ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Državljani Hrvatske su, u skupini 11 +tranzicijskih zemalja, među najzainteresiranijima za privremeni +rad u zapadnim zemljama, pokazuje ispitivanje koje je 1998. provela +Međunarodna organizacija za
migracije (IOM).
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Državljani Hrvatske su, u skupini 11
tranzicijskih zemalja, među najzainteresiranijima za privremeni
rad u zapadnim zemljama, pokazuje ispitivanje koje je 1998. provela
Međunarodna organizacija za migracije (IOM).#L#
Dvije trećine od 1000 hrvatskih građana, anketiranih usmenim putem
radilo bi u inozemstvu nekoliko mjeseci, a njih 57 posto i nekoliko
godina, pokazuje anketa usporedno provedena u 11 zemalja u
tranziciji.
Potencijalna migracija svrstana je u četiri kategorije: rad u
inozemstvu u trajanju od nekoliko tjedana, nekoliko mjeseci,
nekoliko godina, te stalno iseljenje, ističe IOM u izvješću
temeljenom na rezultatima ispitivanja.
U svih 11 zemalja (Slovačka, Mađarska, Češka, Poljska, Slovenija,
SR Jugoslavija, Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Bjelorusija i
Ukrajina) korišten je identični upitnik, navodi IOM napominjući da
je to dosad najcjelovitije istraživanje takve vrste.
Za trajno iseljenje, uglavnom u "Novi svijet" (SAD, Kanada,
Australija), izjasnilo se od 7 do 26 posto ispitanih u 11 zemalja, a
na hrvatskom uzorku takvih je 18 posto, ponajviše među mladima.
U inozemstvu bi na dulji rok (do nekoliko godina) radilo od 18 do 57
posto ispitanih u 11 zemalja. Hrvatska se u toj kategoriji nalazi u
samom vrhu s 57 posto zainteresiranih ispitanika. Najzanimljivije
zemlje za hrvatske državljane bile bi Njemačka (42 posto), SAD (12
posto), Australija i Novi Zeland (10 posto) te Austrija (9 posto).
IOM zaključuje da su državljani Hrvatske, kao i državljani SRJ, pri
samom vrhu potencijalnih migranata, uz Čehe i Slovake (koje
posebice privlači kratkoročni inozemni rad), te Rumunje i
Ukrajince (koje više privlači rad u inozemstvu na dulji rok).
Među najvažnije razloge za mogući odlazak u inozemstvo ispitanici u
Hrvatskoj su naveli dobru zaradu (95 posto), bolje životne uvjete
(92 posto) te veće osobne i političke slobode (69 posto).
Općenito su u Hrvatskoj sve dobne skupine zainteresirane za rad u
inozemstvu, a najviše osobe od 18 do 39 godina. Čak polovica
ispitanih do 60 godina starosti radila bi privremeno u inozemstvu.
U Hrvatskoj su razlike između muškaraca i žena u datim odgovorima
gotovo zanemarive, a nisu velike ni prema kriteriju obrazovanja -
od 28 posto ispitanih s osnovnim obrazovanjem do 35 posto onih sa
sveučilišnim spremno je otići u inozemstvo.
Istraživanje je zanimljivo, ali ne i znakovito, ocijenila je
veleposlanica RH pri UN-u Ženevi Spomenka Cek.
"Uzorak je premali i nije stoga signifikantan", rekla je Cek..
Ona je napomenula kako nije poznato odakle je uzet uzorak za dio
izvješća koje govori o Hrvatskoj. Kako slično istraživanje u
Hrvatskoj nije provedeno, nije moguće usporediti rezultate, dodala
je.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je međuvladina
organizacija sa sjedištem u Ženevi koja broji 67 članova, među
kojima je i Hrvatska, a 47 zemalja ima status promatrača
Za razumijevanje velikog interesa građana Hrvatske za odlazak u
inozemstvo važno je znati da ona spada među zemlje s jakom
tradicijom boravka njezinih građana na privremenom radu u
inozemstvu, ističe IOM dodajući da čak 48 posto ispitanih Hrvata
ima rođake ili prijatelje u zapadnim zemljama.
Ispitivanjem su obuhvaćene osobe od 15 godina starosti nadalje,
odabranih prema slučajnom uzorku od 1000 osoba u svakoj od 11
tranzicijskih zemalja, s izuzetkom Ukrajine gdje je anketirano
1200 osoba.
U zaključnom tumačenju rezultata istraživanja IOM navodi kako se
pokazalo korisnim u anketu uključiti ne samo zemlje kandidate za
ulazak u Europsku uniju, već i njima susjedne zemlje, jer će, kako
se navodi, upravo susjedne zemlje novih kandidata činiti nove
granice EU nakon njezina proširenja, pa su stoga vrlo važne u vezi s
pitanjem potencijalne migracije u EU.
(Hina) rt ii