FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA-RAZGOVOR-DRMIĆ-PROGNANICI-12-1

HR-US-PROGNANICI-DUŽNOSNICI-Glasila/mediji-Izbjeglice/prognanici +VOA-RAZGOVOR-DRMIĆ-PROGNANICI-12-1 ++GLAS AMERIKE - VOA+12. I. 1999.+Razgovor: Ante Drmić, pročelnik regionalnog Ureda za prognanike i +izbjeglice u Vinkovcima+"Iako će se za koji dan obilježiti punih godinu dana od kada je +završen mandat UNTAES-a i od kada je Hrvatska stekla puni +suverenitet na čitavom svom teritoriju, uključujući i područje +hrvatskog Podunavlja, veliki broj hrvatskih građana još ima status +prognanika. Uz Osječko-baranjsku, najviše je prognanika +registrirano u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Umjesto da se +smanjuje, broj prognanika je sve veći. Zašto je to tako i čime to +objašnjava, pitali smo gospodina Antu Drmića, pročelnika +regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice u Vinkovcima.+= Trenutno mi u skrbi imamo, dakle s krajem '98., više od 22.000 što +prognanika, što povratnika i izbjeglica kojih ima preko 4000 na +prostoru Vukovarsko srijemske županije. I po broju korisnika mi smo +drugi Ured u RH nakon Osijeka - koji ima više od 35.000 - s +tendencijom stalnog porasta, jer prognanici iz Vukovarsko-+srijemske županije koji se nalaze na moru, u Zagrebu ili negdje +dalje ili se vraćaju na prostor Županije, svoje naselje. Dakle, svi +prognani se vraćaju bliže u raspoložive kapacitete kako bi pratili
GLAS AMERIKE - VOA 12. I. 1999. Razgovor: Ante Drmić, pročelnik regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice u Vinkovcima "Iako će se za koji dan obilježiti punih godinu dana od kada je završen mandat UNTAES-a i od kada je Hrvatska stekla puni suverenitet na čitavom svom teritoriju, uključujući i područje hrvatskog Podunavlja, veliki broj hrvatskih građana još ima status prognanika. Uz Osječko-baranjsku, najviše je prognanika registrirano u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Umjesto da se smanjuje, broj prognanika je sve veći. Zašto je to tako i čime to objašnjava, pitali smo gospodina Antu Drmića, pročelnika regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice u Vinkovcima. = Trenutno mi u skrbi imamo, dakle s krajem '98., više od 22.000 što prognanika, što povratnika i izbjeglica kojih ima preko 4000 na prostoru Vukovarsko srijemske županije. I po broju korisnika mi smo drugi Ured u RH nakon Osijeka - koji ima više od 35.000 - s tendencijom stalnog porasta, jer prognanici iz Vukovarsko- srijemske županije koji se nalaze na moru, u Zagrebu ili negdje dalje ili se vraćaju na prostor Županije, svoje naselje. Dakle, svi prognani se vraćaju bliže u raspoložive kapacitete kako bi pratili obnovu svojih objekata. - Znači, trend je i dalje povećanje broja prognanika? = Jest, mi imamo konstatni trend povećanja broja proganika jer se iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva vraćaju na ovaj prostor. Jedna od svjetlijih točaka kada je o povratku i obnovi riječ, svakako su sela tzv. Srijemskog trokuta - Nijemci, Lipovac, Đeletovci i ostala, koja se nalaze neposredno uz hrvatsko- jugoslavensku granicu, a koja su, zahvaljujući činjenici da je u njima živjelo gotovo isključivo hrvatsko stanovništvo, i prva započela s organiziranom obnovom i povratkom. Kakva je sada situacija kada je riječ o povratku u općinu Nijemci, odnosno u sela Srijemskog trokuta, pitali smo dalje Drmića. = Pa, prema popisu stanovništva, općina Nijemci sadržavala je 6957 osoba '91. godine. Od toga je bilo protjerano 5217 i do današnjeg dana možemo reći da se vratilo 66,05 posto od broja prognanika. Brojčano, to je 3446 osoba, dakle prognanika koji su se vratili, regulirali svoj povratnički status. Stvaran broj povratnika je svakako veći jer imamo jedan dio ljudi koji su se vratili, ali iz određenih razloga nisu regulirali taj svoj povratnički status. - A kako se odvija obnova na tom prostoru? = Po podacima kojima raspolažemo, a koje dobivamo i od oficijelnih struktura vlasti u općini Nijemci, ali i s drugih izvora Centra za razvitak i obnovu, negdje oko 1700 objekata je bilo oštećeno u općini Nijemci. Oko 1500 je obnovljeno i, dakle, valja očekivati da će i ovi preostali objekti koji su u završetku, ili još nisu započeti, biti u '99. završeni, da ćemo u '99. godini zapravo zaključiti povratak u prostor općine Nijemci. - A na kraju još valja zaključiti kako je najveća kočnica još bržeg povratka ljudi i kvalitetenije obnove prije svega problem razminiranja. Taj je problem to teži što je dosad razminiran tek manji dio obradivih površina, a najveći dio ljudi s tog područja živi upravo od poljoprivrede". (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙