ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Zbivanja 1848. neobično su važna za +hrvatsku povijest jer su tada počeli dugoročni procesi s +posljedicama do današnjih dana. Društvo za hrvatsku povjesnicu o +150. je obljetnici tih događaja priredilo
danas u Zagrebu +jednodnevan znanstveno-stručni skup "Hrvatska u 1848-1849. +godini". Skup je potvrdio da na temelju već utvrđenih činjenica +valja ponovno ocijeniti te događaje u hrvatskoj povijesti. Uz to, +zaključio je dr. Hrvoje Matković, potvrdio je i ispravnost namjere +organizatora da izlaganja pridonesu i boljem razumijevanju +problematike, a time i boljem prenošenju u udžbeničku +literaturu.
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Zbivanja 1848. neobično su važna za
hrvatsku povijest jer su tada počeli dugoročni procesi s
posljedicama do današnjih dana. Društvo za hrvatsku povjesnicu o
150. je obljetnici tih događaja priredilo danas u Zagrebu
jednodnevan znanstveno-stručni skup "Hrvatska u 1848-1849.
godini". Skup je potvrdio da na temelju već utvrđenih činjenica
valja ponovno ocijeniti te događaje u hrvatskoj povijesti. Uz to,
zaključio je dr. Hrvoje Matković, potvrdio je i ispravnost namjere
organizatora da izlaganja pridonesu i boljem razumijevanju
problematike, a time i boljem prenošenju u udžbeničku
literaturu.#L#
Dugoročno gledajući, 1848. u potpunosti je "uspjela", a dokaz te
tvrdnje su izazvane društvene promjene. U hrvatskoj
historiografiji još nema cjelovite sinteze povijesnih zbivanja
toga razdoblja, ali je neupitno da se od tada počela stvarati nova
Hrvatska, ustvrdio je dr. Petar Korunić. Tada su stvorene nove
osnove hrvatskoga nacionalnog programa i nova politička
organizacija hrvatskoga pokreta. Neke od tih novih osnova su -
stvaranje jedinstvene političke zajednice i njezine organizacije
kao države, utemeljenje Hrvatskoga sabora kao predstavničkoga
tijela i parlamenta, i hrvatske Vlade kao izvršne vlasti podređene
zakonodavnoj vlasti Sabora. U nove osnove uključeno je i
utemeljenje institucije hrvatskoga bana, narodne vojske i
modernoga školstva, a oko te osnovice, istaknuo je dr. Korunić,
okupila se većina hrvatskih političkih stranaka u svim hrvatskim
pokrajinama.
Akademik Hodimir Sirotković podsjetio je na najvažnije državno-
pravne akte Hrvatskoga sabora 1848. koji su, istaknuo je, odredili
polazne točke za buduće odnose Hrvatske i Ugarske, djelomično
regulirane Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868.
Bečki dvor imenovao je graničarskoga pukovnika Josipa Jelačića za
hrvatskoga bana bez dogovora s Ugarskom, a Jelačić je svečano
ustoličen za bana u skladu sa starom hrvatskom tradicijom, rekla je
dr. Agneza Szabo, govoreći o teškoćama i rezultatima modernizacije
hrvatskoga društva u doba bana Josipa Jelačića.
Agrarni odnosi u Hrvatskoj 1848.-1849. bili su temom izlaganja dr.
Dragutina Pavličevića, koji je ocijenio da su još nedostatni
znanstveni i stručni radovi o seljačkome pitanju u Hrvatskoj.
Na skupu je bilo riječi i o odjeku i posljedicama revolucionarnih
zbivanja 1848. u pojedinim hrvatskim područjima pa je dr. Mira
Kolar-Dimitrijević izlagala o Podravini u 1848.-1849., dr. Petar
Strčić o hrvatskoj i talijanskoj komponenti 1848. u Istri, o
Grobničkoj buni 1848. govorila je dr. Bosiljka Janjatović, a dr.
Ante Sekulić o bačkim Hrvatima, ustvrdivši da je ta tema još
neistraženo područje.
Dr. Anđelko Mijatović izlagao je o Hrvatsko-ugarskome ratu 1848.-
1849., dr. Igor Gostl o banu Josipu Jelačiću u svjetlu zapisa Josipa
Neustaedtera, a dr. Franko Mirošević o prenošenju zbivanja toga
razdoblja i njihovu tumačenju u hrvatskim udžbenicima, tiskanima
od 1945. do danas.
(Hina) ip mć