ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Prije osam godina Hrvatska je dobila +temeljni zakon društveno-pravnog poretka - Ustav Republike +Hrvatske. Svega osam mjeseci od prvog kruga prvih slobodnih izbora, +Hrvatski je sabor, uz zvuke "Lijepe
naše", 22. prosinca 1990. na +skupnoj sjednici svečano proglasio Ustav Republike Hrvatske. Njime +je potvrdila svoj nacionalni suverenitet, te je definirana kao +jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. +Predsjednik Sabora koji je proglasio Ustav RH bio je dr. Žarko +Domljan.
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Prije osam godina Hrvatska je dobila
temeljni zakon društveno-pravnog poretka - Ustav Republike
Hrvatske. Svega osam mjeseci od prvog kruga prvih slobodnih izbora,
Hrvatski je sabor, uz zvuke "Lijepe naše", 22. prosinca 1990. na
skupnoj sjednici svečano proglasio Ustav Republike Hrvatske. Njime
je potvrdila svoj nacionalni suverenitet, te je definirana kao
jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
Predsjednik Sabora koji je proglasio Ustav RH bio je dr. Žarko
Domljan.#L#
"Donošenjem novog hrvatskog Ustava učinili smo ono na što nas je
obvezao hrvatski narod i velika većina građana Hrvatske na prvim
višestranačkim izborima (22. travnja i 6. svibnja 1990.). Oni su na
plebiscitarni način dali svoj glas za slobodnu, demokratsku i
suverenu hrvatsku državu, i zato je Ustav kojega danas svečano
proglašujemo izražaj njihove volje, potvrda nacionalnoga
suvereniteta hrvatskog naroda i ozbiljenje ustavno-političkog
mandata koji smo od naroda dobili na izborima", istaknuo je
prigodom proglašenja Ustava predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman.
Novim se hrvatskim Ustavom, naglasio je Predsjednik, Republika
Hrvatska ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih
europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i
povijesno uvijek pripadala.
Iznimno je povijesno značenje donošenja prvog hrvatskog Ustava,
što je potvrdio i dr. Tuđman. Taj Ustav, istaknuo je, označuje
konačan raskid s komunističkim, tzv. socijalističko-
samoupravnim, jednostranačkim sustavom, zasnovanim na društvenom
vlasništvu i plansko-dogovornoj privredi. Osim toga, Ustav čini
"temeljnicu u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti
Hrvatske; ono tvarno i duhovno stanište, u državotvorno-političkom
smislu, na kojem će hrvatski narod moći nadograđivati i do kraja
dovršiti svoj dom slobode i neovisnosti, na području unutarnjih i
međunarodnih odnošaja".
Kako je Ustav iz 1990. bio donijet u vrijeme dok je Republika
Hrvatska formalnopravno još uvijek bila u sastavu bivše SFRJ,
izmjenama tog "božićnog ustava" u prosincu prošle godine brisane su
odredbe koje su izgubile smisao i prestale važiti ostvarenjem
državne suverenosti Republike Hrvatske i njenim međunarodnim
priznanjem, ili su pak u pravno-formalnom, vrijednosnom pa i
jezičnom smislu bili ostaci iz bivšeg sustava.
Borba hrvatskog naroda za nacionalnu slobodu i državnu nezavisnost
tijekom Domovinskog rata, izražena je i u dopuni Ustava. Izričito
je zabranjeno pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u
saveze s drugim državama u kojim bi udruživanje dovelo ili moglo
dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva,
odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
(Hina) bm/bn do