PARIS, 17.siječnja(Hina)- Oba doma francuskog parlamenta sastat će se u ponedjeljak na skupnoj sjednici u Verssaillesu radi usvajanja ustavnih promjena, koje su preduvjet za ratifikaciju Amsterdamskog sporazuma o proširenju
nadnacionalnih ovlasti Europske unije.
PARIS, 17.siječnja(Hina)- Oba doma francuskog parlamenta sastat će
se u ponedjeljak na skupnoj sjednici u Verssaillesu radi usvajanja
ustavnih promjena, koje su preduvjet za ratifikaciju Amsterdamskog
sporazuma o proširenju nadnacionalnih ovlasti Europske unije.#L#
Oko izglasavanja tih promjena postoji širi "proeuropski" koncenzus
glavnih francuskih stranaka iz vladajućeg lijevog i oporbenog
desnog centra, što ih predvode premijer Lionel Jospin i predsjednik
Republike Jacques Chirac, tako da se očekuje de će predložene
ustavne promjene dobiti i više od potrebne tri petine glasova. U
predhodnim izjašnjavanjima u Senatu i Nacionalnoj skupštini, od
ukupno 708 parlamentaraca samo ih je stotinjak glasovalo protiv.
Protivljenje ustavnim promjenama, kroz parlamentarnu proceduru
najavljuju iz redova vladajuće koalicije ljevice komunisti Roberta
Hue-a, te "Pokret građana" Jean-Pierra Chevenementa, inače na čelu
resora unutrašnjih poslova. Iz redova oporbe najglasniji je
protivnik senator Charles Pasqua, predvodnik
tradicionalističkoga krila degolističke stranke "Okupljanje za
Republiku"(RPR). Pasqua se javno suprostavio predsjedniku
Jacquesu Chiracu, zahtjevajući da se o ratifikaciji Amsterdamskog
sporazuma odlučuje putem referenduma. Protiv ustavnih promjena će
sigurno glasovati zastupnici desničarskog "Nacionalni front"
Jean-Marie Le Pena, koji već danas okuplja u Verssaillesu veći broj
svojih pristalica na javnom prosvjednom skupu za potpuno očuvanje
"neokrnjenog francuskog suvereniteta".
Među "sto protivnika" koji su se legitimirali kroz prethodni
postupak u Parlamentu, a njih ima gotovo u svim od ukupno 12
stranaka parlamentarne većine i oporbe, najviše je tzv.
"euroskeptika", koji prihvaćaju europsku integraciju, ali samo u
konfederalnom modelu, uz zadržavanje prava veta na razini država-
nacija. Kolebanja i polemike oko "federalne" ili "konfederalne"
integracije ostaju i dalje vrlo živa u svim francuskim političkim
strankama ("Sjedinjene države Europe" ili "Europa država-
nacija"). Potrebni većinski koncenzus oko sadašnjih promjena
francuskog ustava o "transferu nadležnosti" izvršnih vlasti prema
Bruxellesu je i postignut zahvaljujući amandmanu na prvobitni
tekst, a kojim se istodobno proširuje pravo kontrole francuskog
parlamenta "nad svim europskim projektima".
Francuski predsjednik Jacques Chirac izabrao je skraćeni postupak
za ustavne promjene. Ustav predviđa raspisivanje referenduma, ali
ostavlja i mogućnost izbora Predsjedniku da se to provede putem
skupne sjednice Senata i Skupštine, u tzv. "Kongresnom sastavu",
kakvo će biti zasjedanje u Verssaillesu.
Amsterdamski sporazum iz 1997. godine, kojim zemlje članice EU
prenose dio svog nacionalnog suvereniteta, u slobodnom kretanju
ljudi i kroz uvođenje većinskog odlučivanja za dio ovlasti EU, a
predviđa i proširenje novim članicama, dosada je ratificiralo 11
zemalja EU. Uz Francusku sporazum još nisu ratificirale Belgija,
Grčka i Portugal.
(Hina) mbo dr