HR-US-PROGNANICI-DUŽNOSNICI-Glasila/mediji-Izbjeglice/prognanici +VOA-RAZGOVOR-DRMIĆ-PROGNANICI-12-1 ++GLAS AMERIKE - VOA+12. I. 1999.+Razgovor: Ante Drmić, pročelnik regionalnog Ureda za prognanike i +izbjeglice u Vinkovcima+"Iako će
se za koji dan obilježiti punih godinu dana od kada je +završen mandat UNTAES-a i od kada je Hrvatska stekla puni +suverenitet na čitavom svom teritoriju, uključujući i područje +hrvatskog Podunavlja, veliki broj hrvatskih građana još ima status +prognanika. Uz Osječko-baranjsku, najviše je prognanika +registrirano u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Umjesto da se +smanjuje, broj prognanika je sve veći. Zašto je to tako i čime to +objašnjava, pitali smo gospodina Antu Drmića, pročelnika +regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice u Vinkovcima.+= Trenutno mi u skrbi imamo, dakle s krajem '98., više od 22.000 što +prognanika, što povratnika i izbjeglica kojih ima preko 4000 na +prostoru Vukovarsko srijemske županije. I po broju korisnika mi smo +drugi Ured u RH nakon Osijeka - koji ima više od 35.000 - s +tendencijom stalnog porasta, jer prognanici iz Vukovarsko-+srijemske županije koji se nalaze na moru, u Zagrebu ili negdje +dalje ili se vraćaju na prostor Županije, svoje naselje. Dakle, svi +prognani se vraćaju bliže u raspoložive kapacitete kako bi pratili
GLAS AMERIKE - VOA
12. I. 1999.
Razgovor: Ante Drmić, pročelnik regionalnog Ureda za prognanike i
izbjeglice u Vinkovcima
"Iako će se za koji dan obilježiti punih godinu dana od kada je
završen mandat UNTAES-a i od kada je Hrvatska stekla puni
suverenitet na čitavom svom teritoriju, uključujući i područje
hrvatskog Podunavlja, veliki broj hrvatskih građana još ima status
prognanika. Uz Osječko-baranjsku, najviše je prognanika
registrirano u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Umjesto da se
smanjuje, broj prognanika je sve veći. Zašto je to tako i čime to
objašnjava, pitali smo gospodina Antu Drmića, pročelnika
regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice u Vinkovcima.
= Trenutno mi u skrbi imamo, dakle s krajem '98., više od 22.000 što
prognanika, što povratnika i izbjeglica kojih ima preko 4000 na
prostoru Vukovarsko srijemske županije. I po broju korisnika mi smo
drugi Ured u RH nakon Osijeka - koji ima više od 35.000 - s
tendencijom stalnog porasta, jer prognanici iz Vukovarsko-
srijemske županije koji se nalaze na moru, u Zagrebu ili negdje
dalje ili se vraćaju na prostor Županije, svoje naselje. Dakle, svi
prognani se vraćaju bliže u raspoložive kapacitete kako bi pratili
obnovu svojih objekata.
- Znači, trend je i dalje povećanje broja prognanika?
= Jest, mi imamo konstatni trend povećanja broja proganika jer se iz
drugih dijelova Hrvatske i inozemstva vraćaju na ovaj prostor.
Jedna od svjetlijih točaka kada je o povratku i obnovi riječ,
svakako su sela tzv. Srijemskog trokuta - Nijemci, Lipovac,
Đeletovci i ostala, koja se nalaze neposredno uz hrvatsko-
jugoslavensku granicu, a koja su, zahvaljujući činjenici da je u
njima živjelo gotovo isključivo hrvatsko stanovništvo, i prva
započela s organiziranom obnovom i povratkom. Kakva je sada
situacija kada je riječ o povratku u općinu Nijemci, odnosno u sela
Srijemskog trokuta, pitali smo dalje Drmića.
= Pa, prema popisu stanovništva, općina Nijemci sadržavala je 6957
osoba '91. godine. Od toga je bilo protjerano 5217 i do današnjeg
dana možemo reći da se vratilo 66,05 posto od broja prognanika.
Brojčano, to je 3446 osoba, dakle prognanika koji su se vratili,
regulirali svoj povratnički status. Stvaran broj povratnika je
svakako veći jer imamo jedan dio ljudi koji su se vratili, ali iz
određenih razloga nisu regulirali taj svoj povratnički status.
- A kako se odvija obnova na tom prostoru?
= Po podacima kojima raspolažemo, a koje dobivamo i od oficijelnih
struktura vlasti u općini Nijemci, ali i s drugih izvora Centra za
razvitak i obnovu, negdje oko 1700 objekata je bilo oštećeno u
općini Nijemci. Oko 1500 je obnovljeno i, dakle, valja očekivati da
će i ovi preostali objekti koji su u završetku, ili još nisu
započeti, biti u '99. završeni, da ćemo u '99. godini zapravo
zaključiti povratak u prostor općine Nijemci.
- A na kraju još valja zaključiti kako je najveća kočnica još bržeg
povratka ljudi i kvalitetenije obnove prije svega problem
razminiranja. Taj je problem to teži što je dosad razminiran tek
manji dio obradivih površina, a najveći dio ljudi s tog područja
živi upravo od poljoprivrede".
(VOA)