NJ 14. I. TAZ:BALK. MIROVNE SNAGE

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 14. I. 1999. Osnovana mirovna postrojba za Balkan "Dne 12. siječnja 1999. rođena je nova vojna veličina: Multinacionalne mirovne oružane snage za jugoistočnu Europu. U Ateni su ministri obrane zemalja članica potpisali odgovarajući osnivački sporazum. U planu je stvaranje jedne brigade, sastavljene od kontingenata članica NATO-a - Italije, Turske i Grčke - i četiri države koje surađuju s NATO-om u okviru 'Partnerstva za mir': Albanije, Bugarske, Makedonije i Rumunjske. Po osnivačkom sporazumu ta je postrojba u prvom redu osnovana radi osiguravanja humanitarnih akcija pomoći i nadzora primirja i trebala bi za takve misije okupiti do 4000 vojnika. Grčki ministar obrane Akis Tsochatsopoulos naglasio je da bi se nova postrojba trebala angažirati na temelju mandata međunarodnih organizacija - ponajprije NATO-a - koje se kreću 'u okviru međunarodnog legaliteta'. Brigada će vjerojatno biti spremna za akciju tek potkraj godine. Njezin će glavni stožer četiri godine biti smješten u bugarskom gradu Plovdivu. Dvije će godine dužnost vrhovnog zapovjednika obavljati turski časnik dok će u tom razdoblju Grčka preuzeti dužnost predsjedatelja u političko-vojnom odboru. Iako je oznakom 'Mirovne oružane snage za jugoistočnu Europu' izbjegnut pojam Balkana, očito je da je osnivanje mirovne postrojbe motivirano brigom članica za stabilnost balkanske regije. Eventualna praktična uloga postrojbe u aktualnim ili budućim sukobima ovisit će o konkretnoj konstelaciji sukoba. U Ateni su svi ministri obrane navijestili da ne priželjkuju nastup na Kosovu - posebno zato što je Albanija u najmanju ruku neizravno upletena u taj sukob. Nespremnost na nastup u ulozi mirovne postrojbe za Kosovo pokazuje ograničeni operativni doseg politički heterogenog projekta. No, čak i ako brigada zasad ima tek simbolično značenje, ne treba podcijeniti njezinu političku težinu. Njezino postojanje pokazuje da Grčka, Makedonija i Turska - koje su imale odnosno još imaju teške bilateralne probleme - načelno jedinstveno ocjenjuju sukob na Kosovu. Smatraju da bi autonomija Kosova koju zagovaraju štitila teritorijalni integritet njihovih država od realnih ili umišljenih separatističkih težnji. U sljedećim fazama izgradnje postrojbe i operativnog planiranja pokazat će da stajališta i interesi pojedinih partnera još nisu usklađeni s tim stavom. Teškom mukom ostvaren sporazum o glavnom stožeru i vrhovnom zapovjedniku pokazao je da zajednička 'mirovna postrojba' nije uklonila suparništva", piše Niels Kadritzke.