VOA-HRVATSKO-BOS. GRANICE-11.1

GLAS AMERIKE - VOA 11. I. 1999. Bosansko-hrvatski problem razgraničenja: jedna granica, jedno povjerenstvo, dva načela! Prilog Ivice Puljića: "'Središnje povjerenstvo Bosne i Hercegovine za obilježavanje državne granice još nije ni među sobom postiglo dogovor o glavnim radnim načelima, a ista takva načela treba dogovoriti s odgovarajućim tijelom u Hrvatskoj', kazao je za 'Glas Amerike' Zoran Perković, član bosanskohercegovačkog državnog povjerenstva i istaknuo kako su se iskristalizirala dva prijedloga. Jedan, koji se naziva katastarski, a drugi je načelo tzv. 'popisnih krugova' ili administrativni princip. Prvi zagovaraju hrvatski članovi državnog povjerenstva, a administrativni podupiru bošnjački članovi, dok srpski još nisu javno izrekli svoj stav, kaže gospodin Perković koji napominje da bi dogovor oko načela rada riješio 80 posto svih problema. Evo kako se hrvatsko-bošnjački stavovi sučeljavaju na primjeru Martina Broda: 'Hrvatska strana u okviru središnjeg povjerenstva BiH ustraje na tome da se prihvate katastarski elaborati u svim slučajevima. Bošnjačka strana predlaže načelo 'popisnih krugova', administrativno načelo, dok srpski predstavnici u okviru središnjeg povjerenstva, čini mi se, još nisu odredili svoje stajalište. Kad bi se prihvatilo načelo na kojemu ustraju hrvatski predstavnici, to bi značilo da bi sutra katastarski planovi koje imamo i koje imaju susjedne zemlje, bili temelj za utvrđivanje granice pa i samo razgraničenje. Problem je u tome što postoji raskorak između katastarskih planova i onoga što je bilo na terenu. Primjera radi, u Martinu Brodu zemljište katastarski pripada hrvatskoj općini, ali administrativno je stanovništvo koje je živjelo na području općine Donji Lapac pripadalo BiH'. Međutim, osim kopnenih granica, prije nekoliko dana otvoreno je i pitanje morske granice, i to na jednom sastanku koji je sazvao supredsjedatelj Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić. 'Kao član Središnjeg povjerenstva nisam bio informiran niti sam bio pozvan, a znam da nije pozvan nitko od hrvatskih članova državnog povjerenstva' - ističe Zoran Perković uz objašnjenje da nitko ne spori da gospodin Silajdžić ima pravo pozivati ljude različitog stručnog profila, ali jest sporno to što se ti sastanci ne mogu smatrati službenim sastancima Središnjega povjerenstva. Upitali smo našeg sugovornika zašto je, po njegovu mišljenju, načet problem pomorske granice: 'Mislim da se svjesno podiže prašina, iako je naše početno načelo u povjerenstvu bilo da se radi bez iritiranja, dakle, uz obavješćivanje javnosti, ali bez medijskog napuhavanja. Za mene osobno, hrvatske, a siguran sam i srpske predstavnike u povjerenstvu, nema ništa sporno u morskoj granici. Ne znamo uopće što je predmet spora. BiH nikada nije prema Hrvatskoj uputila pitanja morske granice. Mislim da je to u kontekstu stvaranja atmosfere pritiska gdje se stvari postavljaju tako da se pitanje granice BiH i Hrvatske hoće otvoriti na svim stranama, na zapadu kod Bihaća i Martina Broda, a sada ga treba otvoriti na jugu kod Neuma, i eventualno sutra, za nekih dvadesetak ili mjesec dana, negdje na sjeveru, na Savi. Nema nikakve potrebe za tim jer na prostoru Neuma nema nikakvog spora'. Zoran Perković, član Središnjeg povjerenstva Bosne i Hercegovine za obilježavanje državne granice, kazao je i da supredsjedatelj Vijeća ministara Haris Silajdžić ne može tražiti nikakva izvješća od komisije, jer, kako je rekao, to može učiniti jedino Vijeće ministara koje je i osnovalo državno povjerenstvo. Još da kažemo da se do sada nije otvaralo pitanje obilježavanja granice između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije zbog toga što nisu uspostavljeni diplomatski odnosi između te dvije zemlje". (VOA)