LIVNO: SASTANAK PREDSTAVNIKA HDZ-A BIH S PROGNANIM BUGOJANSKIM HRVATIMA

LIVNO, 17. siječnja (Hina) - Predstavnici bugojanske ogranizacije Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) održali su danas sastanak u Livnu s prognanim bugojanskim Hrvatima. Kako je rečeno, zahvaljujući politici HDZ-a BiH u Bugojnu je s radom počela policijska postaja, u kojoj je trenutačno zaposleno 48 policijskih djelatnika Hrvata, a ustrojen je i Općinski sud u kojemu su zaposlena četiri suca Hrvata. #L# Predsjednik bugojanske organizacije HDZ-a BiH, Ante Mustapić kazao je da premda "HDZ-a BiH vodi političku borbu za povratak oko petnaest tisuća prognanih Hrvata u Bugojno i popravak njihovih uništenih domova, treba još dosta toga učiniti na ukupnome političkom rješenju za Hrvate Bugojna. I to ne na lokalnoj razini, već to mogu postići jedino najviši dužnosnici hrvatskoga naroda u Federaciji BiH". Primjerice od 3.550 uništenih kuća bugojanskih Hrvata do sada je obnovljeno tek 308, i to onih s nižim stupnjem oštećenja. Za kuće V. i VI. kategorije oštećenja nema zainteresiranih donatora. Također je kazao da 170-oro djece bugojanskih Hrvata školsku nastavu moraju održavati u župnome uredu u Bugojnu budući da se u gradskoj osnovnoj školi radi isključivo po bošnjačkim nastavnim planovima. Od 1993. g., odnosno muslimansko-hrvatskoga sukoba, u bugojanskoj općini registrirano je više od 1.200 povreda kršenja temeljnih ljudskih prava prema Hrvatima, rekao je Ante Mustapić. Primjerice, usprkos preporuci međunarodne zajednice u zgradi časnih sestara u Bugojnu još uvijek je smještena jedna postrojba Armije BiH, a u Hrvatskom domu je "muslimanski omladinski savez". Gradnja islamskoga središta na zemlji u vlasništvu Hrvata, i pored svih preporuka međunarodne zajednice o zabrani izvođenja radova, i dalje napreduje. Jedino je obustavljena gradnja kuća za obitelji šehida (poginulih muslimanskih vojnika) na hrvatskoj zemlji u naselju Podgaj. Prognani bugojanski Hrvati koji su izvan svojih domova već šest godina, na današnjem sastanku u Livnu jedinstveni su bili u prosudbi da načelnik Općinskoga poglavarstva Bugojna, Dževad Mlaćo, snosi golemi teret odgovornosti za zbivanja na području bugojanske općine - primjerice za odvođenje 21 Hrvata iz muslimanskih logora i njihov nestanak u vrijeme dok je Mlačo bio predsjednik Ratnoga predsjedništva Bugojna, 1993. g., a sada zbog ometanja rada općinskih tijela vlasti, u kojima bugojanski Hrvati nisu zastupljeni u skladu s popisom pučanstva iz 1991. g. te u skladu s izbornim rezultatima iz 1997.g. Ali, ocijenili su prognani Bugojanci, Mlaćo je samo izvršitelj, a treba ukloniti one osobe iz vrha bošnjačko-muslimanske politike koji su poticali na rat, a sada se međunarodnoj zajednici predstavljaju kao mirotvorci. (Hina) jaž sp