LJUBLJANA, 29. prosinca (Hina) - Slovenski vicepremijer Marjan Podobnik izrazio je u utorak uvjerenje da će koalicijska vlada, koju čine njegova Pučka stranka (SLS), liberalni demokrati (LDS) premijera Janeza Drnovšeka i Stranka
demokratskih umirovljenika (Desus), nastaviti s djelovanjem i u sljedećoj godini unatoč programskim neslaganjima koja su blokirala njezin rad u zadnjih nekoliko mjeseci.
LJUBLJANA, 29. prosinca (Hina) - Slovenski vicepremijer Marjan
Podobnik izrazio je u utorak uvjerenje da će koalicijska vlada,
koju čine njegova Pučka stranka (SLS), liberalni demokrati (LDS)
premijera Janeza Drnovšeka i Stranka demokratskih umirovljenika
(Desus), nastaviti s djelovanjem i u sljedećoj godini unatoč
programskim neslaganjima koja su blokirala njezin rad u zadnjih
nekoliko mjeseci. #L#
Podobnik je u dužem razgovoru za slovensku televiziju kao primjer
uspješnog djelovanja sadašnje vlade, unatoč njezinoj
heterogenosti, naveo pravodobno prihvaćanje državnog proračuna i
zakona o porezu na dodanu vrijednost u parlamentu, a izrazio je nadu
da će se glavne stranke uspjeti dogovoriti i o preostalim
kadrovskim pitanjima. Podobnik je, međutim, ponovio i točke
neslaganja s liberalnim demokratima, kao što su završetak procesa
privatizacije i područje investicija. Po njegovim bi riječima
gradnja treće termocentrale na domaći ugljen u Trbovlju bila velika
pogreška, što je i stajalište koje zastupa konzervativna opozicija
u parlamentu, te ekološke udruge.
Na pitanje o eventualnim neslaganjima s premijerom Drnovšekom kada
je riječ o rješavanju odnosa s Hrvatskom, Podobnik je rekao kako
Slovenija ima povijesne i moralne argumente da dobije
teritorijalni izlaz na otvoreno more i da na njima mora
inzistirati.
"To je pitanje kao nacionalni interes daleko iznad pitanja sadašnje
koalicije", odgovorio je Podobnik na pitanje kako shvaća nedavno
pismo premijera Drnovšeka strankama da u javnim izjavama u vezi s
graničnom problematikom i odnosima s Hrvatskom budu trezveni i
državotvorni.
Podobnik je ocijenio da Slovenija s argumentima i inzistiranjem na
svojem povijesnom i moralnom pravu na izlaz na otvoreno more može
doći do tog nacionalnog interesa, osobito ako, kako je rekao,
pokuša razumjeti i hrvatske interese na drugim područjima, kao što
su pitanje Ljubljanske banke Zagreb i imovinsko-pravni odnosi.
On je, među ostalim, kazao da "povijesni argument", odnosno
razgraničenje Italije i bivše Jugoslavije nakon drugog svjetskog
rata i mirovnog ugovora, daje Sloveniji danas moralno pravo da
traži teritorijalni izlaz na otvoreno more. Po njegovim se
riječima, naime, Slovenija tada odrekla Trsta, a Jugoslaviji su
pripali Istra, Rijeka i Kvarner koji su danas u Hrvatskoj.
(Hina) fl ii