US CSM 11. I. NJEM.DRŽAVLJANSTVO

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 11. I. 1999. Njemačka ponovno određuje tko su Nijemci "Dok se Njemačka prvi put nakon gotovo sto godina sprema ponovno razmotriti svoj zastarjeli zakon o državljanstvu, naziru se obrisi sukoba između onih koji žele otvoriti društvo i onih koji žele očuvati uglavnom teutonski status quo", piše iz Frankfurta Deidre Berger. "Njemačka, jedna od posljednjih većih europskih zemalja koja automatsko državljanstvo daje jedino na temelju krvnih veza, nikad se nije smatrala multikulturnim društvom. Iako prihvaća velik broj doseljenika, na njih se uglavnom vrši pritisak da se asimiliraju. No to bi se sve moglo promijeniti s obzirom da se vlada kancelara Schroedera sprema provesti reformu zakona o državljanstvu iz 1913. te tako ispuniti svoje predizborno obećanje. No izgledi da bi čak 3 milijuna od 7,7 milijuna stranaca u Njemačkoj moglo uskoro dobiti državljanstvo, potaknuli su konzervativne stranke na pokretanje kampanje za zaustavljanje reforma. Konzervativci upozoravaju da će zemlja biti tako preplavljena strancima da će njemački identitet biti ugrožen. U središtu razmirice najbrojnija je njemačka manjina, oko 2 milijuna Turaka. Većina njih stigla je u Njemačku šezdesetih i sedamdesetih kao 'gastarbajteri' koji su se namjeravali vratiti kućama. Uglavnom su međutim ostajali i dovodili svoje obitelji u zemlju. Turska vlada kaže da je 10% njih dobilo njemačko državljanstvo. Mnogi Nijemci tursku zajednicu, zajedno s nekoliko stotina tisuća muslimanskih izbjeglica iz Bosne, drže prijetnjom njemačkoj usredotočenosti na kršćanske vrijednosti. Također se žale da se Turci nisu spremni uklopiti, previđajući činjenicu da ti slabo plaćeni radnici bez prava glasa imaju malo prigoda za postizanje trajnijeg statusa u njemačkom društvu. Predložen bi zakon automatski odobrio državljanstvo drugom naraštaju rođenom u Njemačkoj, skratio duljinu boravka potrebnu za podnošenje zahtjeva za državljanstvo i dopustio dvostruko državljanstvo. Potrebna je samo obična većina da mjera prođe u parlamentu. No stalni prosvjedi oporbenih stranaka mogli bi vladu nagnati da ublaži reforme. Na tiskovnoj konferenciji u Bonnu 6. siječnja, njemački ministar unutrašnjih poslova Otto Schily, suprotno očekivanjima, nije najavio podrobnosti novog prijedloga zakona. Umjesto toga, on je izjavio da su daljnji razgovori među koalicijskim partnerima, socijaldemokratima i zelenima, nužni prije njegove najave. Ona se očekuje u srijedu. Pitanje prava stranaca prošle je godine privuklo pozornost mnogih kad su vlasti u konzervativnoj južnoj državi Bavarskoj deportirale u Tursku četrnaestogodišnjega dječaka osuđenog kao malodobnog prijestupnika. Dječak, koji je rođen u Njemačkoj, slabo govori turski i tamo ima tek daleke rođake. U gradu Sulzbachu, blizu Frankfurta, vlasti su prošle jeseni pokušale deportirati iranski par koji je u Njemačkoj živio više od 20 godina. Službenici su tvrdili da su njihovi prihodi od 3.200 dolara mjesečno 41 dolar premalo za izdržavanje obitelji. Ostanak im je dopušten nakon što je mjesni ogranak zelenih obećao nadoknaditi razliku. Muharrem Soylu, blagajnik Tursko-islamske unije u Frankfurtu, kaže da u Njemačkoj postoji znatna diskriminacija protiv Turaka. 'Podnesemo li molbu za posao ili pokušamo unajmiti stan, posljednji smo na popisu, nakon Nijemaca i državljana zemalja Europske unije.' G. Soylu kaže da novi zakon neće izbrisati diskriminaciju, ali će ojačati građanska i politička prava turske zajednice. On se nada da će se, uz olakšano dobivanje državljanstva, Turci i drugi stranci više uključivati u politički život. Soylu kaže da ne shvaća kako Njemačka, kao dio Europske unije, može i dalje imati oštrije zakone o državljanstvu nego većina drugih zemalja EU. 'Ako će ovo biti integrirana Europa, moramo imati novi zakon', kaže on. Klaus Bade, profesor moderne povijesti na sveučilištu u Osnabruecku, kaže da studije o klasičnim doseljeničkim društvima poput Sjedinjenih Država i Kanade 'pokazuju da je državljanstvo važan korak prema integraciji, ali sam proces zahtijeva vremena.' (...) Zasad, samo ljudi njemačkog podrijetla imaju pravo doseliti u zemlju. Oni koji dobiju politički azil, kao i stranci koji dođu u Njemačku da bi se pridružili obitelji ili tamo radili, mogu zatražiti državljanstvo nakon 15 godina boravka. Novi zakon smanjit će taj uvjet na osam godina. Bavarska kršćansko-socijalna unija vodi bitku protiv reforma zakona u državljanstvu, kao i kampanju za peticiju, zajedno s glavnom konzervativnom oporbenom strankom, kršćanskodemokratskom unijom. (...) Jedan razlog upornog protivljenja konzervativnih stranaka mogla bi biti zabrinutost zbog političkih sklonosti budućih državljana. Istraživanja pokazuju da velik broj, barem turske manjine, podupire vladajuću koaliciju centra i ljevice."