župan Rudolf Koening koji podsjeća da je prije dvije godine hrvatsko Podunavlje za Hrvate bilo nedostupno, a sada se kućama vratilo već oko 13 tisuća povratnika, odnosno 30 posto od ukupnog broja prognanika s područja Vukovarsko-srijemske županije. U prošlih godinu dana u hrvatskom Podunavlju na području Vukovarsko-srijemske županije obnovljeno je 2160 kuća i 1500 stanova. Obnovljena je i 31 škola kao i mnogi drugi javni objekti, kaže Koening dodajući kako očekuje da će se tijekom 1999. u obnovu, što iz proračunskih sredstava a što iz dionica kojima se financira obnova, uložiti oko dvije milijarde kuna. Namjeravamo obnoviti daljnjih 1500 stanova i 6000 obiteljskih kuća čime bi se stekli uvjeti za povratak svih prognanika u ruralne dijelove županije, kazao je Koening. Izrazio je nezadovoljstvo što se u proteklih godinu dana malo pozornosti posećivalo obnovi gospodarstva te oživaljavanju malih obiteljskih gospodarstava na selu. Godina koja je upravo počela trebala bi biti i godinom povratka većine hrvatskih prognanika u svoje domove. Čelni ljudi Samostalne demokratske srpske stranke i ZVO-a od početka mirne reintegracije zauzimali su se za sporiji povratak Hrvata tvrdeći kako bi njihov povratak u velikom broju izazvao osjećaj straha i nesigurnosti kod pripadnika srpske nacionalne zajednice. Po podacima ZVO-a, "kao posljedica političko- sigurnosne situacije i socijalno-ekonomskih razloga" od početka mandata UNTAES-a, kada je u hrvatskom Podunavlju živjelo 128 tisuća Srba, to je područje napustilo oko 77 tisuća Srba. Kako procjenjuju u ZVO-u broj Srba u Podunavlju i dalje će se smanjivati. Po njihovim podacima, danas na tom području živi oko 50 tisuća Srba, među kojima je i manji broj onih iz drugih dijelova Hrvatske. Pismom namjere Vlade RH lokalnim su Srbima zajamčena mnoga prava i pogodnosti. Primjerice, odgođena im je vojna služba u razdoblju dvije godine od završetka mandata UNTAES-a, omogućena im je kulturna autonomija koja uključuje i kasičnu prosvjetnu autonomiju, a riješen je i statut ZVO-a. Dobili su nekoliko mjesta pomoćnika ministara i dva visoka mjesta u Ministarstvu obnove i razvitka te vladinu Uredu za prognanike i izbjeglice, dva mjesta dožupana, a posebice su važni Zakon o amnestiji i Zakon o konvalidaciji. (Hina) žd vkn