SARAJEVO, 7. siječnja (Hina) - Problem utvrđivanja državne granice Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom u sarajevskim je medijima dobio prvorazredni publicitet, posebice nakon napetosti što su ih prouzročila nesuglasja oko
statusa Martin Broda.
SARAJEVO, 7. siječnja (Hina) - Problem utvrđivanja državne granice
Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom u sarajevskim je
medijima dobio prvorazredni publicitet, posebice nakon napetosti
što su ih prouzročila nesuglasja oko statusa Martin Broda. #L#
Sarajevski tisak danima uveliko najavljuje nove sporove oko
granične crte na Plješivici kao i kod Starog grada kod Hrvatske
Kostajnice.
Uz najave kako bi se neka od tih pitanja uskoro mogla početi
rješavati u okviru posebnog međudržavnog povjerenstva, na dnevnom
redu se odjednom našao i problem bosanskohercegovačke granice na
moru.
Supredsjedatelj Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić u četvrtak je
sazvao "radni sastanak s pravnim stručnjacima i članovima
Centralne komisije za identificiranje i obilježavanje državne
granice BiH" posvećen raspravi upravo o pomorskim granicama.
Mugdim Čukle, predsjedatelj Centralne komisije, mjesnim je
novinarima koji su jedini i bili izviješćeni o ovom sastanku, rekao
kako je pitanje morske granice kod Neuma veoma važno jer uključuje
"23 kilometra i 400 metara razvijene obale, uključujući i poluotok
Klek, kao i 8 kilometara zrcalne linije prema moru".
Najavljujući kako će Centralna komisija BiH ove godine završiti
posao identificiranja granica, Čukle je rekao da problem morske kao
i granice na vodotokovima, traži uspostavu posebne stručne skupine
koja bi se bavila samo time.
Ono što novinarima nije rečeno bilo je da su se kod Silajdžića našli
samo bošnjački članovi državne komisije.
"Mi za takav sastanak niti smo znali niti nas je tko zvao", izjavio
je za Hinu Zoran Perković koji uz Antu Valentu i Željka Obradovića
predstavlja hrvatsku stranu u bosansko-hercegovačkoj komisiji za
granice.
Uz tri Bošnjaka ovo tijelo - koje je, iako predviđeno Daytonskim
sporazumom, počelo funkcionirati tek prije nekih mjesec i pol dana,
čine i tri Srbina.
Predsjedatelj Centralne komisije - za prvog je izabran Čukle - na
temelju usvojenog pravilnika mijenja se svakih osam mjeseci a
odluke se donose konsenzusom.
Perković ističe kako je određivanje kopnene granice prioritet oko
kojega su se složili svi članovi Komisije a hoće li i kada će na red
doći i ona morska, malo je važno jer BiH i nema izlaza u međunarodne
vode.
Temeljni problem u radu Centralne komisije BiH za granice je što
njezini članovi do sada još nisu postigli konsenzus o tome kakvo će
načelo razgraničenja vrijediti - danas s Hrvatskom a kada se
uspostave diplomatski odnosi i sa SR Jugoslavijom.
"Kada se to dogovori, riješeno je 80 posto problema", drži
Perković.
Hrvatski članovi bosansko-hercegovačke komisije drže kako bi se
pri tom trebalo držati tzv. katastarskog principa odnosno
utvrđivati graničnu crtu prema pripadnosti nekog zemljišta
katastarskoj općini.
Bošnjačka bi pak strana željela primjenu tzv. principa popisnih
skupina odnosno određivanje granice po tome kojoj su državi
pripadali stanovnici s određenog područja.
"Srbi još uvijek odvaguju koji bi im princip više koristio", kaže
Perković ocjenjujući kako će na kraju ipak biti potrebna arbitraža
da bi se došlo do jedinstvene metodologije određivanja granica.
Katastarski princip, prema Perkovićevim riječima, ne predstavlja
nikakvu "toplu vodu" jer je već korišten pri rješavanju graničnih
sporova među drugim zemljama, primjerice Hrvatske i Slovenije ili
Italije i bivše SFRJ ("Osimski sporazumi").
Komentirajući stajalište Ureda visokog predstavnika da na području
bivše Jugoslavije mogu vrijediti samo tzv. avnojske granice,
Perković je istaknuo kako tu nema ničega prijepornog ali da se kroz
iskrivljenu medijsku sliku pokušava predstaviti da Republike
Hrvatska sada iz muzeja izvlači nekakve prastare zemljovide.
"Katastarski aparat iz razdoblja Austro-Ugarske i danas je jedini
validni i u Hrvatskoj i u BiH", kaže Perković podsjećajući da je na
bosanskoj strani samo za dvije ili tri općine utvrđen novi katastar
na temelju snimanja iz zraka.
Nedvojbeno je da je u vrijeme SFRJ bilo izmjene granica i razmjene
teritorija između SR Hrvatske i SR BiH no neke od njih su i valjano
ratificirane a neke ne, primjerice baš u slučaju Martin Broda gdje
utvrđivanje nove granične crte nikada nisu potvrdili hrvatski
Sabor odnosno bosansko-hercegovačke Skupština.
Perković je ocijenio kako medijska pozornost neka pitanja poput
Martin Broda, Željave ili Kostajnice, može postaviti kao
prioritete no uspješnog rješenja ovih problema neće biti sve dok
članovi Centralne komisije BiH ne počnu raditi po jedinstvenoj
metodologiji.
(Hina) rm sd